Dužina radnog vremena u sedmici/mjesecu

[Konsultant]

- razmišljanje o poslu čak i van radnog vremena - zvrci telefon haj se ne javi. ne javis se problem. javi se, opet problem rjesavaj.
- loša koncentracija - spavas manje od Maje, kako ce biti dobro
- slabije druženje sa ljudima - "Pa to sto si asocijalan?" je bas prelijepa recenica jer sam radio do kasno jucer, danas i sutra cu. Obicno postave ovo pitanje oni kojima se fucka za posao i razgule na vrijeme s posla, a tokom danas su povazdan nesto zauzeti necim, rjesit se samo nece.
- nedostatak vremena za poslovne obaveze - zato sto spasavas neplaniranu situaciju, planirano se samo pomjera
- obaveze privatne prirode - kako privatno kad to jase po tebi dan-noc.

Al zato sad kad udje u egzaktnu i primjenjenu medicinu, imas sve napismeno. Jos ces im i dopuniti listu.

[Mala_Mu]

Sanna Marin ima 34 godine, a poznata je po tome što je najmlađa premijerka na svijetu. Ovih dana privlači pažnju idejom za skraćeno radno vrijeme u Finskoj, što podrazumijeva da se radi četiri dana sedmično po šest sati.

Finska premijerka Sanna Marin istakla je kako ljudi zaslužuju provoditi više vremena sa svojom porodicom i voljenima, a da će uz ovakvo fleksibilno vrijeme uspijevati u tome.

"Osim toga, mogu se više posvetiti svojim hobijima i drugim aspektima svog života poput kulture", navela je Sanna Marin.

Ova mlada premijerka je majka jednog djeteta i trenutno predvodi koaliciju lijevog centra sastavljenu od pet stranaka, a koje predvode žene. Tri od njih su mlađe od 35 godina.

Nova finska premijerka je bivša ministrica saobraćaja i komunikacija u ovoj državi, a dok je bila na toj funkciji također se zalagala za kraće radne sedmice kako bi se poboljšao odnos radnika, ali i povećala produktivnost.

Dok sve više kompanija nastoji povećati produktivnost uz zadržavanje naglaska na ravnoteži između radnog i privatnog života, ideja o kraćoj radnoj sedmici postaje sve više uobičajena.

Trenutno u Finskoj normalno radno vrijeme podrazumijeva osam sati dnevno i pet dana u sedmici, međutim, ideja o skraćenom radnom vremenu naišla je na odobravanje ministrice obrazvanja Li Andersson.


"Od velike je važnosti dopustiti građanima Finske da imaju skraćeno radno vrijeme. To pitanje nije povezano s tim što ga predlažu žene, već se odnosi na pružanje pomoći i ispunjavanja datog obećanja biračima", rekla je Li Anderson.

U susjednoj Švedskoj, gdje je također testirano šestosatno radno vrijeme 2015. godine, rezultati su pokazali kako su radnici sretniji, produktivniji i bogatiji. Također, pojedine kompanije, poput Microsofta u Japanu, su uvele kraće radne dane sa četverodnevnom radnom sedmicom i petosatnim radnim danom.

Države u Evropskoj uniji posebno su poznate po kulturama rada prilagođenim porodici i porodičnom životu, a Finska se nimalo ne razlikuje.

klix.ba

[Username]

Usteda vremena, sve ustede su dobre

[insomnia]

Ovo moze proci za neke uhljebske poslove gdje se svakako nista ne radi

[HAVANA]

Budalastina,neizvodivo za vecinu poslova.

[Dori]

A plata? Ista?

[Krokodil Behko]

Još da imaju malo više sunca, pa da se može rahat ljenčariti..

[gospođa Brams]

Pa, tko hoće i može tako organizirati posao, super. No, čini se neizvedivo za mnoge struke. Nadam se da ne planira to na silu implementirati

[Nice try]

Već su i ranije iz još par zemalja ovako nešto najavljivali, ali avaj. Ušutjeli su se. Neizvodivo.

[uvijek_kontra]

I kod nas je jedna vecih firma uvela 6 satni radni dan, za istu platu i ja pitam drugaricu, posto radi tamo, kako su radniki to prihvatili? Mislim se, veselje na sve strane.. Kaze ne ne, samo za nas u uredima.

[Mala_Mu]

Ukoliko ne volite rano da ustajete, postoji razlog za to, piše Bright Side. Samo 7 dana sa manje od 6 sati sna noću može dovesti do preko 700 promjena u funkcionisanju naših gena, sudeći prema Univerzitetu u Sariju. Da i ne spominjemo njegov uticaj na naše funkcionisanje, pamćenje i koncentraciju i posljedice koje manjak sna može ostaviti na nas. Te posljedice uključuju bijes, impulsivnost, povećanje težine, visok krvni pritisak i rizik od srčanih oboljenja.

