Katoličanstvo

[Krokodil Behko]

Pa dobro..bil napokon iko mogo da me malo prosvijetli sa tim svetim duhom,kao sto je isti prosvijetlio apostole ??

dakle,pitanje bi bilo,ima li igdje da je Isus Krist,na bilo koji nacin u bilo kojem kontekstu,pomenuo bilo sta o postojanju svetog duha ?? A mogao bih i da upitam usput,koliko je puta,Isus Krist,sebe nazvao bogom ili bozijim sinom ?? Nesto se ne sjecam da je on govorio o tim stvarima... bas bi bilo zanimljivo,vidjeti na osnovu cega je to postala ne vjerska odredba nego sama vjera ?? Misli se na sveto trojstvo od kojeg je Bog samo jedan od trojice ..

[Krokodil Behko]

Papa Ivan Pavle drugi proglasen blazenim



Pokojni papa Ivan Pavle Drugi proglašen je danas blaženim na ceremoniji kojoj su prisustvovale stotine hiljada ljudi na trgu Svetog Petra u Rimu.

Papa Benedikt Šesneasti pročitao je latinsku formulu proglašavajući svog poljskog prethodnika "blaženim" od Rimokatoličke crkve.

"Od danas papa Ivan Pavle Drugi biće nazivan blaženim", rekao je papa Benedikt Šesnaesti, dodajući da će se dan njegovog prethodnika obilježavati 22. oktobra, što je dan inauguracije Poljaka Karola Vojtile u papu 1978. godine.

Beatifikacija je u Rimokatoličkoj crkvi prvi stepen kanonizacije, odnosno proglašenja osobe za sveca. Međutim, da bi osoba u potunosti bila kanonizovana - proglašena za sveca, potrebno je priznavanje još jednog čuda.

Portugalski kardinal Žoze Sareva, bivši predvodnik Kongregacije za kanonizaciju, rekao je da papa Ivan Pavle Drugi može da bude proglašen za sveca samo ako se prizna čudo koje treba da se dogodi poslije ceremonije beatifikacije ili bar na sam dan te ceremonije.

Počasno mjesto na današnjoj ceremoniji pripalo je sestri Mari Simon Pjer Norman, francuskoj opatici koja je bolovala od Parkinsonove bolesti, od koje je i papa Ivan Pavle bolovao posljednjih 12 godina svog života.

Vatikan vjeruje da je razlog njenog neobnjašnjivog izlječenja molitva pokojnom papi "koji je posredovao kod boga da napravi čudo", što je i stvorilo uslove za njegovu beatifikaciju.

Beatifikaciji ili proglašenju blaženim prisustvuju 90 zvaničnih delegacija iz cijelog svijeta, uključujući članove pet evropskih kraljevskih porodica i 16 šefova država.

Iako ogromna većina katolika pozdravlja beatifikaciju pape Ivana Pavla Drugog, jedan broj se protivi smatrajući da se dešava prerano.

Liberalne struje u Crkvi kažu da je papa Ivan Pavle Drugi bio prestrog prema teološkim disidentima koji su željeli da pomognu siromašnima, posebno u Latinskoj Americi.

Neki kažu da je papa Ivan Pavle Drugi trebalo da snosi isključivu odgovornost za skandale vezane sa seksualno zlostavljanje djece u koje su umiješani sveštenici Katoličke crkve, jer su oni izbili na vidjelo dok je on bio papa.

Sa druge strane, konzervativne struje kažu da je on bio previše otvoren prema drugim religijama i da je tokom svojih putovanja dozvolio da liturgija bude "zaražena" lokalnim kulturnim običajima, kao što je afrički ples.

Komšić na beatifikaciji

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić predvodit će bh. delegaciju na ceremoniji beatifikacije pape Ivana Pavla II u Vatikanu 1. i 2. maja.

