Koja je religija najnasilnija?

[Fuddo]

Ne znam ja dje ti izvore nalazis,
Ja znam da te zemlje, kad ih sve skupa saberes, ne znaju saraf napravit.

Opet počinješ sa glupostima.
Ti znaš znaš mudo marjanovo.

Jok, eto ti znas.
Pa de, ima li kakav patent, proizvod, nesta...
Nemoj mi sam, et, ima hurmi, naberu

[Masamune]

Malo kasnije. Treba vremena za to.

[MunDzi]

Jelde Islam najbolji?

[Laser]

U neopisivoj bijedi, neprosvijećenosti i beznađu evropskog seljaka kojem je pohod na Jerusalim bio manje rizičan nego život na imanju feudalca.

Neko im je morao ohalalit te pohode. Ko?
Jer da su se vodili onom ko ti zvekne jedan šamar, okreni mu i drugi obraz, definitivno ne bi krenuli.

Krstaški ratovi su vrlo kompleksna tema i zahtijevaju mnogo vremena i prostora da bi se razjasnila njihova priroda.

Ne može se govoriti ni o čemu kompleksnom prije nego li se odrede neki temeljni kameni međaši. Evo dat ću ti neke natuknice:

Krstaši su bili učesnici krstaških pohoda iz Evrope na islamski svijet koje je inicirala i organizovala katolička crkva od kraja jedanaestog pa do polovine trinaestog stoljeća, sa ciljem ovladavanja Jerusalimom, sprečavanja daljeg širenja islama u Anadoliji, presjecanja muslimanske teritorije, prisvajanja dobara Istoka i uništenja muslimanskog napretka. Ime su dobili prema znaku krsta, crvene boje, koji su prišivali na odjeću, obično na desnom ramenu i leđima.

Korijeni ovog pokreta zadiru u vjerske, socijalne, intelektualne, ekonomske i političke uslove koji su vladali u zapadnoj Evropi u jedanaestom stoljeću, pri čemu je religija iskorištena kao pogonsko gorivo za ostvarivanje ciljeva.

Pitanje za milion dolara:

Kako je papa uspio ubijediti evropskog seljaka da se pokrene iz Francuske i zaputi ka Jerusalimu, neimajući nikakave ideje gdje je taj grad, koliko je udaljen i kako dospjeti do njega? Zašto u prvom pohodu nije učestvovao niti jedan višerangirani plemić ili kvalifikovani vojskovođa i zašto su se evropski kraljevi skroz kasno uključili u pohode?

Ko želi osvojiti taj milion treba prodrijeti u um tadašnjeg evropskog seljaka, svećenika, plemića, razumjeti srednjevjekovno evropsko društvo, uloge triju klasa, svećenika, plemstva i seljaka. Pogotovo treba razumjeti nepodnošljivu bijedu u kojoj je živio seljak.

Komplesna tema, moglo bi se dugo razgovarati. Ne znam da li je ova moja pisanija off topic.

[dadojović]

Neko im je morao ohalalit te pohode. Ko?
Jer da su se vodili onom ko ti zvekne jedan šamar, okreni mu i drugi obraz, definitivno ne bi krenuli.

Krstaški ratovi su vrlo kompleksna tema i zahtijevaju mnogo vremena i prostora da bi se razjasnila njihova priroda.

Ne može se govoriti ni o čemu kompleksnom prije nego li se odrede neki temeljni kameni međaši. Evo dat ću ti neke natuknice:

Krstaši su bili učesnici krstaških pohoda iz Evrope na islamski svijet koje je inicirala i organizovala katolička crkva od kraja jedanaestog pa do polovine trinaestog stoljeća, sa ciljem ovladavanja Jerusalimom, sprečavanja daljeg širenja islama u Anadoliji, presjecanja muslimanske teritorije, prisvajanja dobara Istoka i uništenja muslimanskog napretka. Ime su dobili prema znaku krsta, crvene boje, koji su prišivali na odjeću, obično na desnom ramenu i leđima.

Korijeni ovog pokreta zadiru u vjerske, socijalne, intelektualne, ekonomske i političke uslove koji su vladali u zapadnoj Evropi u jedanaestom stoljeću, pri čemu je religija iskorištena kao pogonsko gorivo za ostvarivanje ciljeva.

