Ratarstvo, povrtlarstvo

[Laser]

Šta bi sa njegovom političkom karijerom kao predsjednik AfD-a?

Pojeli ga vukovi ...

Krajišnicima zabraniti bavljenje politikom.

[Chloe]

Pojeli ga vukovi ...

Krajišnicima zabraniti bavljenje politikom.

Otkači ...

[Melek]

Ja mislim da su on i Chloe rodjaci.

Umro bi, crko bi da me ne spomeneš ... Jest mi Alen rod, ali Slavica ....

Šta ću kad bolujem

I patim

[Naseef Mushroom]

Vidiš da eeej, pravim budalu od sebe

[Chloe]

Umro bi, crko bi da me ne spomeneš ... Jest mi Alen rod, ali Slavica ....

Šta ću kad bolujem

I patim

znDem, kad me prozoveš u lošem smislu, ozdraviš ...

[Krokodil Behko]

POSLA I PREVIŠE: Niko neće u njivu i voćnjake za dnevnicu i do 100 KM plus dva obroka


Dnevnice koje se u prosjeku kreću od 60 pa idu i više od 100 KM, obrok, piće i prevoz, dodaju poljoprivrednici, izgleda nisu dovoljno jak motiv da neko zasuče rukave.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara u RS, rekao je za “Nezavisne novine” da imaju velike probleme jer sezonskih radnika uopšte nema. “Imamo velike probleme. Pored svih mašina koje imamo, potrebno nam je radnika, kojih uopšte nema”, rekao je Mastalo.

Zbog ovog problema smanjiće se proizvodnja. “U odnosu na prošlu godinu smanjio sam proizvodnju za 30 odsto, a naredne ću smanjiti za 50 odsto. Koliko mogu uz pomoć svoje porodice, toliko ću i raditi”, kazao je Mastalo. Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kazao je da oni još nemaju potrebu za sezonskim radnicima, ali da će svakako za mjesec dana biti u problemu.

“Trenutno nemamo veću potrebu za sezonskim radnicima. Sad imamo onoliko koliko nam treba, ali mislim da ćemo za mjesec dana biti u velikom problemu. Kao i svake godine, i ove očekujemo još veće probleme. Dosta radnika koji su radili preko sezone zaposlilo su u drugim firmama. Ono što je sigurno jeste da ćemo biti u deficitu s radnom snagom”, rekao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.



Kada su u pitanju dnevnice, one su kreću od 50 do 60 KM. “Ne znam koliko ćemo mi to moći da platimo, jer se cijena voća godinama nije mijenjala. Mi ćemo zasad da ponudimo 50 KM, pa ćemo da se dogovorimo sa radnicima za dalje”, rekao je Dojčinović.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je sezonskih radnika sve manje. “Radnika nema, sve ih je manje. Najviše su pogođeni sektori povrtarstva i voćarstva. To je problem koji nas prati godinama unazad, mislim da će biti sve drastičniji kako budu išle naredne godine”, ističe Marinković.

Kako je dodao, dnevnice za radnike koje jedva uspiju pronaći kreću se i više od 100 KM. “Uz dnevnice dodatno su tu još dva obroka, prevoz pa i smještaj, ako ima potrebe za tim. Sve to pada na teret poljoprivrednog proizvođača koji na kraju ipak ne može da proda svoj proizvod”, rekao je Marinković.

Kako ističe, on ne vidi svijetlu situaciju u poljoprivrednoj proizvodnji. “Nedostatak radne snage manifestuje se na porodična poljoprivredna gazdinstva, gdje mladi ne vide perspektivu i sve više odlaze”, rekao je Marinković. Kako je rekao Marinković, poljoprivredni proizvođači koji imaju mogućnost da plate sezonske radnike su oni koji imaju veći nivo akumulacije kada je u pitanja zarada.

[Maja]

Evo ga opet. Ima posla, niko nece da radi.

[Matan]

Cuj 100 km..
eto mene..

[Mundzira]

Izgleda se u BiH odlicno zivi.

