MESO

[Rum]

Ja ako ne jedem meso kao da nisam sit

I bahlje kao da nisam jeo

[Mutevelija]

Ja ako ne jedem meso kao da nisam sit

I bahlje kao da nisam jeo

Jest i hljeb. Ima i toga.

[CikCikCikPogodi]

Svi smo navikli gledati jezive slike crnih pluća i trulih zuba na paketima cigareta, dizajniranih da odvrate pušače od nezdrave navike.

Naučnici kažu da bi stavljanje sličnih naljepnica na pakovanje mesa u supermarketima moglo pomoći da se kupci posrame.

Naljepnice bi mogle sadržavati tužne slike životinja, popraćene porukama poput: 'Životinje pate kada jedete meso.' Oni bi također mogli uključivati slike desetkovanih šuma s riječima: 'Amazonska prašuma je uništena kada jedete meso.'

Studija sa Tehnološkog univerziteta Delft u Holandiji pokazala je da su potrošači manje skloni da kupuju proizvode sa etiketama.
'Poruke koje se srame mesa izazivaju sram, ali i druge negativne emocije koje se pretvaraju u smanjene namjere kupovine', napisali su autori.

'Naše analize pokazuju da dodavanje naljepnice na pakovanje mesa, koja upozorava potencijalne kupce na negativne posljedice njihove kupovine, može biti efikasan način da se utiče na ponašanje kupaca.'

Za svoju studiju, objavljenu u časopisu Elsevier Food Quality and Preference, istraživači su željeli vidjeti hoće li 'konfrontacijski pristup' imati bilo kakav utjecaj na navike kupovine mesa.



Izveli su tri eksperimenta koristeći 'poruke sramote mesa' kako bi pokušali natjerati potrošače da 'iskuse negativne emocije i na kraju promijene svoje ponašanje'.

Prvi eksperiment uključivao je prikazivanje 161 volontera jedne od dvije slike paketa pilećih prsa, od kojih je jedna imala naljepnicu upozorenja.
Na ovoj naljepnici bila je fotografija dvije baterijske kokoši iza rešetki kaveza, praćena porukom 'jedenje mesa pati životinje'.

Učesnici su potom upitani kolika je vjerovatnoća da će kupiti proizvod, njihov emocionalni odgovor, da li će to utjecati na njihove buduće kupovne navike i koliko često jedu meso.

Rezultati su otkrili da je oznaka upozorenja učinila potrošače manje sklonim kupovini pilećih prsa, a čak ih je i motivisala da jedu manje mesa u budućnosti.

U drugoj studiji, 483 volontera su ponovo pokazivali pakete mesa sa jednom od šest različitih etiketa za sramotu mesa.
Opet, svaki je imao sliku i poruku - dvije vezane za dobrobit životinja, dvije za štetu po okoliš i dvije za zdravlje.

Jednu od svake pratila je 'lična' poruka - na primjer, 'Jedući meso uništavate amazonsku prašumu!' - dok je druga imala 'informativnu' - poput 'Jedenje mesa uništava amazonsku prašumu!'.

Zatim su ispitani o njihovim odgovorima na etikete i navike u jedenju mesa, kao u prvoj studiji.



Istraživači su otkrili da stepen do kojeg je potrošač bio obeshrabren da kupuje meso zbog etikete nije utjecao na vrstu posljedica koje je istakla, bilo na okoliš, dobrobit životinja ili zdravlje.

Da li je poruka uokvirena na lični ili informativni način takođe nije uticalo drugačije na učesnike.

Međutim, poruka o zdravlju dala je manje emocionalnog odgovora od druge dvije, što ih je dovelo do 'višeg nivoa krivice nego srama'.

Istraživači kažu da bi to moglo biti zato što su posljedice za dobrobit životinja i okoliš "konkretne i lako ih je zamisliti", dok su one na njihovo zdravlje "prilično apstraktne i dugoročne".