Prvog dana svečane ceremonije beatifikacije bit će održana proslava beatifikacije, misa na Trgu svetog Petra, koju će predvoditi papa Benedikt XVI, dok će drugog dana svetu misu zahvalnicu predvoditi Papin državni sekretar, kardinal Tarcisio Bertone.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić će se tim povodima, zajedno s velikim brojem šefova država, susresti s papom Benediktom XVI i državnim tajnikom kardinalom Tarcisiom Bertoneom. Također, posjetit će neke crkvene ustanove u Rimu.

Bosna i Hercegovina i ovim činom želi odati izuzetno poštovanje za ukupno djelo pape Vojtile i izraziti veliku zahvalnost za doprinos koji je Papa dao našoj zemlji, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

[Maja]

nikada više svijet neće imati papu kao što je on bio

[Život_je_san]

Katoličke sam vjere.Vjera u Boga je nešto bez čega jednostavno ne mogu.

[adacta]

Velika Gospa

Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza
svake godine.
Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi „uznesenje”.

[Maja]

kad je mala gospa?

[adacta]

kad je mala gospa?

mislim da je pocetkom septembra

[Krokodil Behko]

Svim katolicima,sretan praznik velike gospe

[Maja]

ja iskreno ne znam čestita li se to kao božić i uskrs, ali ako jeste, sretan praznik svima

za malu gospu kod nas kažu "gospa mala, jesen prava", pa je željno isčekujem

[adacta]

Svi sveti

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu. Slavi se 1. studenog. U pravoslavnim crkvama ovaj se blagdan slavi prve nedjelje po Duhovima, te označuje završetak uskrsnoga dijela liturgijske godine.

Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.) te se do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama.

Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha.

Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj. Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Osim u Katoličkoj crkvi, ovaj se blagdan obilježava i u Engleskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama, premda je ondje primio različite oblike, ovisno o dotičnoj Crkvi.


[media]CIY6IgXjQdE[/media]

[Krokodil Behko]

Svim katolicima,sretan blagdan Svi Sveti..

[gejsha]

Sretan blagdan onima koji slave.

[mrki62]

Uz Blagdan Svih Svetih i prisjećanje na sve vaše Blaženike i vaše najmilije

[blento59]

nikada više svijet neće imati papu kao što je on bio

nije on slucajno bio papa u to vrijeme
trebao je neko iz istocnog bloka da se maksimalno iskoristi u rusenju komunizma
prema tome bio bih oprezan sa tim konstatacijama

[adacta]

Dušni dan

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan. Obilježava dan nakon Svih svetih, 2. studenog. Obilježava se i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama.


Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

[Ideja]

ja iskreno ne znam čestita li se to kao božić i uskrs, ali ako jeste, sretan praznik svima

Ja mislim da se ne čestita, nisam nikad čula, nadam se da će nam neko pojasniti

[carobnjak N]

Sretan praznik svim vjernicima katoličke vjeroispovjesti

[adacta]

Sveti Martin - Martinje

Sveti Martin (Szombathely, Mađarska, 316./317. - Tours, Francuska, 11. studenog 397.) - katolički svetac, biskup grada Toursa, prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan, prvi svetac zaštitnik Francuske; na njegov blagdan Martinje, pije se novo vino.

Martin je sin rimskog tribuna u Sabariji, današnji Szombathely u Mađarskoj. Djetinjstvo je proveo uz oca u jednom vojnom garnizonu u Paviji. Protiv njegove volje, unovačili su ga u carsku gardu. Usred zime, našao se pred vratima grada Amiensa u Galiji te susreo siromaha prosjaka, koji je od njega zatražio milostinju. Nemajući kod sebe novaca, a gledajući prosjaka kako se smrzava, odrezao je polovicu svoga vojničkoga plašta i dao mu da se zaogrne. Sljedeće je noći usnio san vidjevši samoga Gospodina, zaogrnuta u polovicu plašta, koji mu je govorio: "Ovim me je plaštom zaogrnuo Martin."

Martin kao rimski vitez imao je za poslužnika nekoga roba. No on je s njim postupao kao s bratom, čak mu je sam znao očistiti obuću.

