Religijska pitanja

[paparaci]

tako si djelovao. bar meni. bez ljutnje.

pa vjeruj, da malo ko od nas zna Fatihu ispravno prouciti. ako cemo bas sve po ps-u. ja licno priznam, da ne znam.

[Blackhawk]

Pa dobro, necem vise ni odgovarati ako vam moji odgovori izgledaju ljuto ili ne pasu vam...
Krojite vi kako vam najbolje pase i odgovara...

[Ruana]

Pa dobro, necem vise ni odgovarati ako vam moji odgovori izgledaju ljuto ili ne pasu vam...
Krojite vi kako vam najbolje pase i odgovara...

Niposto vise istinu, to boli.

[Blackhawk]

Ma najbolje rijesenje da nadje hodzu kakvog pa nek mu plati da prouci, da se ne muci nimalo..

[paparaci]

Pa dobro, necem vise ni odgovarati ako vam moji odgovori izgledaju ljuto ili ne pasu vam...
Krojite vi kako vam najbolje pase i odgovara...

rekoh ti vec bez ljutnje. to je samo moje vidjenje.
tvoje odgovore cijenim i to znas, jer sam i sam nekoliko puta trazio pomoc i savjet od tebe.

ne bjezi ovdje niko od istine. ali ocito ni neki normalan dijalog nije moguc.

[paparaci]

Pa dobro, necem vise ni odgovarati ako vam moji odgovori izgledaju ljuto ili ne pasu vam...
Krojite vi kako vam najbolje pase i odgovara...

Niposto vise istinu, to boli.

ne znam zaista cemu potpaljivanje?

[krhotina]

Pa dobro, necem vise ni odgovarati ako vam moji odgovori izgledaju ljuto ili ne pasu vam...
Krojite vi kako vam najbolje pase i odgovara...

Ih jesi se naljutio, a ne bi trebo! Znaš i sam dobro koliko se kod nas sve ispravno uči. Evo ti za primjer jedna pričica...
Prošlog ramazana u mom džematu u džamiji se na sabahu učio Kur'an. Učili su uglavnom stari djedovi, kako je koji znao i umjeo, i hodža na kraju. Ja dolazio sa svojom malom curicom koja je od predškolskog doba učila arapski u jednoj islamskoj zemlji. I eto bilo je nekako pola ramazana a ja upitam hodžu, da li bi možda mogla jedno jutro i moja curica malo šta proučiti naglas pred ljudima. Al on ti se nekako ko naljuti te će, mi to ovako radimo ovdje a za djecu ima u Prinčevoj džamiji(na drugom kraju grada), pa ti vidi sljedećeg ramazana da je tamo uključiš. To nam je bila dobrodošlica u džemat, i naravno svojoj djevojčici to nisam ni pomenuo.
Toliko o ispravnom učenju u naske

[Ruana]

Znaci ko ne zna, nece nikad ni znati. Tako dodje.

[Seljak]

Mnogi ste, vjerovatno, ovo već pročitali u elektronskom izdanju ''Oslobođenja'', ali - eto, ne mogu da odolim . Postavljam ovaj link iz poštovanja prema autoru i moga ubjeđenja da ovo o čemu piše može biti od koristi svakoma. Bošnjacima muslimanima najprije i najviše.

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/inte ... mski-zapad

[Spanac_113]

Mnogi ste, vjerovatno, ovo već pročitali u elektronskom izdanju ''Oslobođenja'', ali - eto, ne mogu da odolim . Postavljam ovaj link iz poštovanja prema autoru i moga ubjeđenja da ovo o čemu piše može biti od koristi svakoma. Bošnjacima muslimanima najprije i najviše.

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/inte ... mski-zapad

Seljak, daj kopiraj za zaljepi na temu 'Kolumne'

[Seljak]

Španac, mrsko mi bilo tražiti ''kolumne'' - ne znam ni na kome je to podforumu, pa - evo ovdje.



[img]VIJESTI > INTERVJU
26.03.2014. | PIŠE: Anes DŽUNUZOVIĆ
Akademik Enes Karić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu: Kršćanski istok i islamski zapad
- Pred nama je danas velika zadaća da se pripremimo na/za tumačenja islama u kontekstu nadolazećih ideologija Evropske unije. Kontekstualna tumačenja svake vjere su vrlo bitna, ona otupljuju oštrice grubih i rigidnih predstavljanja vjere. Kad je posrijedi naša vjera - islam, takva odgovorna i znalački profilirana tumačenja na ovim prostorima islamu će osigurati svježu kontekstualnost. Nadalje, bosanskohercegovački islam je, na jedan bezbolan način, izbjegao prakticiranje nekih šerijatski, inače, dopuštenih stvari, kaže, između ostalog, akademik Enes Karić u obimnom intervjuu objavljenom u aprilskom broju Diwana, magazina koji se publicira u Luxembourgu.