Za konačnu studiju, tim je želio istražiti da li izvor poruke upozorenja i njen vjerodostojnost utječu na navike potrošača.
Pokazali su 563 učesnika jednu od šest etiketa i rekli im da su je kreirali Ujedinjeni narodi, Greenpeace ili privatni nutricionista Green Eatz.

Rezultati su otkrili da izvor nije uticao na efikasnost etikete upozorenja.
Međutim, ako potrošač smatra da je izvor pouzdan, vjerojatnije je da će razmotriti promjenu svojih kupovnih navika.
Začudo, potrošači su također češće kupovali proizvod od organizacije koju smatraju pouzdanom, bez obzira na negativnu poruku.

Autori su napisali: 'Ovo bi se moglo objasniti tako što potrošači jednostavno koriste logo organizacije koju smatraju pouzdanom kao periferni znak, bez odgovarajuće obrade sadržaja poruke.

'Oznaka organizacije može nenamjerno imati efekat oreola i funkcionirati kao potvrda, a ne kao znak upozorenja.'

Zaključili su da emocionalne poruke upozorenja o negativnim utjecajima konzumacije mesa na dobrobit životinja i okoliš mogu odvratiti potrošače od kupovine mesnih proizvoda, bez obzira na to kako su uokvireni ili od koga dolaze.

Izvor: Daily Mail / Google Translate

[Mutevelija]

Jest doduše ljudi manje dumanaju i čade kako ima tih slika.

[HAVANA]

j.... im staru.

[Matan]

Necu vise meso jesti..
nisu normalni, mamu im klosarsku..

[Kai]

A ni manje...

[CikCikCikPogodi]

Necu vise meso jesti..
nisu normalni, mamu im klosarsku..

[Zana]

Insect?

[Melek]

Meni sve moje likvidirane zvijeri ulaze u san. Počelo je…

[Kai]

Na kraju cemo samo travu jesti..

[Naseef Mushroom]

Neka stave ovu sliku

[Maja]

Stavice oni na sve, osim na glavni problem - alkohol.

[immuno]

Ljudska budalastina nema granica

[Dori]

Meni sve moje likvidirane zvijeri ulaze u san. Počelo je…

[Morgen]

Na kraju cemo samo travu jesti..

Na kraju nista bolje nismo zasluzili

[harlekin]

A mrvo jesam potrefio kad cu se rodit
Sto se ne rodi ko coek prije dvista godina dok se znalo ko su ljudi,ko naucnici a majmuni bili smatrani simpaticnim primatima,sad to sve izmjesano

[Fuddo]

Na kraju cemo samo travu jesti..

Genetski nismo ni dizajnirani da jedemo meso, biljojedi smo.
Onda smo skovali sikiru i rostilj, i poceli ubijat zivotinje.
I havljat.
Da smo mesozderi imali bi ocnjake ko vukovi.

[Mala_Mu]

Pa dobro sad, poznato je da su preradjevine od mesa kancerogene kao i crveno meso itd.. Zasto bi se ljutili kad nam ukazu na cinjenice? jel to povredjuje nasa krhka osjecanja

[edo_79]

Svi smo navikli gledati jezive slike crnih pluća i trulih zuba na paketima cigareta, dizajniranih da odvrate pušače od nezdrave navike.

Naučnici kažu da bi stavljanje sličnih naljepnica na pakovanje mesa u supermarketima moglo pomoći da se kupci posrame.

Naljepnice bi mogle sadržavati tužne slike životinja, popraćene porukama poput: 'Životinje pate kada jedete meso.' Oni bi također mogli uključivati slike desetkovanih šuma s riječima: 'Amazonska prašuma je uništena kada jedete meso.'

Studija sa Tehnološkog univerziteta Delft u Holandiji pokazala je da su potrošači manje skloni da kupuju proizvode sa etiketama.
'Poruke koje se srame mesa izazivaju sram, ali i druge negativne emocije koje se pretvaraju u smanjene namjere kupovine', napisali su autori.

'Naše analize pokazuju da dodavanje naljepnice na pakovanje mesa, koja upozorava potencijalne kupce na negativne posljedice njihove kupovine, može biti efikasan način da se utiče na ponašanje kupaca.'

