Nikola Grabovac: Svijetom upravljaju "ilegalne vlade" koje ne mare za ljude
Bivši zamjenik ministra vanjske trgovine BiH te zamjenik federalnog premijera i ministar finansija u Vladi Federacije BiH, penzionisani profesor ekonomije Nikola Grabovac je u subotu, 22. aprila, u Sarajevu promovirao svoju novu knjigu „Pad kapitalizma i početak filantropizma“.
U njoj, između ostalog, govori o prevaziđenosti kapitalizma kao ekonomskog sistema te potrebi da čovječanstvo dobrovoljno ili uz prisilu prijeđe na novi, humaniji sistem, koji je profesor nazvao „filantropizmom“.
Primjer Amerike
U knjizi se, također, navodi da trenutno svijetom upravljaju „ilegalne vlade“, tačnije kapitalisti koji su rukovođeni samo profitom i nemaju namjeru da rješavaju probleme stanovništva.
Iskoristili smo priliku za intervju s profesorom Grabovcem, koji je za „Avaz“ kazao kako najočitiji primjer „ilegalne vlade“ postoji u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje sve odluke donosi sistem federalnih rezervi (FED) kao privatna centralna banka.
Možete li pojasniti Vašu tezu o „ilegalnim vladama“?
- U kapitalističkim državama poput SAD ne vladaju predsjednici, nego te ilegalne vlade, odnosno kapitalisti. U SAD sve odluke donosi FED, kojim ne upravlja ni parlament, a ni vlada. S tim se slaže i vodeći svjetski ekonomista i nobelovac, profesor Pol Samuelson (Paul), koji kaže da glavne odluke donose predstavnici 13 porodica koje posjeduju FED, dakle oni odlučuju o svjetskoj ekonomiji.
Često u svojim javnim istupima kritizirate međunarodne finansijske institucije, zašto?
- Da, veoma sam kritičan prema međunarodnim finansijskim institucijama, ali moram naglasiti da su one samo pijuni. Dakle, Svjetska banka (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) su samo poluge koje se koriste za upravljanje svim ekonomskim procesima u svijetu.
Kako onda komentirate činjenicu da BiH trenutno nastoji ispuniti uvjete za novi kreditni aranžman upravo s MMF-om?
- Upravo to je i dokaz onog o čemu govorim i što sam napisao u knjizi. Sve se dobro može vidjeti na trenutnoj situaciji u našoj državi. Samo treba pogledati sve peripetije koje mi prolazimo oko ispunjavanja uvjeta MMF-a, koji od nas traži povećanje akciza na naftu i naftne derivate.
Poslovna formula
Ako kreditni aranžman s MMF-om nije pravo rješenje za budžetske deficite na svim nivoima, koje je onda pravo?
- Nažalost, kad govorimo o BiH, ne postoji rješenje da se ovdje popravi situacija. Kako bi se ovdje promijenila situacija, ona se mora promijeniti u cijelom svijetu, tačnije mora se promijeniti sistem. Mi smo mala država i potpuno smo pod komandom MMF-a i SB-a i, nažalost, ne možemo ništa poduzeti.
Zbog čega ste protivnik kapitalizma, koji je trenutno najzastupljeniji ekonomski sistem u svijetu?
- To je ponovo najlakše objasniti na primjeru naše države. Pa tako opet vidimo da kapitalizam u svijetu, ali i u BiH, nema interes da riješi problem siromaštva i nezaposlenosti. U svijetu više od šest milijardi ljudi trenutno živi u siromaštvu i o njima se niko ne brine. Smatram da kapitalizam namjerno stvara sirotinju, jer je to automatski i jeftina radna snaga. To je njihova poslovna formula, kad imate više nezaposlenih, onda su oni spremni da rade za manje novca. Na taj način kapitalisti, vođeni samo sopstvenim profitom, smanjuju sebi troškove proizvodnje.
Ako nema pojedinačnog rješenja za BiH, postoji li rješenje za cijeli svijet?
- U knjizi ne navodim samo problem, već ističem i rješenje, koje se ogleda u novom društvenom sistemu koji bi naslijedio kapitalizam i mogao bi se zvati „filantropizam“. Ponovo u svojoj knjizi, za sve kritike koje upućujem kapitalizmu, napisao sam i prijedloge koji bi doprinijeli jednom zdravijem sistemu. Tu su detaljni prijedlozi za svaku oblast, od porezne, carinske, vanjskotrgovinske, budžetske, monetarno-kreditne politike i niz drugih.
Tri scenarija
Je li realno i izvodljivo da dođe do urušavanja kapitalizma u cijelom svijetu?
- U knjizi se navode tri scenarija pada kapitalizma. Jedan je treći svjetski rat, koji se, najvjerovatnije, neće dogoditi, jer se ne isplati i zbog činjenice da vjetrovi pušu i na bogate i razvijene države. Drugi scenarij je dobronamjerna tranzicija, dakle da lideri u svijetu sjednu za pregovarački sto, te da se dogovore o promjeni sistema, ali isto tako ne vjerujem da će se to dogoditi. Treći scenarij i, prema meni, najrealniji jeste strahovita migracija stanovništva. Lideri će biti primorani da odustanu od kapitalizma ukoliko ljudi iz Južne Amerike krenu prema sjeveru, ako masovno krene iseljavanje stanovnika afričkog kontinenta, koji bi se naselili preko Gibraltara u Španiju i druge države. Treći pravac migracija je onaj koji danas već vidimo, a to je iz Libije i s Bliskog istoka prema Balkanu, pa Njemačkoj i drugim državama. Četvrti pravac je s Dalekog istoka prema Rusiji i Evropi.
Smijenili su me jer sam imao suficit u budžetu, dobro je da nisam završio u zatvoru
Vi imate i svoju historiju s međunarodnim finansijskim institucijama?
- Bio sam ministar finansija FBiH od 12. marta 2001. do 14. juna 2002. godine. Smijenjen sam jer je BiH tada bila jedina država u Evropi koja je imala suficit u budžetu. Tada sam očekivao da će me zbog toga pozvati u vrhove MMF-a, ali onda su mi montirali afere i dobro je da je sve stalo na smjeni, da nisam završio u zatvoru. Na skupštini je razmatrano i usvojeno da smo sto posto izvršili svoje obaveze i ja sam smijenjen u roku od mjesec. Zašto? Nisam se uklapao, nisam dozvolio da provode javašluk.
Kako do zapošljavanja, besplatnog obrazovanja i zdravstvenog osiguranja
Šta je to „filantropizam“?
- To je širi pojam nego što je socijalizam ili komunizam. Taj sistem, kao prvo, garantira zapošljavanje, besplatno obrazovanje i zdravstveno osiguranje, rješavanje stambenih pitanja. Ali da biste shvatili kako bi se sve to postiglo, zaista morate pročitati knjigu.
Šta to „filantropizam“ nudi našoj državi?
- Rješenje je pokretanje proizvodnje u siromašnim državama poput BiH i to u tri ciklusa od po 20 godina trajanja. Naime, mi u BiH imamo osnovna sredstava za proizvodnju, to je zemlja, oruđe za rad i ljudi. Samo treba osmisliti i provesti plan, u prvom ciklusu trebamo razvijati poljoprivredu, da bismo zatim prešli na zanatstvo, te nastavili daljnji razvoj i eventualno dostigli sadašnji nivo razvijenih država.
(avaz)
)