Pitanje za milion dolara:

Kako je papa uspio ubijediti evropskog seljaka da se pokrene iz Francuske i zaputi ka Jerusalimu, neimajući nikakave ideje gdje je taj grad, koliko je udaljen i kako dospjeti do njega? Zašto u prvom pohodu nije učestvovao niti jedan višerangirani plemić ili kvalifikovani vojskovođa i zašto su se evropski kraljevi skroz kasno uključili u pohode?

Ko želi osvojiti taj milion treba prodrijeti u um tadašnjeg evropskog seljaka, svećenika, plemića, razumjeti srednjevjekovno evropsko društvo, uloge triju klasa, svećenika, plemstva i seljaka. Pogotovo treba razumjeti nepodnošljivu bijedu u kojoj je živio seljak.

Komplesna tema, moglo bi se dugo razgovarati. Ne znam da li je ova moja pisanija off topic.

Nastavi ako želiš.
Nije off.

[Fuddo]

Neko im je morao ohalalit te pohode. Ko?
Jer da su se vodili onom ko ti zvekne jedan šamar, okreni mu i drugi obraz, definitivno ne bi krenuli.

Krstaški ratovi su vrlo kompleksna tema i zahtijevaju mnogo vremena i prostora da bi se razjasnila njihova priroda.

Ne može se govoriti ni o čemu kompleksnom prije nego li se odrede neki temeljni kameni međaši. Evo dat ću ti neke natuknice:

Krstaši su bili učesnici krstaških pohoda iz Evrope na islamski svijet koje je inicirala i organizovala katolička crkva od kraja jedanaestog pa do polovine trinaestog stoljeća, sa ciljem ovladavanja Jerusalimom, sprečavanja daljeg širenja islama u Anadoliji, presjecanja muslimanske teritorije, prisvajanja dobara Istoka i uništenja muslimanskog napretka. Ime su dobili prema znaku krsta, crvene boje, koji su prišivali na odjeću, obično na desnom ramenu i leđima.

Korijeni ovog pokreta zadiru u vjerske, socijalne, intelektualne, ekonomske i političke uslove koji su vladali u zapadnoj Evropi u jedanaestom stoljeću, pri čemu je religija iskorištena kao pogonsko gorivo za ostvarivanje ciljeva.

Pitanje za milion dolara:

Kako je papa uspio ubijediti evropskog seljaka da se pokrene iz Francuske i zaputi ka Jerusalimu, neimajući nikakave ideje gdje je taj grad, koliko je udaljen i kako dospjeti do njega? Zašto u prvom pohodu nije učestvovao niti jedan višerangirani plemić ili kvalifikovani vojskovođa i zašto su se evropski kraljevi skroz kasno uključili u pohode?

Ko želi osvojiti taj milion treba prodrijeti u um tadašnjeg evropskog seljaka, svećenika, plemića, razumjeti srednjevjekovno evropsko društvo, uloge triju klasa, svećenika, plemstva i seljaka. Pogotovo treba razumjeti nepodnošljivu bijedu u kojoj je živio seljak.

Komplesna tema, moglo bi se dugo razgovarati. Ne znam da li je ova moja pisanija off topic.

A jest ga bilo tesko ubijedit,
Jede jednom hefticno, u glavi ima pola zuba, od knjiga procitao x nacrtan na bukvi da zna dje smije kenjat,
I onda ga takvog pop prosvijetli kako ce u carstvo nebesko ako ga kakav mustafa tamo nedje sikirom sasice.
Stvarno je papa imao tezak zadatak.

[Melek]

To su tada mahom bili kmetovi (feudalni robovi). Nisu imali puno izbora.

[Calla]

@ Laseru odgovor, ovo se desava :izvanredno stanje Smrtonosno nasilje, ratovi izmedu krscana I muslimana I nema kraja na vidiku u ovom globalnom prelazu iz modernog u postmoderno doba! Cija vlast njegova I vjeroispovjest kao I u sedamnaestostoljetnom motu!

[Pasaga]

Komunizam je za zapad zavrsena prica,odavno.
Problem se morao iznaci.
Taj sukob,konfrotacija sa drugom religijom se idealno vremenski poklopila.
Kako je to ruzno,providno.
Kad vidimo,slusamo,ko o tome vazi,sve elita do elite.
Jadan je ovo svjet kad ga takvi vode.

