Imaju li plastične kese alternativu?

[alcapone]

price za malu dijecu..

Kako mislis price za malu djecu?

Pa fino, eno citao ameri potpisali nekad davno da ce 2020 izbaciti obicne sijalice iz upotrebe i sad odustali..

[Mister No]

Kako mislis price za malu djecu?

Pa fino, eno citao ameri potpisali nekad davno da ce 2020 izbaciti obicne sijalice iz upotrebe i sad odustali..

Pa fino, prvo treba provjeriti sta se misli pod obicnim sijalicama, a drugo, jedno je postavljanje ciljeva a drugo mogucnost njihove sprovedbe.

Te obicne sijalice (to su one sa žicom od wolframa), na koje vjerovatno mislis, oko 95% utrosene el. energije trose na grijanje a samo cca 5% na osvjetljenje.
Zato se smatraju izrazito energetski neucinkovitim.

Poularne "neonke" ili kako neki kazu fluo cijevi sadrze živu pa su ekoloski neprihvatljive iako su energetski bolje od klasicnih sijalica.

Zato sve drzave nastoje da izvrse zamjenu postojece stare rasvjete, LED rasvjetom.

Tu su milijarde investicija u pitanju, a ne pricam ti pricu tehnologija.

[alcapone]

Da te sijalice..
Dabogda al eto, vise prasinu bacaju u oci..

[Mister No]

Pa nije bas tako.

Sirom EU imas firme koje obradjuju fluo cijevi radi njihovog trajnog unistenja, a njihova nova proizvodnja je zabranjena.
Cak i u Hrvatskoj imas firmu koja se time bavi.

Sva autoindustrija vec godinama uvodi led tehnologiju.
Rasvjeta vecih gradova takodje prelazi na led svjetla.

Tako da nije pitanje dal ce doci do uvodjenja nove rasvjete, nego koliko ce proci vremena da potpuno istisne staru?

[alcapone]

Pa eto nek zabrane plasticne vrece skroz proizVodnju a nek dijele papirne.. kad toliko misle na ekologiju..

Meni bi bilo drago

[Mister No]

Pa eto nek zabrane plasticne vrece skroz proizVodnju a nek dijele papirne.. kad toliko misle na ekologiju..

Meni bi bilo drago

Ekologija smo mi bolan, a ne neko tamo deseti.
Nase rijeke, jezera, parkovi...

Starije generacije su se kupale u Jali, mi nismo mogli jer je bila zagadjena
Mi smo se kupali u Spreci i na jezeru Modrac, ove sad generacije ne mogu jer je zagadjeno.

Sta ce ostati iza nas na kraju?
Kako ne razumijete?

[alcapone]

Ma kakve ove danasnji generacije isprani mozgovi, niko se ne druzi samo bleje u mob

[storm]

Pa eto nek zabrane plasticne vrece skroz proizVodnju a nek dijele papirne.. kad toliko misle na ekologiju..

Meni bi bilo drago

Ekologija smo mi bolan, a ne neko tamo deseti.
Nase rijeke, jezera, parkovi...

Starije generacije su se kupale u Jali, mi nismo mogli jer je bila zagadjena
Mi smo se kupali u Spreci i na jezeru Modrac, ove sad generacije ne mogu jer je zagadjeno.

Sta ce ostati iza nas na kraju?
Kako ne razumijete?

To ti ja pričam
Može restrikcijama, zabranama, ali ljudski faktor je glavni.
EU dijeli šakom i kapom za centre za reciklažu, eto tu kod mene sagrađen najmoderniji,, cent nije slovenske love.
Samo treba prijaviti smislen projekt koji drži vodu.

[Mister No]

Ekologija smo mi bolan, a ne neko tamo deseti.
Nase rijeke, jezera, parkovi...

Starije generacije su se kupale u Jali, mi nismo mogli jer je bila zagadjena
Mi smo se kupali u Spreci i na jezeru Modrac, ove sad generacije ne mogu jer je zagadjeno.

Sta ce ostati iza nas na kraju?
Kako ne razumijete?

To ti ja pričam
Može restrikcijama, zabranama, ali ljudski faktor je glavni.
EU dijeli šakom i kapom za centre za reciklažu, eto tu kod mene sagrađen najmoderniji,, cent nije slovenske love.
Samo treba prijaviti smislen projekt koji drži vodu.

BiH nema pravo na sredstva EU jer nije ni sporazum o pristupanju potpisala.
Od izgradnje takvih centara u BiH, jos sa proizvodnjom RDF-a bez novca iz EU nema nista.

Mi smo osudjeni na zabrane, ako bude pametnih i ako ih Gracanlije ne podmite.

[Čupava]

Bolje da brinemo brigu kad će u BiH to zabraniti... kesa na svim stranama... po travnjacima,parkovima..ulicama.. više brinemo šta drugi rade, nemamo svoje brige

[storm]

To ti ja pričam
Može restrikcijama, zabranama, ali ljudski faktor je glavni.
EU dijeli šakom i kapom za centre za reciklažu, eto tu kod mene sagrađen najmoderniji,, cent nije slovenske love.
Samo treba prijaviti smislen projekt koji drži vodu.

