Simboli , zastave , grbovi i sl. ....

[adacta]

Simbol recikliranja



Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala. Vrlo je važno najprije odvojiti otpad prema vrstama otpadaka. Mnoge otpadne materije se mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene.

U recikliranje spada sve što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci. U svijetu postoje centri za reciklažu koji iskorištavaju materijal od starih stvari kako bi napravili nove.

Ipak, reciklaža se može primjenjivati i u svakodnevnom životu, neovisno od toga postoje li centri za reciklažu. Npr. poklanjanje stvari koje se ne koriste je oblik reciklaže. To je mnogo bolje i korisnije nego bacanje sve te odjeće . Također, pravljenje komposta od organskih ostataka je još jedan dobar primer recikliranja. Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sustav upravljanja otpadom.

Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati ali se umjesto njih mogu pronaći ekološke zamijene.

[adacta]

Amajlije su magijski posvećeni predmeti koji čuvaju od uticaja zlih sila, dok je osnovna namena talismana izazivanje, podsticanje i ostvarivanje potreba, želja i ciljeva. Prema verovanjima, amajlije privlače i okupljaju sve sile, delujući na svim kosmičkim planovima, pa su neka vrsta komunikacije između čoveka i viših sila.
Smatra se da mogu očuvati zdravlje, sreću i blagostanje, darovati snagu, životnu svežinu, mudrost, svest i život bez stresa. Većina ljudi stalno nosi neku amajliju, ili više wih. Mnoge od tih amajlija proizvode se serijski i prodaju masovno, pa tako, na primer, postoje amajlije za svaki horoskopski znak, crveni končići koji se stavljaju bebama oko ruke, kamenčići protiv bolesti, za sreću i uspeh... Ipak, stručnjaci za amajlije tvrde da pravu upotrebnu i praktičnu vrednost imaju samo personalizovane, odnosno namenski izrađene amajlije.
U mnogim zemljama sveta ne može se ni zamisliti život bez amajlija, a deca ih dobijaju čim navrše 40 dana. Obično se nose u kožnim kesicama ili medaljonima oko vrata, ruke, struka ili bedara i retko se skidaju. Najpopularnija amajlija u svetu je zečja šapa, za koju se veruje da donosi sreću, dok se u Srbiji najčešće nose medaljoni sa likovima svetaca, privesci u obliku deteline sa četiri lista i brojanice.

[adacta]

ŠAH – Simboličnost šahovske igre



Istorija ove igre gubi se u najstarijim vremenima. Bila je već prisutna u grobnicama egipatskih Faraona, bila je poznata nordijskim kulturama, postoje umetnčka predstavljenja o njenom prisustvu u raznim civilizacijama.

Kaže se da je rajah Balhait zatražio od mudrog brahmana Sissa-e da izume neku igru u kojoj da preovlada moć uma, a ne sreća. Više od toga, želeo je da ova razvija intelekt i da ima edukativne valencije. Sissa je izumeo igru u kojoj su se razne figure trebale pokretati na kvadratnoj tabli napravljenoj sa 64 polja i, očigledno, ova je bila prethodnica šaha.

Reč "ŠAH" proizilazi iz persijskog "SHAH", što znači Kralj, pretpostavlja se da je originalan izraz "ASHA"– Kosmičko uređenje.

Legenda priča da je persijskom Kralju Vishtaspa-u život postao krajnje dosadan, jer je već postigao sve što je želeo: bio je ispunjen podvizima u ratovima, nasitio se lova, i bio je premoren intrigama i zadovoljstvima na svom dvoru. Kralj je patio od dosade i na kraju je obećao neograničenu nagradu onome koji bi učinio da ponovo poprimi interesovanje prema životu.

[adacta]

Djevičnjak (njufer, jungfer) slovi kao dokaz ženske spolne nevinosti. Međutim, njeno djevičanstvo, usprkos djevičnjaku, može biti upitno. I obratno.
Himen ili djevičnjak je zadebljana membrana koja obično ima oblik polumjeseca ili prstena i zatvara ulaz u rodnicu. U načelu himen se obično protrga prilikom prvog spolnog odnosa, a rijetko se dogodi da usprkos penetraciji penis prodre kroz nju, a da je pri tome ne protrga. Naime, nedirnuti himen ima otvor kroz koji istječe menstrualna krv, ali neke se žene rode bez tog otvora na himenu, zbog čega se dogodi da penis ne može prodrijeti u rodnicu. U takvom je slučaju potreban kirurški zahvat.
Obično se kod probijanja djevičnjaka pojavi lagano krvarenje, koje su mnogi smatrali dokazom djevojčine nedužnosti. Kako nije nužno njeno pojavljivanje, jer mnoga si žena nehotice probije djevičnjak još prije prvog spolnog odnosa, bilo tamponom ili tijekom kakve živahnije djelatnosti poput gimnastike, biciklizma, jahanja ili samozadovoljavanja. Sam čin probijanja himena nazivamo razdjevičenjem. Ako si žena sama probije djevičnjak, a još nije imala spolni odnos, još uvijek se ubraja u djevice.


