Uvoz/izvoz - statistike, komentari

[Matan]

To, kad sam imao 19 godina, i dodjem sa izlazka..
na stolu bila staklena flasa vode, sa izvora ispod moje kuce..
kad u neka doba noci nagnes, ma nista ljepse..

[Matan]

A jednom, 89, isli raditi u Slavonski Brod..
nas cetvorica i spavali u nekoj nedovrsenoj kuci..
i jedan dan posli na posao, a kisa padala..i psto nismo mogli raditi, svratimo u
neku kafanu na kafu samo, ujutro 8h..
i ovaj jedan naruci poslije kave po pivo..
u te jebo tito, navecer nas poslije fajrunta, mortus pijane gazda na traktoru odvezao do te kuce..
nismo imali vode osim u bunaru..
i ovj najstariji blento otisao da nam izvadi vode i padne mu kanta sa onim lancem u bunar..
nismo imali sta da pijemo..
te noci, kad nisam umro od zedji necu nikada..

[Rum]

Upravo derem sarajevski kiseljak podrig

[Šabović Adis]

Bila umene žena kod Tobejarabija...otad se čudno ponašala.

[sehohari]

Ne kontam čemu uopšte kupovina vode u flašama.
Ono, pola BiH ima vodu iz česme koja je i po ukusu i po kvaliteti bolja od one u prodavnicama.
Haj u Sarajevu ili Zenici, tu je voda malo zagađenija, ali inače...

[Duminjo]

BiH povećala izvoz u odnosu na prošlu godinu za 41,9%

Izvoz u zemlje EU je iznosio 5 milijardi i 546 miliona KM, što je rast od 41,9 posto, dok je uvoz iznosio 6 milijardi i 236 miliona KM (+31,6 posto).




U periodu januar-maj 2022. godine izvoz iz BiH je iznosio 7 milijardi i 511 miliona KM, što je za 43,4 posto više nego u istom periodu 2021. godine.

Uvoz je bio 11 milijardi i 97 miliona KM, što je za 42,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 67,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 3 milijarde i 586 miliona KM.

Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1 milijardu i 406 miliona KM, što je za 71,3 posto više nego lani, dok je uvoz iznosio 1 milijardu i 371 milion KM (porast od 41,2 posto). Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 102,6 posto.

Izvoz u zemlje EU je iznosio 5 milijardi i 546 miliona KM, što je rast od 41,9 posto, dok je uvoz iznosio 6 milijardi i 236 miliona KM (+31,6 posto). Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 88,9 posto.


BN

[Duminjo]

Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1 milijardu i 406 miliona KM, što je za 71,3 posto više nego lani, dok je uvoz iznosio 1 milijardu i 371 milion KM (porast od 41,2 posto). Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 102,6 posto.

Zemlje CEFTA: Albanija, BiH, Kosovo, S Makedonija, Crna Gora, Srbija i Moldavija.

[Taare]

Po podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 65,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 5,6 milijardi KM.

Znači, deficit na godišnjem nivou iznosi nekih 10 milijardi.
Radite l vi šta, majka mu stara.

[Krokodil Behko]

Po podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 65,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 5,6 milijardi KM.

Znači, deficit na godišnjem nivou iznosi nekih 10 milijardi.
Radite l vi šta, majka mu stara.

To je uzvoz zbog izvoza. Uvoze se materijali i poluproizvodi, zbog stvaranja finalnog proizvoda.

[Taare]

Šta god da se radi, deficit postoji i isti iznosi 10 milijardi. To je pola bdp-a. Čime nadomjestiti?

[Krokodil Behko]

Dok domaća jabuka čeka kupce, pijace širom Bosne i Hercegovine preplavila je jabuka iz uvoza. Samo od početka godine, za prvih sedam mjeseci u BiH je uvezeno 12 miliona kilograma jabuka, vrijednosti sedam miliona maraka.

Jabuke na pijacama i u marketima stižu iz Poljske, Italije, Srbije, Sjeverne Makedonije, Austrije, Slovenije i drugih zemalja. Da je stanje nezavidno, potvrđuju i prodavci domaćih jabuka.

"Kod nas ovdje najrasprostranjenija sorta u voćnjacima je ajdared, koju osim ovih, da kažem slavenskih zemalja, niko ne kupuje. Evropa ne kupuje. Evropsko tržište je veliko, ali jako zahtjevno, izbirljivo i mora se konkretno proizvoditi", rekao je za BHRT Darko Milošević, voćar

Nezadovoljni voćari kažu da im je, pored tržišta prezasićenog proizvodima iz uvoza, ni vrijeme nije išlo na ruku, pa su jabuke u hladnjačama nešto sitnije i lošijeg kvaliteta.