[Taare]

Neko im je morao ohalalit te pohode. Ko?
Jer da su se vodili onom ko ti zvekne jedan šamar, okreni mu i drugi obraz, definitivno ne bi krenuli.

Krstaški ratovi su vrlo kompleksna tema i zahtijevaju mnogo vremena i prostora da bi se razjasnila njihova priroda.

Ne može se govoriti ni o čemu kompleksnom prije nego li se odrede neki temeljni kameni međaši. Evo dat ću ti neke natuknice:

Krstaši su bili učesnici krstaških pohoda iz Evrope na islamski svijet koje je inicirala i organizovala katolička crkva od kraja jedanaestog pa do polovine trinaestog stoljeća, sa ciljem ovladavanja Jerusalimom, sprečavanja daljeg širenja islama u Anadoliji, presjecanja muslimanske teritorije, prisvajanja dobara Istoka i uništenja muslimanskog napretka. Ime su dobili prema znaku krsta, crvene boje, koji su prišivali na odjeću, obično na desnom ramenu i leđima.

Korijeni ovog pokreta zadiru u vjerske, socijalne, intelektualne, ekonomske i političke uslove koji su vladali u zapadnoj Evropi u jedanaestom stoljeću, pri čemu je religija iskorištena kao pogonsko gorivo za ostvarivanje ciljeva.

Pitanje za milion dolara:

Kako je papa uspio ubijediti evropskog seljaka da se pokrene iz Francuske i zaputi ka Jerusalimu, neimajući nikakave ideje gdje je taj grad, koliko je udaljen i kako dospjeti do njega? Zašto u prvom pohodu nije učestvovao niti jedan višerangirani plemić ili kvalifikovani vojskovođa i zašto su se evropski kraljevi skroz kasno uključili u pohode?

Ko želi osvojiti taj milion treba prodrijeti u um tadašnjeg evropskog seljaka, svećenika, plemića, razumjeti srednjevjekovno evropsko društvo, uloge triju klasa, svećenika, plemstva i seljaka. Pogotovo treba razumjeti nepodnošljivu bijedu u kojoj je živio seljak.

Komplesna tema, moglo bi se dugo razgovarati. Ne znam da li je ova moja pisanija off topic.

Ne čujemo se, moj ti profesore
Sve je to u redu, sve istina, ali ono što želim reći jeste to da su morali imati dozvolu "odozgo"
Ako je vjerovati raji, u novom zavjetu je def nisu našli.
Ili jesu

[HAVANA]

Meni to sve u 5 deka.

[Masamune]

Što se križarskih ratova tiče i mobilizacije crkva je svima obećavala kule i gradove, a kmetovima da će biti oslobođeni i da više neće biti ničiji robovi i da će moći imati svoju zemlju na osvojenoj teritoriji. Kmetovi su bili većina i zato su mnogi pristali.

[Krokodil Behko]

Za ove poznavaoce križarskih pohoda.
Ste čuli za Barbarosu, kak je umro, kako je sahranjen, itd, i u kakvoj je to vezi s kmetovima i njihovim slobodama?

[Laser]

A jest ga bilo tesko ubijedit,
Jede jednom hefticno, u glavi ima pola zuba, od knjiga procitao x nacrtan na bukvi da zna dje smije kenjat,
I onda ga takvog pop prosvijetli kako ce u carstvo nebesko ako ga kakav mustafa tamo nedje sikirom sasice.
Stvarno je papa imao tezak zadatak.

Narodski kazano, tako'e Fudo.

Ne čujemo se, moj ti profesore
Sve je to u redu, sve istina, ali ono što želim reći jeste to da su morali imati dozvolu "odozgo"
Ako je vjerovati raji, u novom zavjetu je def nisu našli.
Ili jesu

Čujemo se druže, ali se ne razumijemo, a kako bismo i mogli ako uprostimo stvari. Važno je iznijeti još neke bitne odrednice krstaških pohoda, tek da budemo pošteni koliko god to možemo.

