Evropska unija iznutra

[STrendzer]

Ruminija i Bugarska nece ni za 30 godina biti ono sto smo mi bili prije 20 godina,a i mi smo prilicno siromasni,eto sta su oni...zivi cig..luk...i nek im zabrane,treba im zabranit skroz radit jer rade ispod cijene i opet ih mnogi nece...a o prosnjii dzabaluku da ne pricam..
mislim da smo mi(svi bivsi jugosi) jedina nacija u Njemackoj koja nikad nije radila ispod cijene/tarife kao i nijemci i zato nas i dan-danas poneki svabe jos cijene..

hocu reci,skuplje radimo ali i najbolje!..to je tako..

[Pasaga]

..jos su im oni trebali...
EU se jos uvjek kaje sto primise Grke,Madjare ....
Koje ce scene da budu sa Hrvatskom.....
Sto se mene tice,za BH ,mnogo je bolje da ne ulazi....

[Krokodil Behko]

Prema posljednjim podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), veliki procenat građana zemalja Evropske unije (EU) sve više se odlučuje na kupovinu bicikala umjesto automobila

Prema posljednjim podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), veliki procenat građana zemalja Evropske unije (EU) sve više se odlučuje na kupovinu bicikala umjesto automobila.

U prva tri mjeseca tekuće godine u zemljama EU-a prodano je 9,8 posto manje automobila u odnosu na isti period 2012. godine.

Prema podacima ACEA-a, u februaru ove godine je prodano najmanje automobila u EU od svih mjeseci od 1990. godine, kada je ovo udruženje počelo sa prikupljanjem statističkih podataka o prodaji automobila.

Također, tokom prošle godine prodaja automobila u EU je opala za 8,5 posto te je prodato 12 miliona primjeraka, a 2012. godina bila je "najgora" još od 1995. godine. Prema procjenama ACEA-a, prodaja automobila u zemljama EU-a u ovoj godini bi mogla da zabilježi pad od pet do osam posto.

S druge strane, građani zemalja EU-a posljednjih godina zbog velike ekonomske krize i povećanih mjesečnih troškova sve više se okreću kupovini bicikala.

Tako je prodaja bicikala u EU sa 18,9 miliona komada u 2000. povaćana na 20 miliona komada u 2011. godini.

Drugim riječima, na svaki prodati automobil građani kupuju skoro dva bicikla. Tako je Njemačka između 2002. do 2011. godine za 50 posto povećala prodaju bicikala.

Također, u 2011. godini u EU je prodano 716.000 bicikala i 11,500 automobila sa pogonom na električnu energiju.



(AA)

[Zagorka]

A ja svoj prodala

[Julia-Klara]

Pa da, normalno je... Veliki gradovi koji nisu brdoviti, a imaju odlicno sredjnu infrastrukturu rjesavaju i problem biciklista. Prave se posebne biciklisticke staze, tako da su oni koji ih voze i regularno ucesnici u saobracaju. Semafori za pjesake poznajemo,ali ima i onih za bicikliste.
Sasvim je normalno da ako stanujes par kilometara od posla tu razdaljinu lako mozes preci biciklom.Za kisnih dana tu je javni saobracaj.
Samo...Gdje je suvislo razmisljanje o zastiti okoline i samih gradjana u BiH?

[dacina_curica]

Bicikl Da mogu, svako jutro bih njim na posao (ali ne mogu jer radim 50-ak km od kuce u jednom pravcu )...zato za vikend cim se vrijeme proljepsa, bjezim iz kuce cijeli dan

P.S. posto radim na obnovi gradske infrastrukture ovo je nesto s cim se susrecem svaki dan. Svaki novi plan koji pravimo se osvrce na pjesake i bicikliste i gdje god je moguce uvrstavamo biciklisticke staze.

[Dust]

Dacina... sve se moze kad se hoce.. Poranis brate dragi

[dacina_curica]

Jah, ali kako cu na telefon pricat'?