BiH nema pravo na sredstva EU jer nije ni sporazum o pristupanju potpisala.
Od izgradnje takvih centara u BiH, jos sa proizvodnjom RDF-a bez novca iz EU nema nista.

Mi smo osudjeni na zabrane, ako bude pametnih i ako ih Gracanlije ne podmite.

Mislim da ima bih pravo na neke predpristuone fondove.. Bilo je i tu tako.
Ali nema na ho ruk. Smišljen projekt, bez rupa je minimalno što traže.

[Mister No]

BiH nema pravo na sredstva EU jer nije ni sporazum o pristupanju potpisala.
Od izgradnje takvih centara u BiH, jos sa proizvodnjom RDF-a bez novca iz EU nema nista.

Mi smo osudjeni na zabrane, ako bude pametnih i ako ih Gracanlije ne podmite.

Mislim da ima bih pravo na neke predpristuone fondove.. Bilo je i tu tako.
Ali nema na ho ruk. Smišljen projekt, bez rupa je minimalno što traže.

Srbija ima mi ne.
Nece Dodo.
Treba drzava BiH da potpise on nece, kaze moRe entitet al BiH jok.

Eto, tako stoje stvari.

[Krokodil Behko]

Kako mislis price za malu djecu?

Pa fino, eno citao ameri potpisali nekad davno da ce 2020 izbaciti obicne sijalice iz upotrebe i sad odustali..

Ja već izbacio. Nemam injednu staru, osim u podrumu.

Bolje da brinemo brigu kad će u BiH to zabraniti... kesa na svim stranama... po travnjacima,parkovima..ulicama.. više brinemo šta drugi rade, nemamo svoje brige

Ako izbacimo plastične kese, oderaće nas Turci iz natrona

[srculence7]

E nije da mi smeta ali ovo naglašavanje u Beogradu, a on je grad-država ili koji đavo već
Već neko vreme i ne dobijamo kese u marketima osim u slučaju da potražimo, jer se i naplaćuju dodatno pa kao i to su neke preduzete mere da se manje koriste...Nije problem nositi sa sobom platnene vrećice od kuće ali makar za hleb treba neko adekvatnije rešenje osim što ga do pola stave u one papire kese, pa ne mogu ga tako u one korpe...Zato uzimam rezani, uglavnom, on je fino spakovan

[alcapone]

Dobro behko svakako su led bolje ,duze traju,manje trose, jedino im porizvodnja vise zaganjuje okolinu od obicnih.. al ameri su rekli da nece proizvoditi vise..

[ina]

To svakako.
Nego sam kontala..
Osim sto su bile prvo besplatne poslije jeftine, (posmatram slucaj odavde) te kese se nisu narucivale u bas malim kolicinama. Ne bi se isplatilo.
Hoce li se doista, u datim terminima, zamijeniti kako predvidjeno.

Tu je problem i lobija.

Recimo na TK-a su Gračanlije najjaci plasticari i imaju vezu sa svim trgovinskim lancima.
Bez obzira sto nama kao kupcu vrecica dodje besplatno (ili vrlo jeftino) tu su milioni eura u opticaju koji zavrsavaju kod tih "plasticara".

Jos kad neki trgovacki lanac zatrazi da se na vrecici postavi i njegov logo, onda to postane odlican biznis.

Samo proizvodjaci tog zla u obliku jednokratnih vrecica imaju korist, niko drugi, dok je ekoloska steta njihovog koristenja nemjerljiva za sve nas.

One se mogu zamijeniti preko noci, i bez ikakvih problema, samo drzava treba zabraniti njihovu upotrebu.

Razumijem donekle.
A smatram da ipak proizvodjaci nemaju neke velike koristi, kao i u vecini danasnje lokalne produkcije.
Za ekoloske stetu ali i tu je najmanja briga onih koji hoce zaraditi. A puno ih je. Previse.

[Mister No]

Razumijem donekle.
A smatram da ipak proizvodjaci nemaju neke velike koristi, kao i u vecini danasnje lokalne produkcije.
Za ekoloske stetu ali i tu je najmanja briga onih koji hoce zaraditi. A puno ih je. Previse.

Cini ti se.
Otvori privredu u Gracanici i te njihove proizvodjace plastike.
Iznenadit ces se.

Mi nemamo, kao ni Srbija, razvijeno selektivno prikupljanje otpada niti njegovu naknadnu obradu (selekciju) na komunalnim deponijama.
Po svemu sudeci necemo ni imati jos dugo vremena.

Zato je ova odluka o zabrani upotrebe vrecica u Beogradu vrlo pametna i za sada jedino moguce rjesenje (kako kod njih tako i kod nas).
Samo zabranom se moze sprijeciti da ove kesurine prave ruglo po gradovima i rijekama.