Jedna mala grupa zapadnih povjesničara, pokušava predstaviti krstaške ratove kao susret civilizacija Istoka i Zapada, dok crkveni oci nastoje isključiti svaki motiv osim preuzimanja vlasti nad mjestima kršćanskih štovanja. Međutim, povijest je ove pohode zadokumentovala kao jedne od najdestruktivnijih za koje se zna. Osnovne karakteristike krstaških ratova su krvavi sukobi sa višemilionskim ljudskim žrtvama, nanošenje neprocjenjive civilizacijske štete, sprečavanje bilo kakvog međureligijskog dijaloga, razaranje ekonomije i nepovratna uništenja kulturnog blaga.

Kako je papa Urban II, za kratko vrijeme, smjerne kršćane uspio preobratiti u bezobzirne ubice?
Kako je jedno od fundamentalnih kršćanskih načela "Ne ubij", odjednom suspendovano?

Temeljita istraživanja povjesničara govore da je Evropa padom Rimskog Carstva u petom stoljeću zapala u mračno doba, doba strašnih ratova, bezvlašća, neznanja, gladi, boleština i svih drugih nedaća. Propašću Rima, barbarska plemena Germana su harala Evropom, nestao je bilo kakav oblik centralne vlasti. Za vrijeme dinastije Karolinga ukazala se prilika za uspostavu centralne vlasti kao osnovnog uslova za izlazak iz sveopće bijede. Međutim, Karolinzi nisu uspjeli donijeti trajnu stabilnost, a Vikinzi su poharali obalne evropske gradove. Muslimani su prodrli u Španiju i južnu Francusku, također su zauzeli Siciliju i druga ostrva na Mediteranu, dok su Huni prodrli sa istoka u Mađarsku. Tako se Evropa našla u svekolikoj izolaciji, prepuštena kršćanskoj crkvi kao jedinoj ozbiljnoj instituciji.

U srednjem vijeku, evropskim društvom je dominirala klasa koju su sačinjavali sveštenstvo, plemići, vitezovi i drugi ratnici. Naspram njih, postojala je podjarmljena i apsolutno obespravljena klasa seljaka. Iako su činili većinu, seljaci su bili prisiljeni teško raditi za račun više klase, kako bi ispunili zakonom regulisane obaveze prema njima. Papa je bio svjestan tog momenta, pa je seljacima obećao da će svi učesnici pohoda biti oslobođeni materijalnih i drugih obaveza prema feudalcima, kao i obaveza prema crkvi.

Seljaci diljem Evrope su, u feudalnom sistemu, živjeli u teškoj bijedi. Njihove nastambe su bile izgrađene od pruća i blata sa pokrovom od slame, bez prozora, vrata i bilo kakvog namještaja. Zapravo, tadašnji evropski seljak je bio lišen prava na imalo značajniju privatnu imovinu. Sve što su teškim radom proizvodili, pripadalo je feudalcima. Zbog toga je poziv u krtaški pohod u seljaštvu primljen kao spas iz teške bijede u kojoj su se rađali, živjeli i umirali. Odazivanje papinom pozivu, za njih je značilo oslobođenje od preteškog života. Opasnost od pogibelji u ratu nije bila ništa manja od opasnosti kojima su bili neprestano izloženi kod kuće. Ako poginu, zaslužit će spasenje na onom svijetu, a ukoliko prežive onda će sigurno živjeti u mnogo boljim uslovima.

Prilika za iznenadno bogaćenje, bijeg od preteške svakodnevnica, te vjera u papin blagoslov zbog učešća u pohodu protiv muslimana, bili su neodoljivi. Zato nije bilo ni jednog razloga koji bi krstaše odvratio od proljevanja krvi, tim prije što je papa ubijanje muslimana proglasio Bogu ugodnim djelom. Za svaki slučaj, seljacima je skrenuta pažnja na činjenicu da sada žive na prostorima koji su omeđeni morima i planinskim visovima, pa će tako uskoro postati pretijesni za mnogobrojne stanovnike. Evropske zemlje im, naprosto, ne mogu obezbijediti dovoljno sredstava za život, zbog čega često ratuju jedni protiv drugih. Palestina je predio bez premca u cijelom svijetu. Tamo nema kraja mogućnostima za sjetvu i žetvu. Palestina je raj na zemlji gdje teče med i mlijeko – govorio je papa.

