Povećanje plate do 400 KM

[Maja]

Bilježi se rast plata u BiH, prosječna neto primanja u prvom polugodištu iznosila 1.244 KM


Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim licima u Bosni i Hercegovini u prvom polugodištu 2023. godine iznosila je 1.244 KM, a za isti period 2022. godine je iznosila 1.085 KM.

Prosječna neto plata u prvom polugodištu 2023. godine u odnosu na isti period prethodne godine nominalno je viša za 14,6 posto.

Za period od jula do decembra 2022. godine prosječna mjesečna neto plata iznosila je 1.159 KM.

Povećanje prosječne mjesečne neto plate u prvom polugodištu 2023. u odnosu na drugo polugodište 2022. godine iznosilo je 7,3 posto.

Najviše prosječne neto plate u prvom polugodištu 2023. imali su zaposleni u djelatnosti Informacije i komunikacije u iznosu od 1.798 KM, zatim u Finansijskoj i djelatnosti osiguranje – 1.766 KM te u Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji – 1.753 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Najniže prosječne neto zarade u prvom polugodištu 2023. imali su radnici u Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane u iznosu od 817 KM te u Građevinarstvu gdje su prosječne neto plate iznosile 914 KM.

U prvom polugodištu 2023. prosječna bruto plata u BiH iznosila je 1.916 KM, a za isti period 2022. godine je iznosila 1.664 KM i nominalno je viša za 15,2 posto.

Za period od jula do decembra 2022. godine prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 1.781 KM.

Povećanje prosječne mjesečne bruto plate u prvom polugodištu 2023. u odnosu na drugo polugodište 2022. godine iznosilo je 7,6 posto.

Treba podsjetiti da sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za juni 2023. iznosi 2.768,40 KM.

Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi 44,54 posto, a minimalnom platom 21,53 posto.

[Matan]

E sad mi recite koliko ljudi ima tu prosjecnu platu..

[Vanilla]

S obzirom na to da se na isfriziran nacin dolazi do iznosa prosjecne plate, moja procjena bi bila da oko, mozda, 50% ima takvu platu.

Napomena: u iznos prosjecne plate ne ulaze naknade a to su topli obrok, prijevoz, neoporezivi iznos regresa (50% prosjecne plate), neoporezive jubilarne nagrade, neoporeziva naknada za drzavni/vjerski preznik (30% prosjecne plate). Dakle, prosjecna plata je cista plata bez ikakvih dodataka i neoporezivih naknada.

[ironman]

U realnom sektoru. Znaci ,onaj dio koji nema veze sa budzetima.
Mislim da je prosjek oko 900 maraka.
Cisto plata,bez toplog i ovog sto Vanila nabroja.

[Vanilla]

Plus, pofine su razlike od Kantona do Kantona.

[Krokodil Behko]

I TO SMO DOČEKALI: Minimalna plaća 1.000 maraka, stimulacija i za poslodavce, Novalić branio odluke...

Nakon analize i razgovora s poslodavcima i ekonomskim stručnjacima, pripremljeno je smanjenje stope doprinosa na platu koja bi, umjesto trenutnih 41,5 trebala iznositi oko 30 posto.

Istovremeno, Vlada želi stimulirati poslodavce da razliku u smanjenju preusmjere u plate radnicima.

Tako bi se istovremeno minimalna plata podigla na 1.000 KM, što je odavno zahtjev sindikata u FBiH.


Za Vladu će biti izazovno popuniti budžetske rupe koje će se evenutalno pojaviti usljed smanjenja nameta, a jedna od mogućnosti o kojoj se razmišlja je online fiskalizacija.

-Troškove nove fiskalizacije ne bi trebalo da snose poreski obveznici, a razmata se mogućnost da kupovinu novih fiskalnih uređaja plate telekom operateri, rekao je premijer Nermin Nikšić.


Kako piše Ljudski.ba, dugo najavljivani nacrt Zakona o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine trebao bi se naći pred parlamentarcima u septembru, a iz Saveza samostalnih sindikata BiH očekuju da bude i usvojen, kazao je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Entitetski Parlament u oktobru prošle godine u formi nacrta već je usvojio Zakon o minimalnoj plaći koja bi, po tom propisu, iznosila 1000 KM. Nova Vlada odlučila je preispitati sve zakone koje je zatekla u proceduri, a očekivanja Selvedina Šatorovića, predsjednika SSS BiH, su da će set zakona, uključujući i onaj o minimalnoj plaći, sada konačno biti i usvojen.

