Recept: Kako vi pravite kafu?

[Zagorka]

Curo,ako ti je blento re'ko da probas,probaj
Evo ja odoh odmah probati.......

[String]

Znate li vi da sam ja sjebo kafu jer sam okrenuo na hladnu vodu da probam taj vas recept umjesto inace na toplu iz bojlera?

[Krokodil Behko]

Znate li vi da sam ja sjebo kafu jer sam okrenuo na hladnu vodu da probam taj vas recept umjesto inace na toplu iz bojlera?

Pokušaj sa vodom iz česme
Meni ovaj recept djeluje tako jednostavno da sam nepovjerljiv

[silence]

Ja porobala davno.Ne dopada mi se...

[String]

Ima l' ba kakav recept da se napijem od 3L vina?? Nesto ekonomicno?

[bubica]

To sam saznala od sinove skolske drugarice koja je turskog porijekla. Bila je kod nas u basti i ja sam pravila "tursku" kafu. Ona gleda i kaze da sta ja to radim. Kazem pa kafu pravim. Onda mi je ispricala kako oni prave. Stave kafu u dzezvu i zaliju sa malo hladne vode, onda kada je kafa dobro izmjesana da nema grudica onda se ulije jos hladne vode i stavi se na vatru i stalno se mijesa, bude kaze izvrsna pjena na kaf. Kod jedne ruskinje sam pila takvu kafu i smekalo mi je.

[IM_ex]

Eto, haj' sad pa budi pametan recept uvodnog posta nalaze prvo sipati vodu, potom dodati kafu, a bubicina Skolska govori suprotno, prvo kafa, potom voda. Haman je efekat isti, skupa sa nasim, ustaljenim nacinom kuhanja kafe, ovo je cjepidlacenje i pametovanje tek


ali, eto, Krokodil, sve ovo mozes iskoristiti za temu ciji si autor

[Mister No]

Ima l' ba kakav recept da se napijem od 3L vina?? Nesto ekonomicno?

Prije nego krenes pit vino, marni tri duple viljamovke

[Krokodil Behko]

Arapski svijet izrodio je mnoge mislioce i otkrića, između ostalih troslijedni obrok, alkohol i kafu. Najbolja kafa još uvijek je poznata pod imenom Arabica, a prešla je dug put od arapskih mistika do kafića na svakom koraku.

Kada neko spomene kafu, ljudi obično pomisle na talijanski espresso ili francusku cafe au lait, a lanci coffee shopova nalaze se po čitavom svijetu. Kafa se proizvodi u područjima tople klime poput Južne Amerike, subsaharske Afrike, Vijetnama i Indonezije te ljudi često pogrešno pomisle da je ona proizvod novog svijeta, a zapravo potječe sa visoravni na jugu Crvenog mora, Jemena i Etiopije. Popularnost kafe je u svijetu počela da se širi u 16. i 17. stoljeću.

Prvu kafu, od zrnevlja divlje biljke, pili su etiopski ovčari, a prva kultivacija kafe desila se u Jemenu, čiji su joj stanovnici dali ime "kahva", odakle potječu sve varijacije imena. Riječ "kahva" je isprva značila "vino", a sufijski mistici koristili su je kako bi poboljšali koncentraciju te za duhovnu intoksikaciju, piše BBC.

Širenje po arapskim zemljama


Do 1414. postala je poznata u Meki, a početkom 16. stoljeća, iz jemenske luke Mocha dolazi i u Egipat. I dalje je bila usko povezana sa sufijama, a kuće kafe šire se oko kairskog univerziteta Azhar. Ubrzo se šire i na Siriju, a zatim i na Otomansko carstvo, 1554. godine.

U Meki, Kairu i Istanbulu, vjerske vlasti su pokušale zabraniti upotrebu kafe, nakon što su sufije raspravljali da li kafa ima iste efekte kao i alkohol, a neko je rekao da kruženje džezve kafe ima nešto zajedničko sa kruženjem bokala vina.

Kuće kafe postale su institucije u kojima su muškarci mogli razgovarati, slušati pjesnike ili igrati šah i tavlu. Postale su centar intelektualnog života te konkurisale džamiji, kao centralnom mjestu okupljanja ljudi.

Neki učenjaci tog doba tvrdili su da su kuće kafe gore od vinskih podruma. Ipak, svi pokušaji zabranjivanja kafe su propali, čak iako je za vrijeme vladavine Murata IV jedna od kazni bila i smrtna. Vjerski učenjaci su na kraju zaključili da je kafa, u principu, dopustiva.

Klement VIII i "pokrštavanje" kafe


U Evropu se kafa proširila preko Otomanskog carstva, a prošla je kroz slične probleme pokušaja zabrane. Stoljeće kasnije, u Procopeu, čuvenoj pariskoj kući kafe, okupljali su se Marat, Danton i Robespierre, zavjerenici koji su pokrenuli Francusku revoluciju.

Isprva je na kafu u Evropi gledano kao na muslimansko piće, sve dok je, oko 1600. godine, nije probao papa Klement VIII i rekako kako je uživao u njoj te da bi bilo pogrešno dopustiti muslimanima da drže monopol nad kafom i da je treba "krstiti".

U Beču je, nakon turske opsade, i danas ostala navika ispijanja kafe sa čašom vode, a kafa, koju u svijetu nazivaju "turskom" zapravo je kafa više zemalja, od kojih je svaka naziva svojim imenom. U Grčkoj je grčka, u BiH bosanska, a tu su i Egipat, Liban, Sirija, Palestina, Jordan...

Različite tradicije ispijanja


Ispijanje kafe u arapskom svijetu ima različite tradicije. Kafa u Perzijskom zaljevu je gorka i ponekad se pije sa kardamomom i drugim začinima.