Da imamo tuseve na poslu ne bih se dvoumila. I spavala bih na poslu pa svaki drugi dan kuci

[gejsha]

Ovo je super..cijenim one ljude koji dođu s biciklom na fax, ja ne bih ni mogla jer vozarim 40 km

[Ruana]

Ovdje je to normalno, kad smo tek dosli zivjeli smo u centru Kopenhagena i nama bilo zacudo da politicari dolaze na posao na biciklu i da ih niko ne cuva.

[Julia-Klara]

BEČ - Vladajuća austrijska Socijaldemokratska partija (SPO) kancelara Wernera Faymanna pobijedila je sa 27,1 posto glasova na parlamentarnim izborima u Austriji, pokazali su preliminarni rezultati izbora održanih danas u toj zemlji, javlja reporter Anadolu Agency (AA).

Austrijska ministrica unutrašnjih poslova Johanna Mikl-Leitner saopćila je da je izlaznost na izborima iznosila 65,9 posto.

Prema nezvaničnim rezultatima, vladajuća SPO je dobila 27,1 posto glasova, Narodna partija (OVP) 23,8 posto, Slobodarska partija (FPO) 21,4 posto i stranka Zelenih 11,5 posto glasova.

Očekuje se da će SPO i OVP zadržati postojeći koalicioni odnos. Obje stranke su ranije saopćile da ne žele ulaziti u koaliciju sa radikalnom desničarskom strankom FPO.

Wernera Faymanna je, nakon što su objavljeni rezultati, kazao je da će se sastati sa liderima OVP-a, te ponovio da ne žele u koaliciju sa FPO-om.

Lider OVP-a Michael Spindelegger je kazao da su im građani uputili “jasne i konkretne poruke“, dodavši da će u slučaju koalicije sa SPO-om morati se promijeniti mnogo stvari i da “neće sve biti po starom“.

Austrijski predsjednik Heinz Fischer je najavio da od slijedećeg tjedna počinju konzultacije sa šefovima šest parlamentarnih stranaka i da se nada brzom osnivanju vlade. Konačni službeni rezultat izbora biti će objavljen 16. oktobra, a konstituirajuća sjednica novog sastava parlamenta održat će se 29. oktobra.

Na izborima pravo glasa imalo je 6,4 miliona stanovnika Austrije.
(AA)

[laganini]

neznam kako u austriji ali većinom u evropi pa i u hrvatskoj dva mandata odrade desni a treći dobiju ljevičari...

[Bla]

i kod nas tako isto

[Krokodil Behko]

Ne bih baš rekao. Mi nemamo ni ljevicu ni desnicu.

[Bla]

Ama zajebavam se

Pardon zajebava*, jel' 'vako kulturno

[laganini]

baš sam prekontava u glavi političke snage u bih kad ono zajebancija..

[Bla]

Pa šta očekuješ, kod nas se lijevom samo guzica pere.

[laganini]

kod nas čak ni to..he,he,..

[Krokodil Behko]

Evropska unija je vrlo ponosna na svoju jezičku raznolikost. Ipak istovremeno priznaje i da su Evropljani, kada je u pitanju učenje stranih jezika, velike lijenčine.

Svaki Evropljanin bi osim svog maternjeg jezika trebalo da govori još dva jezika. Tako barem glasi zvanični cilj Evropske unije iza kojeg stoje i šefovi država i vlada članica. No ovaj cilj je očito preambiciozan. Stvarnost izgleda potpuno drugačije. Prema jednom ispitivanju Evropske unije, svega polovina građana ove zajednice država vlada jednim stranim jezikom. Testovi sprovedeni među 14-godišnjim učenicima su pokazali da samo 42 odsto mladih zaista vlada jednim stranim jezikom, prenosi "Deutsche Welle".