– Dakle, trebao bi biti u primjeni od 1. januara 2024. godine i ono što je jako važno, u odnosu na prijedlog Udruge poslodavaca u načelu da poslodavci mogu povećati plaću do 400 KM, uz olakšavanje plaćanja određenih doprinosa, razlika između našeg zakonskog rješenja i onog poslodavaca je da će svaki poslodavac imati tu obvezu, neće biti prepušteno na volju ili milost i nemilost, izjavio je Šatorović.

Podsjetio je na odluku o isplati jednokratne pomoći te da mnoge kompanije koje nemaju organizirane sindikate nisu radnicima isplaćivale pomoć, a nisu morale plaćati poreze na to.

– Razlika između nas i njih je što mi želimo sistemsko rješenje, dugoročno i koje će jamčiti primjenu, ne želimo konfuziju među radnicima. Kako je nazvan popularno “Zakon o povećanju plaća od 400 KM”, kada otvorite to zakonsko rješenje, ne vidite nigdje priču o povećanju plaća radnicima. Ostavlja se mogućnost, što se moglo dogoditi, da onaj dio koji dobivaju u omotnicama samo bude legaliziran i da bude isplaćivan preko računa. Nismo imali jamstvo da poslodavci koji imaju prijavljene radnike na 1000 KM, da ih neće odjaviti te radnike prijaviti na 600 i podići ovih 400 i imati neke subvencije – objasnio je Šatorović dodajući da potpuno vjeruje novoj Vladi FBiH dok se ne dokaže suprotno te da obećanje o zakonskom rješenju do kraja godine stoji. Bivša federalna Vlada tvrdila je da put do rasta plaća i do rasta minimalne plaće vodi preko usvajanja zakona o doprinosima i dohotku, koji obaraju opterećenje.


– Reforma je imala četiri stupa, mi smo završili tri. Tim trima sam jako zadovoljan. Finansijski zakoni koji su doveli likvidnost u Federaciju, pa i u cijelu Bosnu i Hercegovinu, jako su popravili, pa gotovo i udvostručili budžet. Broj dva su socijalni zakoni, kao što je penzion, kao što je dječji doplatak, Zakon o demobilisanim borcima itd. Treći stup te reforme bilo je radnopravno zakonodavstvo koje nam je podarilo 64.000 novozaposlenih radnika u Federaciji koji su donijeli novu ekonomsku snagu u FBiH – kazao je pred kraj mandata tadašnji premijer Fadil Novalić.

On je snažno branio odluku svoje Vlade o najnižoj plaći u iznosu od 596 KM kazavši da je ona donesena prema uredbi koju je Vlada FBiH uradila sa Svjetskom bankom.

– To je povećanje od 53 KM. Ni 200 KM nije neki iznos u današnje vrijeme. Ja sam mnogo puta ponovio da put do rasta plaća i do rasta minimalne plaće, pa sam čak procijenio da bez problema ona može biti i 700 KM, vodi preko usvajanja zakona o doprinosima i dohotku, koji obaraju opterećenje. Ako usvojimo zakone gdje opterećenje nije više 70 posto nego 50, logično je da će i minimalna plaća moći biti ne 600 KM, nego 700 ili 750 KM. Znači, prvo ta dva zakona, a onda može sve ostalo. Znate li na što bi se svelo da sada dignemo na 700 KM? Samo bi Federacija BiH kroz povećanje obveza dobila 120 milijuna KM, a mi ih više iz tog izvora ne želimo. Ne želimo iz gospodarstva uzimati novac koji treba ići u povećanje plaća – rekao je Novalić.

S druge strane, iz Udruge poslodavaca FBiH ističu da se i njihovi interesi moraju uvažiti. Upozoravaju da je cijena rada u FBiH najveća u Evropi i da je potrebno smanjiti što prije i parafiskalna i fiskalna opterećenja, kao i da treba urediti zdravstveni sustav tako da teret plaćanja bolovanja koji snose poslodavci bude smanjen s 42 na 15 dana.

Također su naglasili da poslovanje u Federaciji BiH guše glomazna i skupa administracija, neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, a poseban problem su nedostatak radne snage, kao i nerealne evidencije službi o nezaposlenim osobama.

[XoKli]

Uvođenje minimalne plate bi samo opteretilo privredu, a radnicima ne bi ništa značilo jer trenutno niko ne radi ispod milje.
Jedino bi država hajrovala jer to znači da više ne bi plaćali doprinose na 600 KM već na 1000 KM.
Doprinosi su oko 70% ...
Trenutni doprinosi cca 400 KM , potencijalni 700 KM.
700-400= 300 ... Tih 300 pomnožiti za brojem radnika koji primaju minimalac.
Nek oni stave 1200 minimalac,a doprinose smanje na 40% koliko je u većini zemalja.