Obično se služi malo nakon što gosti dođu. Ukoliko bi se poslužila odmah, to bi bio nepristojan izraz nedobrodošlice. Kafa se služi još jednom, prije odlaska gostiju. Služi se prije ili nakon šoljice crnog i zaslađenog čaja. Redoslijed varira ovisno o raspoloženju domaćina.

Nažalost, iako je kafa postala tražena širom svijeta, proizvodnja u njenoj domovini, Jemenu, je drastično opala. Zemlja je postala žrtva jeftinog uvoza i širenja plantaža narkotika. Iako postoje pokušaji oživljavanja kultivisanja najbolje kafe u njenoj domovini, danas se više nijedna od arapskih zemalja ne nalazi među značajnim svjetskim proizvođačima.

[Ruana]

Kafa sa kardamome ne volim, a caj je super. Imaju oni neki konzervirani svoj kajmak sto stavljaju u kafu sve sami secer.

[Krokodil Behko]

Talijani su tu oko kafe kao i oko većine drugih stvari, otišli najdalje. Espresso je zakon.

[Ruana]

Talijani su tu oko kafe kao i oko većine drugih stvari, otišli najdalje. Espresso je zakon.

I ja volim, a je li latte njihova isto.

[Krokodil Behko]

Talijani su tu oko kafe kao i oko većine drugih stvari, otišli najdalje. Espresso je zakon.

I ja volim, a je li latte njihova isto.

E ne znam tačno ali najvjerovatnije jeste. To su razne kombinacije s mlijekom.
Njihov je i capuccino i machiato i sve.

[Ruana]

Ja machiato ne volim.

[Krokodil Behko]

Ne postoji caffe napitak kojeg ne volim

A taj iznad članak je riješio malu misteriju. Kafu koja se služi u izvornom obliku svako naziva po svojoj zemlji. Znači kafa je kafa ukoliko je riječ o originalnom napitku a bez obzira na zemlju u kojoj se to radi. Sve ostalo su neki drugi napici s nekim drugim nazivima. U konačnici, ne postoji bosanska ali ni turska kafa. Samo je kafa

[Ruana]

Zavisi kako se priprema, pa je tako dosao i naziv.
U Etijopiji npr. kafa se priprema dva sata, pricala mi jedna otamo, kaze sve to moras raditi da gosti gledaju, jer to je posebna cast. Prvo je isprze na nekom ognjistu koliko sam ja shvatila, pa onda je stuku, pa samelju, pa se ukuha secer i voda, pa se sipa u neku posudu, pa onda gosti sipaju sami sebi.

[Katja]

Ja je pijem kao macchiato, i samo tako sam je navikla piti.
Inače, macchiato se radi kao espresso sa malo mlijeka - obavezno hladnog, i nema nikakve pjene. Ali na kontinentu to baš i ne znaju pa ga rade svakako, sa toplim mlijekom, sa pjenom... pitaju vas mali ili veliki.

Starije generacije (oko pedesetog godišta) najčešće piju kavu koju mi ovdje zovemo Socijalistička. Time aludiramo da se takva kava pila po poduzećima u bivšem sistemu gdje se toliko kafenisalo da je tijelo postalo otporno na ogromne količine kofeina pa se količina ispijene kave mjerila u litrama. To su one crne turske kave u kojima se veća šalica napuni do vrha pa ne ostane mjesta ni za kap mlijeka ili vrhnja. Kad dođete kod nekog starijeg pa stavi ispred vas jednu Socijalističku a vi ne znate od kud krenuti, kako je uopće podignuti sa stola a da ne isprolijevate..

[Krokodil Behko]

Nakon niza eksperimenata zaključio sam da je instant kafa koju konzumiram ipak najbolja kad se kombinuje sa bjelilom za kafu. Dobije poseban šmek i bolja je nego sa mlijekom.

[Rockefeller]

Starije generacije (oko pedesetog godišta) najčešće piju kavu koju mi ovdje zovemo Socijalistička. Time aludiramo da se takva kava pila po poduzećima u bivšem sistemu gdje se toliko kafenisalo da je tijelo postalo otporno na ogromne količine kofeina pa se količina ispijene kave mjerila u litrama. To su one crne turske kave u kojima se veća šalica napuni do vrha pa ne ostane mjesta ni za kap mlijeka ili vrhnja. Kad dođete kod nekog starijeg pa stavi ispred vas jednu Socijalističku a vi ne znate od kud krenuti, kako je uopće podignuti sa stola a da ne isprolijevate..

Ovo ja pijem.

A zna se kako se pije bosanska kaHva. Samo da ja još fintu, dvije napravim.

Voda proključa i naspe se u džezvu u kojoj je prethodno stavljena kahva i onda čekaj da "prebaci ključ". Al' ja radim malko drugačije kad je pravim. Prvo zagrijem džezvu, pa naspem u nju ključalu vodu, al' ne do mjere nego malo manje, pa onda sačekam da proključa. A onda dolijem još vode. Tad se zapjeni, kako u mom kraju vole reći "mačka preko nje može preć".

[greeneyes]

Uzmete Dzezvu od pola litra,turite 4-5 kasicica kahve unutar nje-nikako van nje..
U omanju serpicu naspete voda i stavite da provrije....napomena: ne valja ako voda dugo vrije....a mozete jednostavno vodu prokuhati u Koheru...ko ima taj luksuz...
Ondak tu provrilu vodu naspete u prethodno pripremljenu Dzezvu....i jopet vratite na sporet da kahva kine...to bi bilo to...sada se kahva more servirat' i s rahatlukom popit'..
Najljepse je u bašči popit' kahvu..