Pošto je oduvijek bila sposobna vršiti uticaj na mase, kršćanska crkva je iskoristila priliku i nametnula se kao jedini autoritet. Lišeni bilo kakvih izvora znanja, Evropljani su bili u potpunosti okrenuti prema crkvi. Bilo je to sjajno vrijeme za prodaju raznih talismana koji će odagnati nevolje, korištenje ispovijedanja u crkvama, uspostavljanje raznih mjesta hodočašća, poticanje na davanje milodara crkvi, jer je ona sposobna posredovati ka Bogu. Sveopće beznađe za bolji život na ovome svijetu ublažavano je nadom za sreću na budućem svijetu. Nekoliko stoljeća, kršćanska crkva se enormno bogatila, izgradila bezbroj crkava i samostana kao sredstava da dalje bogaćenje.

Beskrajna bijeda Evropljana je trajala najmanje šest stoljeća u kontinuitetu. Za to vrijeme, seljaci su često bili prinuđeni jesti čak i stočnu hranu kako bi preživjeli. Zato su krstaški ratovi bili izvrsna prilika da se pokrenu mnogobrojni gladni stomaci, uz službeni poklič: „Bog tako želi“.

Krstaški ratovi su bili idealna prilika da se sva evropska bijeda pa i ološ skupi na jedno mjesto i usmjeri ka Palestini gdje će slobodno divljati koliko god im se prohtije, kako ne bi činili nered kod kuće.


Ali...

Kazat ću ali makar Insomnia crkao od muke.

Nije pošteno poistovjećivati instituciju katoličke crkve i samo katoličanstvo. Tokom povijesti, među crkvenim ocima je bilo nemali broj rijetko viđenih protuha, hoštaplera, bezdušnika...

Najbitnije od svega što želim potcrtati je činjenica da Isus nikada, nipošto i nizašto ne bi odobrio ono što su radili crkveni oci. Ne bi ni njegovi apostoli. Uvjeren sam da ih se Isus gnuša.

Siguran sam da u samom katoličkom nauku nećemo naći pozive na bezobzirna ubijanja drugog i drugačijeg, iako je papa Urban II izrijekom odobravao takve činove.

[Laser]

Za ove poznavaoce križarskih pohoda.
Ste čuli za Barbarosu, kak je umro, kako je sahranjen, itd, i u kakvoj je to vezi s kmetovima i njihovim slobodama?

Prema mojim istraživanjima, prelazeći preko jedne brze rijeke u Anadoliji, Barbarosa je pao sa konja i utopio se, što je bio razlog dezerterinja velikog broja vojnika. Većina njih se vratila kući, dok je manji broj nastavio dalje prema Palestini pod vođstvom Fridrihovog sina, takođe Fridriha. Nekolicina oficira je smatrala kako bi Fridrihov leš trebalo staviti u neku vrstu otopine sirćeta i nositi ga sa sobom u pohod. Tako je Barbarosa stigao u Palestinu spakovan u bure tekućine.

[Masamune]

Za ove poznavaoce križarskih pohoda.
Ste čuli za Barbarosu, kak je umro, kako je sahranjen, itd, i u kakvoj je to vezi s kmetovima i njihovim slobodama?

Ima više izvora koji govore različito... navodno se utopio, ali kako i na koji način je upitno. Jedni kažu da je od umora od putovanja i da nije imao snage da pliva, drugi da je čak ubijen, treći da mu je konj počeo divljati i da je pao sa istog u rijeku i da ga je struja odnijela itd.

Što se ostalog tiče morao bih se prisjetiti jer sam davno o tome čitao, pa da ne lupam gluposti.

[Krokodil Behko]

Za ove poznavaoce križarskih pohoda.
Ste čuli za Barbarosu, kak je umro, kako je sahranjen, itd, i u kakvoj je to vezi s kmetovima i njihovim slobodama?

Prema mojim istraživanjima, prelazeći preko jedne brze rijeke u Anadoliji, Barbarosa je pao sa konja i utopio se, što je bio razlog dezerterinja velikog broja vojnika. Većina njih se vratila kući, dok je manji broj nastavio dalje prema Palestini pod vođstvom Fridrihovog sina, takođe Fridriha. Nekolicina oficira je smatrala kako bi Fridrihov leš trebalo staviti u neku vrstu otopine sirćeta i nositi ga sa sobom u pohod. Tako je Barbarosa stigao u Palestinu spakovan u bure tekućine.