[Duminjo]

Uvođenje minimalne plate bi samo opteretilo privredu, a radnicima ne bi ništa značilo jer trenutno niko ne radi ispod milje.
Jedino bi država hajrovala jer to znači da više ne bi plaćali doprinose na 600 KM već na 1000 KM.
Doprinosi su oko 70% ...
Trenutni doprinosi cca 400 KM , potencijalni 700 KM.
700-400= 300 ... Tih 300 pomnožiti za brojem radnika koji primaju minimalac.
Nek oni stave 1200 minimalac,a doprinose smanje na 40% koliko je u većini zemalja.

U uvodu Gore pise da su trenutno doprinosi 41.5 % i da idu na smanjenje na od oko 30%

Ili ja nešto brkam

[XoKli]

Uvođenje minimalne plate bi samo opteretilo privredu, a radnicima ne bi ništa značilo jer trenutno niko ne radi ispod milje.
Jedino bi država hajrovala jer to znači da više ne bi plaćali doprinose na 600 KM već na 1000 KM.
Doprinosi su oko 70% ...
Trenutni doprinosi cca 400 KM , potencijalni 700 KM.
700-400= 300 ... Tih 300 pomnožiti za brojem radnika koji primaju minimalac.
Nek oni stave 1200 minimalac,a doprinose smanje na 40% koliko je u većini zemalja.

U uvodu Gore pise da su trenutno doprinosi 41.5 % i da idu na smanjenje na od oko 30%

Ili ja nešto brkam

Zdravstveno, pio/mio, naknade za hejbet stvari = 69.5 %
Na platu od 600 KM ide 417.5 KM doprinosa.

[Vanilla]

Uvođenje minimalne plate bi samo opteretilo privredu, a radnicima ne bi ništa značilo jer trenutno niko ne radi ispod milje.
Jedino bi država hajrovala jer to znači da više ne bi plaćali doprinose na 600 KM već na 1000 KM.
Doprinosi su oko 70% ...
Trenutni doprinosi cca 400 KM , potencijalni 700 KM.
700-400= 300 ... Tih 300 pomnožiti za brojem radnika koji primaju minimalac.
Nek oni stave 1200 minimalac,a doprinose smanje na 40% koliko je u većini zemalja.

Nisi u pravu.
Ima ljudi koji rade za platu ispod 1.000,00 KM. Pretpostavljam da ti u ovaj dio niko ne radi ispod milje misliš na ukupan iznos koji radnik dobije a to je plata + TO + prijevoz. Dakle, ovdje je riječ isključivo o plati. Kod nas je, generalno, problem što ljudi u "platu" računaju sve ono što dobiju "na ruke" uključujući i neoporezive naknade (TO, prijevoz i sve ostale neoporezive naknade, da ih sada ne nabrajam).

Dalje, ovo na šta se tipuje, famozmih 1.000,00 KM bi bilo neoporezivo (razlika) tj. uz smanjenje stope doprinosa što znači da država tu ne bi hajrovala, kako kažeš, njima bi ostalo isto.

[Mister No]

Generalni problem u BiH nije prosjecna plata nego izuzetno visoka nezaposlenost.

[Vanilla]

Uvođenje minimalne plate bi samo opteretilo privredu, a radnicima ne bi ništa značilo jer trenutno niko ne radi ispod milje.
Jedino bi država hajrovala jer to znači da više ne bi plaćali doprinose na 600 KM već na 1000 KM.
Doprinosi su oko 70% ...
Trenutni doprinosi cca 400 KM , potencijalni 700 KM.
700-400= 300 ... Tih 300 pomnožiti za brojem radnika koji primaju minimalac.
Nek oni stave 1200 minimalac,a doprinose smanje na 40% koliko je u većini zemalja.

U uvodu Gore pise da su trenutno doprinosi 41.5 % i da idu na smanjenje na od oko 30%

Ili ja nešto brkam

Doprinosi su podijeljeni na doprinose IZ (na teret osiguranika) - 31% i na doprinose NA (na teret poslodavca) - 41,5%. Ukupno su 72,5%.
Tu spadaju i doprinosi od po 0,5% na nepogode i opću vodnu naknadu, komoru i fond za profesionalnu rehabilitaciju koje se, evo prostim jezikom, nigdje kao ne vide.
Iz ovoga gore, što je Behko postao, tipuje se da se ukupni doprinosi smanje za oko 30%. Ono čega je mene strah jeste da, ako se ovo usvoji, ne krene masovna promijena ugovora o radu u decembru Ovo će imati efekta na radnika ukoliko mu poslodavac ne promijeni ugovor o radu koji već sada ima. Ako promijeni, osta radnik na istom a poslodavac će profitirati na ovoj razlici.
Iskreno se nadam da će se, ako bi se to desilo, radnik pobuniti.