[ina]

Ne zivim tamo pa su mi neke informacije, ili cinjenice, nedovoljne za sagledavanje detaljnije.
Nisam protiv zabrane koristenja tih kesa... Nego, zelim reci kako su inace umijesane jace ruke. Koje probijaju za profit, u svakom slucaju.

Stanje i zagadjenje su im zadnja briga.

[Nenad32]

Ja sam imao firmu za proizvodnju kartonskih kesica za pekare.

[Krokodil Behko]

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica, no s druge strane neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini evropskih zemalja.
Trenutno se u Federaciji BiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične vrećice debljine stjenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve vrećice bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene vrećice koje se daju potrošačima u apotekama, prodavaonicama cipela, vrećice u koje se vaga i pakuje povrće, vrećice u pekarama, trgovinama, itd. Također ćemo previdjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih vrećica, a sve u skladu sa najboljim svjetskim trendovima i praksama, rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Podsjećaju kako će se prema odluci Evropske komisije od 2021. zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike kao što su: tanjuri, čaše, slamke, bio razgradiva plastika i sl. i da će Federacija po tom pitanju slijediti najbolju evropsku i svjetsku praksu.

"Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu", kazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglasivši pritom kako je sljedeći korak odmicanje od kulture stvaranja otpada.

Na pitanje koliko je naplata plastičnih vrećica u nekim prodavaonicama utjecala na smanjenje njihovog korištenja i postoji li neka zakonska obveza da se plastične vrećice moraju naplaćivati, iz spomenutog ministarstva ističu kako su 2014. godine donijeli Uredbu o naknadama za plastične vrećice "tregerice" kojom je uvedena naknada na one čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.

No, uprkos svim provedenim mjerama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom utjecaju plastike na okoliš i zdravlje ljudi, iz ministarstva napominju kako je u Federaciji BiH raširena upotreba plastičnih vrećica.

"Masovno i jednokratno korištenje plastičnih vrećica te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u narednim godinama. Ove vrećice se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih vrećica, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca", naglašavaju iz federalnog ministarstva.

Također dodaju kako je ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične vrećice, za obračunski period od 2014. do 2016. godine iznosila ukupno 780.153 maraka.

Po njihovom mišljenju, dodatan problem za Federaciju BiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontroliranje proizvodnje plastičnih vrećica.

Inače, kako je to navedenom Uredbom definirano „Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice.“

Iz ministarstva pojašnjavaju kako se trgovinski lanci nisu samoinicijativno odlučili da naplaćuju vrećice, već to zavisi od debljine njihove stjenke.

U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice. Visina naknade za stavljanje u promet plastične vrećice iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih vrećica.

Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih vrećica, i to dva puta godišnje na osnovu Izvještaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i općine.

Plaćanje povratničke naknade za plastične boce


Na pitanje planira li se uvođenje povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini evropskih zemlja, iz spomenutog ministarstva ističu kako Federacija BiH neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce jer je segment reciklaže plastičnog otpada reguliran kroz Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

Naime, odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambalažu koja se proizvodi, odnosno stavlja na tržište, uvezenu ambalažu i sav ambalažni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima, u domaćinstvima bez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i korišteni ambalažni materijal, kazali su iz ministarstva i dodali da su obveznici plaćanja naknada za upravljanje ambalažnim otpadom svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakovanje/prepakivanje i prvi plasman robe upakovane u ambalažu.

Veoma niska svijest ljudi o razvrstavanja otpada


Što se tiče razvrstavanja otpada i njegovog odlaganja u posebne kontejnere, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako je svijest ljudi u BiH po pitanju razvrstavanja otpada veoma niska.

Napominju kako broj raspoređenih kontejnera po Federaciji BiH svakodnevno raste, ali da smo svi svjedoci odbačenog otpada oko njih te da se postavljaju kontejneri za posebne vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal, komunalni otpad).

Ovo ministarstvo će nastaviti raditi na projektima podizanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša od nepravilnog odlaganja otpada. Lokalne razine vlasti zajedno s komunalnim poduzećima trebaju se aktivnije uključivati u rješavanju ovih problema i direktno raditi s građanima na važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada i njegovog selektivnog razdvajanja, kazali su iz ministarstva okoliša.

U tom smislu, dodaju, potrebno je tražiti brza i efikasna rješenja, a utjecaj na svijest građana i ekološki odgovorno ponašajne je kontinuiran proces koji može uroditi plodom tek za desetljeće ili dva. Utjecaj na svijest je dugotrajan i mukotrpan proces, i rezultate daje na duže staze.

Također, smatraju, kako je potrebno kroz Zakone o komunalnoj čistoći povećati kazne i sankcionirati neodgovorno ponašanje pojedinaca.

Količina plastičnog otpada proizvedenog u Federaciji BiH


Upitani imaju li evidenciju o tome koliko se plastičnog otpada proizvede u FBiH i kako on utječe na okoliš, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako prema podacima iz Federalne strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008.-2018. procijenjene količine nastalog ambalažnog otpada-plastične ambalaže iznose 72.820 tona godišnje.


(klix)