Ok, ali ne. Cilj mu je bio, sahrana u svetoj zemlji. Ipak je religija bila iznad tih materijalnih stvari, bar ako govorimo o vitezovima i vladarima.

[Laser]

Prema mojim istraživanjima, prelazeći preko jedne brze rijeke u Anadoliji, Barbarosa je pao sa konja i utopio se, što je bio razlog dezerterinja velikog broja vojnika. Većina njih se vratila kući, dok je manji broj nastavio dalje prema Palestini pod vođstvom Fridrihovog sina, takođe Fridriha. Nekolicina oficira je smatrala kako bi Fridrihov leš trebalo staviti u neku vrstu otopine sirćeta i nositi ga sa sobom u pohod. Tako je Barbarosa stigao u Palestinu spakovan u bure tekućine.

Ok, ali ne. Cilj mu je bio, sahrana u svetoj zemlji. Ipak je religija bila iznad tih materijalnih stvari, bar ako govorimo o vitezovima i vladarima.

Nije nam poznato da li je Fridrih oporučio da odnesu njegov leš u svetu zemlju. Sem toga, bilo je neprikladno pretendenta na krunu cara Svetog Rimskog Carstva sahraniti tamo negdje u muslimanskoj nedođiji.

Mislim da je kod većine vitezova i vladara religija bila posljednji motiv za pohod, a kod neukog seljaka prvenstven.

Papini pozivi na crkvenom saboru u Klermonu su oduševljeno dočekani, prvenstveno u narodnim masama, jer je cijela Evropa u XI stoljeću bila u teškoj situaciji. Nešto ranije, zapadnoevropskim društvom dominirali su sukobi i ratovi između feudalaca, kraljeva i prinčeva, što je znatno pogoršalo socijalne i ekonomske uslove. Pogotovo su bili destruktivni sukobi pape i careva, kao dvije centralne snage u Evropi, u kojima se papa dokazao kao žilav protivnik, stalno težeći potvrđivanju neprikosnovenog autoriteta kod kršćana.

Ne treba izgubiti iz vida ni sukob između katoličke i pravoslavne crkve oko nekih teoloških gledišta, kao ni poziv Bizantijskog imperatora da mu se pritekne u pomoć protiv nadirućih Turaka Seldžuka, što je papa prepoznao kao izvrsnu priliku da zavlada pravoslavnim svijetom koji će ga priznati kao vrhovnog autoriteta.

Namećući se kao organizator oslobođenja Palestine, papa je shvatio da će tako znatno ojačati pozicije, a istovremeno oslabiti moć neposlušnih feudalaca, okončat će ratove na teritoriji Evrope, a svu negativnu energiju usmjeriti prema muslimanima na Istoku. Znao je da će se na taj način otarasiti mnogobrojnih sitnih plemića koji su, u potrazi za bogatstvima, neprestano činili nered diljem Evrope. Papa se nadao da će mnogi od njih izginuti u žestokim borbama koje ih očekuju, a preživjeli će se domoći bogatstava i ostati na Istoku.

Papa je znao da vjerski zanos nije dovoljan za tako zahtjevan poduhvat, pa je osiromašenim plemićima obećao bogate posjede, vitezovima je obećao krvi do koljena, a svima zajedno veliki plijen od pljačke:

„Ovo nije rat za oslobađanje samo jednog grada. Ovo je rat za oslobađanja cijele Azije i zadobivanje neizmjernih bogatstava. Morate hodočastiti Svetu Zemlju i morate je osvojiti, jer je u Tori opisana kao zemlja u kojoj teče med i mlijeko.“

U to vrijeme, mnogobrojni sinovi evropskih velikaša su ostali bez posjeda usljed običaja da najstariji sin naslijedi cijelo očevo imanje kako se ono ne bi usitnjavalo, dok su se ostali sinovi snalazili kako su znali i umjeli, najčešće stupajući u vojnu službu kod bogataša. Tako se vremenom nakupio veliki broj bezemljaša plemenitog porijekla sa ratovanjem kao jedinim zanimanjem. Prestankom ratova, pretvorili su se u bande naoružanih pljačkaša, napadajući putnike i seljake jer im je plemićko porijeklo davalo pravo na besplatan život.