[Vanilla]

I behko, ima posebna tema za ovo, sad si mi pokvario ovu,... statističku

[Krokodil Behko]

I behko, ima posebna tema za ovo, sad si mi pokvario ovu,... statističku

E evo, popravijo sam


Veliš, radnici moraju braniti svoje kolektivne ugovore?
Mislim da će biti pokušaja hajrovanja poslodavaca, ali ne u punom obimu ( tih cca 30% ) jer javnost ovo prati i neće se usuditi. Osim toga, fali radne snage, a ovi koej uvoze iz Nepala i Bangladeša rade koji mjesec, a potom bježe preko Save.

Inače, nejasno kako imamo toliku nezaposlenost, a istovrmeeno i manjak radne snage.

Da te pitam, da li će ovo povećanje minimalne plate, imati uticaj na rast prosječne plate?

I ono što mene iz nepoznatih razloga zanima, da li će sve ovo uticati i na rast penzija?

[Duminjo]

Ala smo komplikovani.. treba poceti platu racunati u brutu i cao.

[Vanilla]

E fala

Jašta, poznavajući naše poslodavce uopšte ne sumnjam da će biti raznih pokušaja
Manjak nam je, valjda, u ovim strukama koje su dobrodošle vani

Imat' će uticaj ali ne tako znatan. Makar tako mislim jer od mene, npr., crpe podatke od slidnih i jačih firmi, ne znam koliko uzimaju podatke od ovih, tako da kažem, običnih, manjih firmi... Ovo sve važi za realan sektor. Mada, u budžetskom sektoru vjerujem da ni nema ovih najnižih plata isl.

Na rast penzija...ko zna... makar ti odlično znaš da kod nas što šta ne važi i da nema pravila. Mislim da neće.

[Vanilla]

Ala smo komplikovani.. treba poceti platu racunati u brutu i cao.

Pa i jeste u brutu. Zakonska obaveza je da u ugovoru o radu i na obračunskoj listi bude iznos bruto plate.

[Duminjo]

Ala smo komplikovani.. treba poceti platu racunati u brutu i cao.

Pa i jeste u brutu. Zakonska obaveza je da u ugovoru o radu i na obračunskoj listi bude iznos bruto plate.

Onda smo mi svi naopaki pa stalno pricamo o netu. I novinari isto..

A nije to bezveze. Kad bi pricali uvijek o brutu, onda bismo stalno imali u glavi tu razliku koju nam drzava uzima. Ovako je zaboravljamo i bog zna koliko ljudi uopste to zna.

[Vanilla]

Pa i jeste u brutu. Zakonska obaveza je da u ugovoru o radu i na obračunskoj listi bude iznos bruto plate.

Onda smo mi svi naopaki pa stalno pricamo o netu. I novinari isto..

A nije to bezveze. Kad bi pricali uvijek o brutu, onda bismo stalno imali u glavi tu razliku koju nam drzava uzima. Ovako je zaboravljamo i bog zna koliko ljudi uopste to zna.

Upravo tako, Totalno smo nepismeni u tom segmentu, plus većinom radnike i ne zanima taj dio.
De ti meni reci koliko ću ja dobiti "na ruke".

[Krokodil Behko]

BIVŠI PREMIJER FBiH FADIL NOVALIĆ UPOZORAVA: "Zašto Vlada FBiH ne vraća u proceduru fiskalne zakone, kao što je poslušala HDZ u vezi energetike"

Set fiskalnih zakona u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine čeka na usvajanje više od sedam godina. Njime bi se rasteretila privreda, kako je obećano, a obuhvatao bi izmjene Zakona o doprinosima, Zakon o porezu na dohodak, kao i Zakon o minimalnoj plaći.

Jučer se Nermin Nikšić, premijer FBiH sastao sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda i upoznao ih sa aktivnostima koje Vlada poduzima u pravcu provođenja reformi i donošenja seta novih fiskalnih zakona.

Iako je nova Vlada FBiH obećala što hitnije upućivanje ovih zakona u parlamentarnu proceduru, to se nije dogodilo.


Na sto dana rada trenutne Vlade FBiH premijer je otimistično najavljivao.