Nekada su vjerovali da svaka djevica krvari nakon prvog spolnog odnosa. Zbog toga je nevjestina majka morala, nakon prve bračne noći, čak izložiti okrvavljene plahte, kao dokaz da je nevjesta sve do vjenčanja bila stvarno nevina. Ako tog krvarenja nije bilo pomagalo je nekoliko kapljica kokošje krvi, što je bilo vrlo uvjerljivo. Danas se mnoge žene prije braka odlučuju na kiruršku obnovu djevičnjaka. To nazivamo lažnim djevičanstvom.

[adacta]

Ludo @ Majmunce @...



U novijoj istoriji postoji nekoliko izuma koji su temeljno promenili način komunikacije među ljudima. Posle telegrama, telefona i radija elektronska pošta (e-mail) je jedan od tih revolucionarnih pronalazaka. Svako ko je poslao bar jednu elektronsku poruku zna da je znak @ obavezni sastavni deo svake adrese.

Znak kod nas ima razne nazive: et, ludo a, manki, majmun - zbog dugog repa koji se obavija oko slova a. U Engleskoj i SAD on je at (u značenju kod). U Finskoj, Švedskoj, Danskoj i Norveškoj nazivaju ga surlasto a, u Italiji pužić, u Grčkoj papaki (guščica), u Holandiji majmunov rep, za Ruse on je sobaka (pas). U Izraelu ga znaju kao strudel (savijača) , u Francuskoj je eskargo i arobase (arapsko a), u Egiptu malfufa (prevrnuto a), u Poljskoj malpa (majmun), u Japanu ga nazivaju atomacu (at)…

Amerikanac Rej Tomlison, tvorac prvog programa za elektronsku poštu, odabrao je 1972.godine gotovo slučajno ovaj simbol zato što je već postojao na tastaturama i to dugme nije imalo neku bitnu funkciju. Znak @ mu je poslužio da odredi kom korisniku i na kom računaru šalje poruku. Inače, znak se u Engleskoj koristio za ispisivanje cena. Na primer: 3 kutije @ (po ceni od) 15 funti. Istorija znaka je, međutim, mnogo duža. Poznato je da su ga još u srednjem veku u nekim manastirima pisari koristili da bi u jednom slovu objedinili latinski predlog ad (kod). Na njega se nailazi i u nekim venecijanskim spisima iz 16.veka jer su ga trgovci usvojili kao skraćenicu od reči amfora, koja je u to doba bila jedinica mere za težinu i zapreminu. U starim crkvenim dokumentima ovaj simbol bio je i oznaka za tom, poglavlje ili odeljak neke knjige. Bum elektronske pošte započeo je osamdesetih godina prošlog veka sa pojavom PC-ja, da bi e-mail postao hit u devedesetim, deceniji u kojoj je Internet postao globalna mreža. Znak @ postao je za milione ljudi simbol Interneta!

[adacta]

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana Zastava Zemlje

[adacta]

Esperanto

Lazar Ludwik Zamenhof (1859-1917, autor Esperanta 1887.)

Esperanto je logičan i jednostavan međunarodni jezik stvoren da bi olakšao i demokratizirao komunikaciju među ljudima različitih govornih sredina i kultura. Prvi udžbenik esperanta objavio je 1887. godine u Varšavi poljski liječnik Lazar Ludvig Zamenhof (1859-1917) pod pseudonimom "Dr. Esperanto" (liječnik koji se nada) što je kasnije postalo i ime samog jezika.

Esperanto nema namjeru zamijeniti postojeće jezike već im biti dopuna.

Govorna zajednica esperanta postoji već više od stotinu godina, a čine ju brojni govornici i simpatizeri okupljeni u hiljade klubova, grupa, udruženja, strukovnih i nacionalnih saveza na svim kontinentima.


Tradicionalni simbol esperanta je zelena zvijezda s pet krakova. Zelena boja simbolizira nadu, a pet krakova pet kontinenata. Naime, riječ "esperanto" je povezana s pojmom nade; ona znači "osoba koja se nada"

[adacta]

KOBRA



Prema egipatskoj legendi prvu kobru stvorila je božica Izida od prašine i pljuvačke boga Sunca. Pomoću kobre je osvojila egipatsko prijestolje za svog supruga Ozirisa. Kobra je simbolizirala sunce, donji Egipat, faraona i razna božanstva. Često prikazana u paru sa lešinarom Nekhebet čija je funkcija bila jednaka, ali za gornji Egipat, zajedno su predstavljale ujedinjenje gornjeg i donjeg Egipta. Kobra se nazivala i vatreno oko boga Ra.
Kobra se veže i uz zagrobni život, a dvije kobre koje bljuju vatru su čuvarice na ulazu u podzemlje.
U hinduizmu i budizmu, kobra simbolizira besmrtnost i vječnost.