ZENICA - 1943. G. MUSLIMANSKE SEOSKE MILICIJE
U Zenici nako više četničkih pljački, naprosto je nastalo takmičenje ko će organizovati i naoružati seoske milicije u muslimanskim selima. Na jednoj strani je bio Narodni odbor oslobođenja, kojeg je vodio ilegalac, kasnije partizanski komandant Fadil Imamović, a na drugoj strani su bile ustaške i njemačke vojne vlasti.
Nakon dogovora ustaša i četnika u Zenici, s početka 1942. godine, ustaški poglavnik Pavelić je na temelju tog dogovora iscrtao granice četničkog djelovanja, navodim:
Prema raspisu iz Pavelićevog glavnog stana od 24. jula 1942. g. zvanično su potvrđene granice teritorije Zeničkog četničkog odreda. U ovom dokumentu o tome stoji slijedeće:
»Grupa zeničkih četnika nalazi se na područ ju Velike župe Lašva-Glaž, koje je ograničeno crtom: mjesto Zavidović i, isključivo desna obala rijeke Bosne do utoka Bistričaka u rijeku Bosnu. Isključivo s. Šerići i potokom Bistričaka prema s. Bistrici uključivo s. Osojnica, s. Vjetrenica-želj. postaja Busovača prema s. Busovači, isključivo s. Busovača, glavnom cestom do Kiseljaka«.
(Zbornik NOR-a, tom IV, knj. 6. dok. br. 153).
Četnici iz Blatnice nisu poštovali taj dogovor i poharali su Doglode, ponajviše selo Šeriće. Tekst je iz knjige "Zenica u oružanoj revoluciji".
Ni ustaše ni četnici ih nisu uznemiravali Šeriće i Doglode. Samo su ponekad iz Nemile navraćale ustaške patrole s namjerom da ponekog mobilišu za domobranstvo ili ustaške i njemačke jedinice. Ovo stanje prekinuli su četnici Rade Radića iz Blatnice, 28. oktobra 1942. godine. U prvim jutarnjim časovima pojavile su se njihove kolone i s brda spuštale u sela. Opkolili su sela a onda zašli od štale do štale i pokupili gotovo svu stoku. Samo iz sela Šerići a otjerali su preko 100 volova. Seljaci su pokušali da ih izmole da bar nešto ostave jer bez volova neće moć i obrađivati zemlju, ali sve je bilo uzalud. Četnici su otjerali opljačkanu stoku a uz to još su prijetili da će svu mušku čeljad poubijati i poklati.
Taj Rade Radić je nakon ovoga rata dobio ulicu u Banjoj Luci. Arhiv Jugoslavije o njemu kaže slijedeće:
Radić je bio politički komesar i član štaba 4. krajiškog partizanskog odreda u Bosni za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nakon početka ustanka protiv okupatora izvršio je napad na štab odreda, poubijavši sve prisutne članove. Nakon masakra nad partizanima stvorio svoj četnički odred. Postao je četnički vojvoda u pokretu Jugoslovenske vojske u otadžbini Draže Mihailovića. Takođe je sarađivao sa silama Osovine i vlastima NDH. Nakon rata mu je suđeno i strijeljan je 1946. godine kao saradnik okupatora.
Na kraju treba kazati, da je samo jedan pripadnik seoskih muslimanskih milicija suđen nakon rata za ratni zločin, a da su seoske milicije u više navrata pomogale partizanske odrede, a u ljeto 1943. godine i Vrhovni štab na čelu sa drugom Titom, nakon Pete neprijateljske ofanzive.