Dakle, evo jasnog objašnjenja zbog čega ne bi trebalo ustajati prije 10h.

Naša tijela i novčanici biće nam zahvalni ako sa poslom počnemo nakon 10h

Sudeći prema istraživanju koje je sproveo dr Pol Keli sa Oksford univerziteta, početak škole ili radnog vremena poslije 10h mogao bi biti suštinska promjena koja je potrebna našim tijelima. Usklađivanje sa unutrašnjim satovima naših tijela ne samo da bi moglo da nam uštedi energiju i nervne ćelije, već i dosta novca koji na kraju dajemo za liječenje. Dr Keli je 2015. godine govorio na Britanskom festivalu nauke u Bredfordu i tom prilikom rekao koliko je vrijeme spavanja postalo društveni problem i dotakao se toga koliko je savremeni svijet, zapravo, uskraćen za spavanje.

Ne možemo naučiti da ustajemo uvijek u određeno vrijeme

Prema dr Keliju, mi ne možemo promijeniti dvadesetčetvoročasovni ritam. Ljudska bića nisu u mogućnosti da nauče da ustaju uvijek u određeno vrijeme. Uprkos svim naporima, dan sisara zavisi od sunčeve svjetlosti i toga nismo svjesni jer je povezano direktno sa mozgom, a ne sa vidom. Dakle, kada forsiramo sebe da se probudimo ili odemo na posao ranije nego što naše tijelo želi, nedostatak sna uzrokuje dosta stresa i možemo ga osjećati više kao mučenje.

Počinjanje sa poslom prije 10h čini da se osjećamo iscrpljeno

Istraživači sa Oksforda su ustanovili da forsiranje zaposlenih da počnu da rade prije 10h čini da oni budu bolesni, iscrpljeni i pod stresom. Sve do 55. godine naš dnevni ritam nikako nije sinhronizovan sa radnim vremenom od 9h do 5h, što predstavlja prijetnju produktivnosti zaposlenih i njihovom fizičkom, mentalnom i emotivnom zdravlju.

Rano ustajanje dovodi do anksioznosti i frustracije

Kako je dr Keli podijelio, nedostatak sna može rezultirati promjenama raspoloženja i dovesti do anksioznosti, bijesa, frustracije, povećanja tjelesne težine itd. Takođe, kada se probudite neprirodno, uz pomoć alarma, to čini da budete polu-naspavani kada se probudite , što je poznato kao inercija spavanja.

Na ovaj način, vaš posao može biti ometan na svaka 3-4 sata, što uglavnom dovodi do većih nesreća, podijelio je istraživač Stjuart Mekferlejn. Ovo je naročito važno kada su u pitanju poslovi u kojima su zaposleni izloženi brojnim opasnostima ubrzo nakon što se probude. Ovde spadaju, recimo, vatrogasci, ljudi iz hitne pomoći i piloti.

Lišavanje sna dovodi do velikih zdravstvenih problema

Loš raspored spavanja i nedostatak sna značajno utiču na gotovo sve unutrašnje sisteme ljudskog tijela: digestivni, kardiovaskularni, endokrini i druge sisteme. To može uzrokovati razne vrste zdravstvenih problema, počevši od slabog imunog sistema i hormonskih promjena, a završavajući sa depresijom, bolestima srca, pa čak i dijabetesom.

Dr Keli je testirao svoju teoriju u nekoliko škola u Britaniji, u kojima su časovi počinjali u 10h, umesto u 8h i učenici su imali priliku da spavaju duže. Ova promjena nije samo uzrokovala bolju produktivnost, već su povećale i nivo pohađanja nastave i sveukupno zdravlje i poboljšali raspoloženje učenika.

(Telegraf.rs)

[Maja]

Otkad vam ja to govorim.

[Iskra]

[HAVANA]

Najvise posla uradim i najbistriji sam do 11h.A spavat ne mogu poslije 7h da mi ko plati.

[HAVANA]

Znaci jebo naucnike.Cuj sta je ono naslo proucavat.

[Zizi]

Ma ovo je testirano samo s učenicima, nije validno za starije, evo Havana potvrdio

[HAVANA]

Ja i kad sam ucenik bio, prvi u 7 na garazama na kosu.

[Maja]

Havana nije normalan la la la laaaa...

[Fuddo]

Kad je to nas narod skonto, nauka kasni 200 godina.
Nije slucajno kod nas nastala uzrecica,
Ko rano rani, il’ je lud, il’ u pekari radi.
Evo sad, potvrda stigla iz labaratorije, jebtito.

[greeneyes]

Svoj vi pos'o. Ja se drzim one "jutro pos'o radi"