[bagra]

niko nece da radi
svibi da voze kola

[Taare]

Evo ga opet. Ima posla, niko nece da radi.

Kolko ti plaćaš dnevnicu?

[Maja]

Jos uvijek fufe zivi u nekom paralelnom svijetu

[Rum]

FB_IMG_1657730647917.jpg

[Taare]

Jos uvijek fufe zivi u nekom paralelnom svijetu

Nećeš me ko sezonskog radnika

[Krokodil Behko]

Cijene povrća kod nas prate poskupljenja na svjetskom tržištu.

Jedan od razloga je i odustajanje od poljoprivredne proizvodnje, iako bilježimo i pozitivne primjere.

U fojničkom naselju Pločari Polje, poznatom po proizvodnji krompira, zahvaljujući porodici Mračkić i uzgoj autohtone tikve stambolke postaje dominantan u poljoprivrednoj proizvodnji. Od ovoga živi ova osmočlana porodica.


Na imanju porodice Mračkić u Pločari Polju nadomak Fojnice sunčani jesenji dani koriste se za prikupljanje plodova sa oko 200 duluma zasijanih usjeva. Ova je godina kažu bila rodna, te im dala rekordnih 300 tona krompira, 40 tona luka i drugih kultura. No, ono čime se posebno ponose je 30 tona tikve.

"Tikvu najviše prodajemo za pitu, a iz ostataka koje ne prodamo povadimo košpice koje prodamo, i to je to. Što se tiče stambolke, imamo dvije sorte. Najviše preferiramo krupnu, bijelu, glatku, autohtonu stambolku koja se najčešće peče", priča Mirnes Mračkić.


Dok s ponosom govori o ovoj autohtonoj sorti čija težina doseže i do 40 kilograma, ističe zdravstvene prednosti ovog povrća, koje ne trpi hemikalije i može biti proizvedeno isključivo na prirodan način.

Kako ističe, tikva se uzgaja bez ikakvih dodataka, bilo kakve hemije.

Potrebno je samo stajsko đubrivo, fino zemljište. Radim to iz zadovoljstva, i što radim – radim kako treba – dodaje Mirnes.
Dvadeset godina rada na zemlji, nastavljajući porodičnu tradiciju, nije jednostavan posao, priča Mirnes, ali ukoliko se radi s ljubavlju, itekako je isplativ. Još kada bi bio adekvatno podržan, bilo bi, kaže, i mnogo više proizvođača. Srednjobosanski poljopoprivrednici su, tvrdi, i u najtežem položaju zbog lošeg sistema poticaja, kojeg za proizvođače krompira i tikve, nema.

"SBK zadnjih deset godina nije izdvojio niti jednu marku podrške. Da su bar malo zainteresovani. Neka izvrše provjeru, onaj koji radi – daj mu, onaj ko ne radi – ne moraš mu ni dati", poručuje.

I dok čeka svoje mjesto u pravilniku o poticajima, Mirnes, za razliku od velikog broja mladih koji odlaze, ne odustaje. Iako mu država nije osigurala ni zagarantovan otkup, koji nerijetko ugrozi i uvozni lobi, u krizi on vidi svoju šansu. Jer kaže, tek dolazi problem za hranu pa će, nada se, oni najuporniji koji su istrajali poput njega, biti bolje prepoznati, piše Federalna.ba.

(SB)

[Melek]

[Maja]

Play
Mute
Remaining Time -0:50
Picture-in-Picture
Fullscreen

Jel ovo spisak gnojiva koja su koristili?

[Maja]

Joj tikava u Bosni, koliko su nase ljepse.

[Morgen]

"Tikvu najviše prodajemo za pitu, a iz ostataka koje ne prodamo povadimo košpice koje prodamo, i to je to.




Meni su iz bosne morali donositi kg i kg tih semenka/kospica koje se prodaju na ulici

[Fuddo]

Autohtona sorta, tikva.
U nas sve nesta posebno, et nidje ne rastu vake, sam u Fojnici.
Cega se lik dosjetio