"Odraziće se i na sljedeću sezonu, manje će da bude rodnih pupoljaka. Odraziće se i na ovu sezonu, postaće jabuka malo sitnija, teže će da se sačuva. Potrebna je podrška države za pomoć i nabavku sistema za navodnjavanje", kazao je Aleksandar Njegić, voćar

Dok se drugi višestruko ugrađuju na našim jabukama, mi propadamo, kažu u Udruženju voćara Republike Srpske. Na brojne apele, država ne reaguje.

"Mi smo tražili da se uvedu zaštitne mjere u sezoni dospjeća naših proizvoda, ali nisu imali sluha. Mislim da to nigdje u svijetu nema, nego samo BiH da svoje proizvode ne može da zaštiti", kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS

Voćari ističu da, zbog “šupljih” granica, u BiH ulazi voće staro i po nekoliko godina, zbog čega Bosnu i Hercegovinu nazivaju deponija Evrope.

(SB)

[Taare]

Depozit građana bih za godinu dana narastao sa 13 na 15 milijardi maraka.
Problem je što bih nema sposobnih političara. Jer da ima, napravila bi se čuda.

[Julia-Klara]

Imas jabuke koje niko nece, i uporno se iste uzgajaju. Hajd dobro - zasto onda ne pocnes od tih jabuka proizvoditi nesto sto se prodaje - sokovi, dzemovi, rakija?

LJudi se mijenjaju, trziste se mijenja, zasto bi iko kupovao nekvalitetnu jabuku ako za manje ili iste pare moze dobiti bolji kvalitet?

Ja ne razumijem nase ljude (proizvodjace) nikako

[Taare]

Al su cijene evropske pitam ja jednog proizvođača zašto je podigao cijene kad je i bez tog podizanja imao zaradu. Ono, ostani na starim cijenama, povećaj proizvodnju i zaradit ćeš bruku para.
rekao mi je da je podigao zato što su i ostali

Iako nije usko vezano za temu, može poslužiti kao primjer koji će pokazati način razmišljanja bh proizvođača.
pravi lik bale sijena. U pauzi se žali kako je sve otišlo pa i on mora podići cijenu. Bala je koštala 3 marke, a sad četiri.
i ja ti fino sjednem da računam. Dođemo do zaključka da njega jedna bala u proizvodnji košta 0,9 maraka.
Lik proguta knedlu, malo se zbuni, ali je prilično brzo našao odgovor. Kae, pa i kod drugih će bit 4 marke. Bila suša.
Opa, lihvarstvo i zelenaštvo
iskoristi neprilike, čekaj kad narod bude u belaju i opljačkaj ih. Mu'min par ekselans

[Julia-Klara]

Upravo to!
Koliko sam vidjala u svijetu, svugdje kada posao "ide" ljudi odrade "snizenje", taman bilo 5 pf, ali snize kako bi namamili jos kupaca. Kod nas cim ide posao cijena se dize, i onda se kuka kako se ne moze prodati.
Naravno da ne moze! Necu iz principa da kupim!

MOja mama davno radila u pizzeriji, jeste bila najskuplja ali najbolja pizza u gradu, i mi krenemo racunati koliko materijala ode na picu. Materijala - ne vise od 1,5km, trud nikakav, jedino sto ode struje ali ni to nije 1km po pizzi , a mala pica tada (prije 10ak godina) bila 7km, velika 9km. I kad god neko poskupljenje najave pizza "gore" pola ili marku.

I vazda gazdi malo. Ljudi su prokleti, a kad "padnu" kukaju na sva zvona, ne pitajuci se gdje su pogrijesili.

[ironman]

O biznisu,privatnom uvijek kazem.
Ako neko smatra da se moze raditi bolje.
Onda ,registracija firne i neka zapocne taj posao. Nebitno sta .
Pa nakon sto proba onda mozemo pricati.
Uvoz ili izvoz u BiH.
To je prezvakana tema.
Koliko nas ima?
Na kolikoj teritoriji?
Predgradje osrednjeg grada u EU.
Nismo Taiwan niti Juzna Koreja da fanaticno ucimo i na tehnologijama zaradjujemo,treba biti realan i pricati kako jeste..