Slavimo raznolikost

To je prosjek. U stvarnosti su razlike među pojedinim članicama ogromne. Na listi zemalja s najvećim procentom građana koji vladaju nekim stranim jezikom je Luksemburg gdje 99 odsto građana tečno govori neki strani jezik. Slijede Švedska i Malta gde preko 80 odsto građana vlada jednim stranim jezikom (uglavnom engleskim). Na dnu ljestvice su Francuzi i Britanci. U Francuskoj svega 14 odsto građana vlada engleskim. S druge strane kanala situacija je još gora samo što je ovaj put u pitanju francuski kojim vlada svega sedam odsto Britanaca.

Pri tom je Evropska unija ponosno na svoju kulturnu raznolikost kojoj je jedna od glavnih odlika ravnopravni tretman 24 službena jezika. "Mi u Evropskoj uniji imamo 24 službena jezika i više od 60 regionalnih jezika manjina. I mi želimo da slavimo ovu raznolikost. No mi istovremeno želimo i učenike i odrasle da ohrabrimo da više vremena investiraju u učenje jezika", kaže Denis Ebot, portparol evropske povjerenice za kulturu Andrule Vasiliu. I Savjet Evrope podržava jezičku raznolikost koja "može doprinijeti boljem razumijevanju među različitim kulturama".

Škola nije najbolje mjesto za učenje jezika

Ovog postulata se drže i u Evropskom centru za strane jezike u Gracu koje podržava članice Savjeta Evrope pri obrazovnim projektima učenja stranih jezika. Šef ove ustanove je Poljak Valdemar Martinjuk koji je i sam živ primjer za ono za što se ustanova na čijem je čelu zalaže. Lingvista, osim njemačkim, vlada i ruskim, švedskim, engleskim, francuskim i odnedavno i makedonskim jezikom. Pritom je "ljubav" prema jezicima počela sve samo ne idilično. U osnovnoj školi je nastava nemačkog bila pravi bauk za učenike. I inače Martinjuk nije baš oduševljen kada govori o školama kao mjestima gde se uče strani jezici. "Škole nisu baš uvijek najbolji posrednici između različitih jezika. Učenje jezika bi zapravo trebalo po svojoj prirodi da bude prijatan i zabavan proces. No jezici obično prisjednu kada se pretvore u klasičan nastavni predmet", primećuje Martinjuk.

[Julia-Klara]

Francuzi i Nijemci ne ZELE pricati neki drugi jezik, veoma su rijetki oni koji ga pricaju, ali znaju.
Znam iz iskustva, vidim sta se desava u firmi. Najveci problem je opet sa Francuzima, toliko su arogantni da svako bjezi od njih.
Radim uglavnom sa DACH klijentima (Deutschland, Austria, Swiss) i od svih njih najlezerniji i opusteniji su Austrijanci, bar sto s eposla i jezika tice.
Svicarci opet, u zavisnosti od kantona , ali 99,9 % ljudi s akojima radim govore tecno i engleski. Doduse, znam za jednog, koji nece pricati ni jedan drugi osim njemackog (ako je u mogucnosti, naravno), dok oni iz kantona sa francuskom i talijanskom vecinom bas i ne znaju engleski, za njih imamo ljude koji govore njihovim jezikom.

Mislim da je zelja za ucenjem stranih jezika uvjetovana ubjedjenjem clanica EU o njihovoj vaznosti, tradiciji i jakosti, utjecajnosti. Spominju se Britanci i Francuzi, za koje svakako vazi da su jako arogantni, tako da me ne cudi da su najnize rangirani na ovoj ljestvici.

Ali ruku na srce, lijepo je znati vise jezika...Gdje god dodjes (uglavnom) mozes se sporazumjeti.
Zanimljiva je stvar, kada sam dosla ovamo udjem u prodavnicu, pitam znaju li engleski - ne znaju, znaju li njemacki- ne znaju... Ond apocnem na nasem i sasvim sam se dobro mogla sporazumjeti...Sada vec abratam i ceskim, ali samo kad moram