"Intenzivno radimo na tome, formirao sam i radnu grupu koja volonterski radi na tim zakonima. Veliki posao smo uradili i došli do određenih rješenja koje bi trebali u narednih desetak dana da izdefinišemo i utegnemo", kazao je Nikšić.

Play Video

Bivši premijer Vlade FBiH i trenutni zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Fadil Novalić set zakona ponovo je vratio u parlamentarnu proceduru.


Novalić kaže kako se na usvajanje fiskalnih zakona čeka pet (od 2018. godine), a ne sedam godina kako je istakao Razim Halkić, zastupnik SDP u Parlamentu FBiH.

Dodao je da se radi o fiskalnim zakonima, koji su jedna od tri noge na kojima stoji država.

"Fiskalni zakoni su teški zakoni i društvo ih teško mijenja, u 20 ili 30 godina ih mijenja, kao što je Zakon o radu ili Zakon o PIO. Svjedoci smo da Francuska Zakon o radu ne može promijeniti deset godina ili Rusija Zakon o PIO. Tako i mi imamo problema sa fiskalnim zakonima.

Od 2018. godine zakoni su na Parlamentu, vrla je slaba bila ta većina. Svjedoci ste da je i Vlada produžila u tehničkom mandatu, sve se pogoršalo dolaskom korone i ukrajinske krize, pa smo se zakonima ponovo vratili 2021. godine", kazao je Novalić večeras u emisiji "Odgovorite ljudima" na FTV.

Na pitanje novinara - da li se slaže sa inovacijama, Novalić je kazao "kako se ne radi o inovacijama, da je to pitanje procenata i obuhvata".

"Onaj ko se razumije u to ne treba mu više od sedam dana da se prepakuju ti zakoni", istakao je Novalić.

Halil Bajramović, zastupnik Naroda i pravde u Parlamentu FBiH, kaže kako je zakon pretrpio 20-ak raznih amandmana, izmjena i dopuna i da je bilo volje vjerovatno je bilo dovoljno vremena da se on i usvoji u najboljem mogućem obliku.


"Što se tiče fiskalnih zakona, oni su povučeni zato što je trebalo da se resetuje stanje. Nakon samog uvođenja nove Vlade bilo je niz opstrukcija, vjerovatno se htjelo da se nova Vlada uvede u godišnje odmore, pa da se ne napravi skoro pa nijedna sjednica. Na nekakav način se uspjelo održati nekoliko sjednica. Zadnja je prekinuta pred godišnje odmore. U veoma teškim uvjetima učinili smo što smo mogli. Odmori su prošli, sjednica se nastavlja 27. septembra. Imamo 15 tačaka dnevnog reda, niz zakona je na dnevnom redu", naveo je Bajramović.

Na pitanje, da li su i fiskalni zakoni na dnevnom redu, Bajramović je odgovorio:

"Kako je rekao Nikšić zakoni su u pripremi. Radi se o specifičnim zakonima i moramo se posvetiti izradi najboljih. Mi smo imali u pokušaju donošenja, odnosno prijedloga donošenja zakona koji su bili minimalna plaća, pa 400 KM neoporezivi na tu plaću, pa smanjenje troškova. To je veoma teško. Bili smo protiv toga da se takav zakon donese, jer je nemoguće izraditi programe softvera koji bi to mogli pratiti. Od prvog dana smo za opciju da se podigne minimalni lični dohodak - na 1.000 KM, a da se doprinosi smanje", objasnio je Bajramović.

No Novalić je upitao - "kako su vraćeni energetski zakoni"?

"HDZ je insistirao na tim zakonima i oni su odmah vraćeni i usvojeni. Isto su tako mogli i ovi zakoni", istakao je bivši premijer.

Na pitanje - zašto zakoni toliko dugo čekaju na usvajanje, Novalić je odgovorio "kako je razlog nepostojanje većine za njihovo usvajanje, ali i strah od tih zakona".

"Taj se strah produžava. Nama je obećano da će se oni vratiti u junu, pa u julu, pa početkom septembra. Na pragu smo oktobra. Ovaj zakon i kad se usvoji, mora proći najmanje tri ili tri i po mjeseca, ako ne i pola godine da se urade softveri, da se on primjeni u Poreznoj upravi. Ako mi njega ne uradimo u septembru, ako se uradi u oktobru, primjena je tek od 1. januara 2025. godine. Dakle, ne možemo govoriti o povećanju plaća u narednoj godini, ne možemo govoriti o zaustavljanju odlaska mladih iz zemlje. To izaziva frustraciju u svima nama", kazao je Novalić.