Za svoju studiju, objavljenu u časopisu Elsevier Food Quality and Preference, istraživači su željeli vidjeti hoće li 'konfrontacijski pristup' imati bilo kakav utjecaj na navike kupovine mesa.



Izveli su tri eksperimenta koristeći 'poruke sramote mesa' kako bi pokušali natjerati potrošače da 'iskuse negativne emocije i na kraju promijene svoje ponašanje'.

Prvi eksperiment uključivao je prikazivanje 161 volontera jedne od dvije slike paketa pilećih prsa, od kojih je jedna imala naljepnicu upozorenja.
Na ovoj naljepnici bila je fotografija dvije baterijske kokoši iza rešetki kaveza, praćena porukom 'jedenje mesa pati životinje'.

Učesnici su potom upitani kolika je vjerovatnoća da će kupiti proizvod, njihov emocionalni odgovor, da li će to utjecati na njihove buduće kupovne navike i koliko često jedu meso.

Rezultati su otkrili da je oznaka upozorenja učinila potrošače manje sklonim kupovini pilećih prsa, a čak ih je i motivisala da jedu manje mesa u budućnosti.

U drugoj studiji, 483 volontera su ponovo pokazivali pakete mesa sa jednom od šest različitih etiketa za sramotu mesa.
Opet, svaki je imao sliku i poruku - dvije vezane za dobrobit životinja, dvije za štetu po okoliš i dvije za zdravlje.

Jednu od svake pratila je 'lična' poruka - na primjer, 'Jedući meso uništavate amazonsku prašumu!' - dok je druga imala 'informativnu' - poput 'Jedenje mesa uništava amazonsku prašumu!'.

Zatim su ispitani o njihovim odgovorima na etikete i navike u jedenju mesa, kao u prvoj studiji.



Istraživači su otkrili da stepen do kojeg je potrošač bio obeshrabren da kupuje meso zbog etikete nije utjecao na vrstu posljedica koje je istakla, bilo na okoliš, dobrobit životinja ili zdravlje.

Da li je poruka uokvirena na lični ili informativni način takođe nije uticalo drugačije na učesnike.

Međutim, poruka o zdravlju dala je manje emocionalnog odgovora od druge dvije, što ih je dovelo do 'višeg nivoa krivice nego srama'.

Istraživači kažu da bi to moglo biti zato što su posljedice za dobrobit životinja i okoliš "konkretne i lako ih je zamisliti", dok su one na njihovo zdravlje "prilično apstraktne i dugoročne".

Za konačnu studiju, tim je želio istražiti da li izvor poruke upozorenja i njen vjerodostojnost utječu na navike potrošača.
Pokazali su 563 učesnika jednu od šest etiketa i rekli im da su je kreirali Ujedinjeni narodi, Greenpeace ili privatni nutricionista Green Eatz.

Rezultati su otkrili da izvor nije uticao na efikasnost etikete upozorenja.
Međutim, ako potrošač smatra da je izvor pouzdan, vjerojatnije je da će razmotriti promjenu svojih kupovnih navika.
Začudo, potrošači su također češće kupovali proizvod od organizacije koju smatraju pouzdanom, bez obzira na negativnu poruku.

Autori su napisali: 'Ovo bi se moglo objasniti tako što potrošači jednostavno koriste logo organizacije koju smatraju pouzdanom kao periferni znak, bez odgovarajuće obrade sadržaja poruke.

'Oznaka organizacije može nenamjerno imati efekat oreola i funkcionirati kao potvrda, a ne kao znak upozorenja.'

Zaključili su da emocionalne poruke upozorenja o negativnim utjecajima konzumacije mesa na dobrobit životinja i okoliš mogu odvratiti potrošače od kupovine mesnih proizvoda, bez obzira na to kako su uokvireni ili od koga dolaze.

Izvor: Daily Mail / Google Translate

Treba na njivu i travu da pasemo .....