[insomnia]

Bice “jabuke”

[Taare]

Da ne bude da se samo kritikuje, herr taare će iznijeti svoj prijedlog.
Herr taare je vlast...
Ok, imamo problem sa domaćom proizvodnjom koji za konačni rezultat ima abnormalno velik uvoz. Domaća proizvodnja pred gašenjem.
Kriza koja je započela sa koronom a eksplodirala sa ukrajinom pokazala je da smo donji ako se ne oslonimo na domaću proizvodnju. Ukratko, cijene su otišle uvraga.
- prijedlozi za rješenje ovog belaja?
- treba nam para.
- a u pm, to zna i moja nena. Pitanje je gdje naći pare.
- rebalans budžeta?
- nedovoljno.
- kreditno zaduženje?- e moj glupsone, kako li si ti došo za ministra?!
Nijedna ozbiljna svjetska monetarna institucija neće odobriti sredstva kojima bi pomogao privatna lica i uništio konkurenciju.
- pa i oni pomažu.
- jeste, glupsone, ali indirektno. iliti okolokole, što bi kazali u tvome selu.

- Pa dobro, gdje namać lovu?
- pljačkom!
- šta, da uletimo u neku državu, pokrademo im naftu i zlato i to prodajemo kao svoje kao što radi amerika?
- ili da uletimo u srbiju i pokrademo im žitarice i poljoprivredne mašine kao što je uradio rus u ukrajini?
- jok. Preslabi smo za tako neš.

- Samo legalno. Tako to rade slabi gologuzani.
Je li ti poznato da bh štediše imaju preko 15 milijardi oročenih maruna i da ta cifra iz godine u godinu raste za dodatnih par milijardi?
- gulikože! Oteli od poštena naroda. Pali tenk i ulijeći u banke ko onomad ajfor kad je uletio hrvatima.

- prvo, u bosni slabo da ima poštenih. Drugo, nisu svi gulikože. Imaš dosta poduzetnika koji su znanjem, trudom i zalaganjem zaradili ozbiljnu lovu.
- pa kako onda?
- jednostavno. Daj mi podatak koliko ove "naše" banke daju na oročenu štednju.
- pa, zavisi od vremena. Uglavnom daju između jedan i jedan zapeta četiri posto.
- odlično. To je manje od inflacije. Ljudi gube pare. Ustvari ne gube, tupi moj ministre bagra( ), nego to što izgube nadoknade dižući cijene.
Krajnji potrošač plati svaku krizu. Krajnji potrošač je ustvari uvijek pušiona.

- sazovi te štediše. Treba nam veliki početni kapital kako bismo startali projekat.
- kakav projekat? Da lovatori daju podsticaj poljoprivrednicima?
- ne, tupko. Projekat zelena bosna!
- sda
- ne, lutko. Zelena energija. Energija nastala iz obnovljivih izvora.
- izvori su presušili.
- koliko vidim, sunce i vjetar nisu, a bome ni rijeke. Energija dobijena iz tih izvora ima da ide ko halva gor po zapadnoj evropi.
Uglavnom, privrednicima ponudi renditu koja je daleko veća od onoga što im nude banke.

- al i banke će ponuditi veće kamate. Eno, centralne banke već dižu.
- to je samo privid, lutkice moja. Kratkoročno rješenje kako bi se pokušala suzbiti inflacija.
- jedna italija je toliko zadužena da bi propala u roku dvije godine ako bi plaćali visoke kamate.
E, onda ćemo lovu tih privrednika uložiti u solarne, hidro elektrane i one na vjetar. Kao što rekoh, velika rendita dok im ne isplatimo kredit.
Elektroprivreda fbih, ustvari federacija svake će godine osloboditi neke dvije milijarde koje će biti utrošene za izgradnju hidroelektrana.
za četiri godine imat ćemo proizvodne kapacitete od nekih 10 ili više termoelektrana tuzla.

- al dobro, šta bi sa domaćom proizvodnjom hrane?
- novopridošla sredstva od prodaje el. energije ćemo kanalisati ka proizvođačima hrane.
- ne da to evropa!
- ne dozvoljava direktno. Ali indirektno kroz podsticaje i donacije opreme itekako dozvoljava.
Zovi proizvođače. Daj im državnu zemlju na 20 godina uz simboličnu cijenu od 1 km. Daj im mašineriju. Daj im podsticaj.
Koliki je sad uvoz jabuke?
- smanjio se za 90%
- cool. Hajmo sad neđe na janjetinu.

[ironman]

Rekoh,budimo realni.
Plan na papir.
Ako ima kesa ,investirati ako ne onda u banku ponudit plan i trazit sredstva.
Kao da se vec netko nije toga dosjetio.
Fol u prici je sto npr.Poljska pod jabukom ima vise nego mi obradive zemlje..
A kupci ce uvijek uzeti ono sto im je oku ugodnije ili dzepu prihvatljivije.

[Fuddo]

Mi smo lijeni i nesposobni, glupi ko zvono.
Nije to do jabuka.