Papini vatreni govori nisu ostavili odgovarajući dojam na vitezove i plemiće. Čak i prije nego su stigli u Palestinu, pokazali su da ih zanimaju samo politički i ekonomski probici. Plemeniti bezemljaši su svoj pohod u „sveti rat“ započeli ubijanjem Jevreja putem ka Palestini koji su, kakvog li čuda, bili njihovi zajmodavci. Izbrisavši sve dugove jednim potezom mača, mogli su mirne duše krenuti u Palestinu gdje će se boriti „za prevlast nad Isusuvim grobom“.

Zabilježeno je i da su plemići često započinjali sa podjelom ratnog plijena prije stizanja u Palestinu, što je rezultiralo teškim svađama, sukobima pa i odustajanjem od pohoda na Jerusalim, taj deklarativni cilj krstaških ratova. Takvi sporovi nisu prestajali čak ni kad su osvojili Palestinu. Uzaludni su bili papini pokušaji posredovanja u tim sporovima koji su bili tako žestoki da su se mnogi krstaški zemljoposjednici udruživali sa muslimanskim vojskovođama da bi preoteli posjede od svoje kršćanske braće sa kojima su zajedno krenuli u „sveti pohod.“

Posmatrajući pohode krstaša, nemoguće je odvojiti materijalni faktor od duhovnog koji je bio tek proklamovani motiv za strašne ratove koji će uslijediti. Želja za sticanjem bogatstava, kao i avantarustički duh, bili su glavni faktori rata, ali ih nije bilo moguće pokrenuti bez poticanja vjerskog zanosa. Svakom analitičaru je preočita želja katoličke crkve da se domogne enormnih bogatstava i da uspostavi kontrolu nad pravoslavcima. Dokaz za to je prisustvo nekih grupa koje su bile direktno povezane sa papom, kao što su vitezovi Hospitalci i Templari. Njihov glavni zadatak je bio kanalisanje dovoljne količine bogatstava u papinu riznicu, kao i držanje pod kontrolom budućeg vladara Jerusalima.

[Calla]

Komunizam je za zapad zavrsena prica,odavno.
Problem se morao iznaci.
Taj sukob,konfrotacija sa drugom religijom se idealno vremenski poklopila.
Kako je to ruzno,providno.
Kad vidimo,slusamo,ko o tome vazi,sve elita do elite.
Jadan je ovo svjet kad ga takvi vode.

Ej moj Paso ajd da mi nazdravimo ovi zaglavili pravo u krstaskoj proslosti, mi smo izgleda prebrzi ti stigao do hladnog rata I naceo si treci svjetski izmedu zapadnjaka I islamista odnosno rat protiv terorizma a ja cak stigla I do postmodernog Cetvrtog svjetskog rata biolosko tehnoloskog gdje je nebitno koje si religije uplovili smo u ratove svako protiv svakogaa bogati protiv siromasnih, siromasni protiv siromasnih, siromasni protiv bogatih, moc jacega je uvjek vladao I vladat ce I dalje, suma sumarum od kako je ljudi na zemaljskoj kugli tu vlada ratno stanje!

[Taare]

@laser, insanu, to tvoje nije tema.
U redu, to što si napisao su historijske činjenice koje se mogu iznositi na odgovarajućim temama.
Tema na kojoj pišemo glasi: koja je religija najnasilnija?

Ja pokušavam da dokažem da je kršćanstvo ekstremno nasilna religija koja je svoje nasilje preuzela od najnasilnije-judaizma.

Kad kažem povod za krstaške pohode, mislim opravdanje koje je tražio običan puk.
Čovjek koji položi glavu u torbu i krene u rat, itekako želi dokaz iz svete knjige koji će opravdati njegove postupke.
Klerus im ga je dao citirajući stari zavjet, plus stihove iz novog koji pojašnjavaju da su zakoni iz starog zavjeta itekako validni.

Kad spominješ te zločine, dovoljno je pročitati dijelove st. zavjeta koji govore o kletom uništenju, pa da vidiš opravdanja za svaki mogući, pa i najgnusniji zločin.

Čak su i ameri imali biblijsko opravdanje za bacanje atomskih bombi.
Da, po njihovom, ubijali su pogani. Tako ih nazivaju.