Završivši vojnu službu i oprostivši se zauvijek od nje, Martin je bio zaređen za egzorcista. Nakon toga se vratio kući u Panoniju, gdje mu je uspjelo pridobiti za kršćanstvo vlastitu majku. Od kuće je pošao u Milano, gdje se vodila duhovna borba protiv krivovjeraca arijanaca. I on se upustio u tu borbu, braneći vjeru u Kristovo božanstvo, u njegovu istobitnost s Ocem. Zbog toga je bio prognan iz Milana te se sklonio u pokrajinu Liguriju. No ni tu nije dugo ostao, već je pošao u Poitiers, u Galiju, i tu se predao kontemplativnom životu u samostanu.

Bio je izabran za biskupa grada Toursa te posvećen god. 370. O njemu se govorilo »da je bio vojnik na silu, biskup po dužnosti, a monah po izboru«.

Kao biskup Martin se prihvatio evangelizacije među Galima, na dobrotvorne akcije, na smirivanje duhova unutar Crkve, na otpor protiv uplitanja građanske vlasti u čisto crkvene poslove. Uvijek je bio blizu siromašnima, i progonjenima. Imao je protivnika i u redovima klera.

Zaštitnik je Francuske, vinara, vinogradara, vojnika, konjanika, izliječenih alkoholičara, uzgajivača konja i gusaka, Švicarske papinske garde, mnogih mjesta u Europi, uključujući Beli Manastir, Dugo Selo i Virje u Hrvatskoj.

U bitci kod Kisega između malobrojnih hrvatsko-mađarskih snaga predvođenih Nikolom Jurišićem protiv mnogobrojne turske vojske, žene i djeca su molili sv. Martina za pomoć i uskoro su turski vojnici pobjegli videći konjanika s plamenim mačem.

Spomendan mu je 11. studenog. Taj dan, slavi se kao Martinje, običaj je da se peče guska i krsti mlado vino.

[Sibila]

Sretno Martinje

[adacta]

Sveti Nikola

Sveti Nikola (Patara između 255. i 270. - Myra, Turska, oko 346.), svetac katoličke i pravoslavne Crkve, biskup, zaštitnik djece i pomoraca.
Dan sv. Nikole se obilježava 6. decembra, odnosno 19. decembra po Julijanskom kalendaru.

Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji ime dobija po stricu biskupu u Miri, nažalost njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam.

Postaje svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Mire i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Vraća se za nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegova strica. Ovaj puta nije mogao pobjeći te postaje biskup. Od tada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru.

Prema narodnom vjerovanju, činio je i čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu, te ga nazivamo i zaštitnikom djece.

U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine te je pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.

Danas je poznat kao lik koji djecu obraduje svojim darovima. Ta tradicija vuče korijene iz sljedeće legende :
U blizini roditeljske kuće sv. Nikole, živio je čovjek, nekad bogat, ali izgubio je carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, koje bi se mogle udati, ali im nije mogao dati miraza. I nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri, da tako zaradi. One su se pomolile Bogu, da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.

Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće, ubaci zamotane zlatnike kroz prozor. Otac onih djevojaka začudio se, kad je ujutro našao tako veliki novac. Vidjevši kako je svota dovoljna, čak i prevelika da časno uda jednu kćer, opremio je i dade joj miraz. To se dogodi i po drugi put; nađe, jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer. Dalje priča ima dva kraja:

A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubaci svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unatoč zaklinjanju neka šuti, sretni otac je razglasio po cijelom mjestu radosnu vijest.
Drugi kraj priče ide ovako: Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka, pa se domislio, popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i od tuda dolazi stavljanje poklona bilo u čarape ili čizmice, i Djed Mraz koji poklone spušta kroz dimnjak.

[media]ICkSnDKBzWo[/media]

Zaštitnik je djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, otoka Sicilije, pariškog sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta.

Spomendan mu je 6. prosinca/decembra Toga dana, njemu u spomen, roditelji darivaju djecu.