Islam u BiH

- Recimo, naši preci su vrlo elegantno izbjegli prakticiranje braka među srodnicima (u nas se nikada ne uzimaju djeca od dva brata ili od dvije sestre, ili djeca od sestre i brata; u BiH, pa i na Balkanu, takvo što je nezamislivo!). A tako nije u nekim arapskim islamskim sredinama, ili u drugim azijskim i afričkim tradicionalnim muslimanskim društvima. Pa i poligamija, koju šerijat dopušta kao jednu iznimnu mogućnost, u Bosni nije bila nikada prihvaćena od širokog sloja bosanskohercegovačkih muslimana. Sve to dovoljno govori o tome ko su bili naši pra-pra-pra-pra... preci. I govori o posebnostima, ali i punovažnosti, našeg življenja islama u BiH.

• Jeste li zadovoljni organizacijom IZ u BiH i aktivnostima njenog rukovodstva?
- U vezi s ovim pitanjem želim reći nekoliko stvari, u svojstvu običnog pripadnika Islamske zajednice. Prvo, novo rukovodstvo, novo liderstvo IZ u BiH je medijski smirilo Islamsku zajednicu. Osim medijske odmjerenosti, do sada je reisul-ulema Husein ef. Kavazović pokazao da zna odabrati srednji put u svome komuniciranju sa pripadnicima Islamske zajednice. Djelokrug Islamske zajednice nije ni u kojem slučaju istovjetan djelokrugu države, stoga me raduje postupno vraćanje Islamske zajednice svojim poslovima, tradicionalnim područjima svoga rada, ali me raduje i spremnost Islamske zajednice za mnoga inoviranja svoga rada. Naime, IZ u BiH može raditi i na novim projektima, socijalnim i "karitativnim". Primjećujem spremnost reisul-uleme Kavazovića i nove administracije Islamske zajednice da rade na područjima otvaranja dječjih obdaništa, humanitarnih ustanova, staračkih domova, domova za nezbrinute i slabe, "vjersko-porodičnih" savjetovališta, fondacija za pomoć ugroženima, bolesnima, ekstremno siromašnima itd. Također, postoji i spremnost za realiziranje projekata "vjerskog turizma" u BiH, za uspostavu sistemskih fondacija za stipendiranje đaka i studenata. Drago mi je bilo kad sam čuo da administracija reisul-uleme Kavazovića želi provesti opsežnu reformu i izvršiti sinhronizaciju rada naših obrazovnih ustanova (medresa i islamskih fakulteta). Tu se može očekivati osnivanje jednog malog, vrlo pokretljivog i evropskom efikasnošću i metodologijom nadahnutog univerziteta...

• U kom smjeru se treba razvijati IZ u BiH, koja su strateška pitanja kojima se mora baviti?
- Svaka tradicionalna vjerska zajednica je dužna očuvati tradicionalno prepoznatljivo obavljanje obreda, u slučaju Islamske zajednice, ona je dužna osigurati da se ti obredi vrše u skladu sa našim obrednim nasljeđem, k tome, vršenje obreda treba biti duhovno relaksiranje i okrepljivanje najvišeg ranga. S druge strane, Islamska zajednica u XXI stoljeću treba profilirati programe za pomoć onim svojim pripadnicima kojima je ona potrebna. K tome, kroz svoje obrazovne institucije Islamska zajednica je dužna da podari blagovremene i u današnjem jeziku razumljive interpretacije islama. Nedavno uspostavljeni Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka već daje početne rezultate, vjerujem da će i Institut za islamska istraživanja, čije se osnivanje najavljuje u nekoj formi, udovoljiti potrebi razumljivog, otvorenog, prijemčivog i vedrog tumačenja islama, kako za ove prostore zapadnog Balkana, tako i za evropske recepcije islama. Mislim da će šanse Islamske zajednice ostati velike ukoliko njezini mlađi kadrovi budu radili na intelektualnim i duhovnim planovima, i ukoliko budu pokazali otvorenost ne samo spram zahtjeva današnjeg vremena, već i spram obaveza prema svojoj tradiciji, pozvanju i nasljeđu.

• Kako ocjenjujete današnji odnos Evrope prema evropskim muslimanima, dakle onim muslimanima koji žive po zemljama Evrope?
- Evropa (poglavito zapadna Evropa) je neposredno nakon 1945. godine (i sloma fašizma) prihvatila na hiljade muslimana. Muslimanska emigracija je bila, prije svega, ekonomska. Zapadna Evropa je bila u ekonomskom (ali i demokratskom) usponu, muslimani su kasnije, sve od sedamdesetih godina XX stoljeća, u tom dijelu svijeta prisutni u milionima. Općenito uzevši, položaj muslimana u zapadnoj Evropi je daleko bolji od položaja muslimana u mnogim muslimanskim zemljama, pa i kad se tiče prakticiranja islama kao vjere. Učestvovao sam na jednom predavanju na Univerzitetu Paderborn (u sjevernoj Vestfaliji), pita me jedan arapski student o položaju muslimana u Evropi itd. Prije negoli sam mu dao neku vrstu svoga odgovora, pitao sam ga: Da li biste vi voljeli da vi ili vaši roditelji imaju egipatsku ili njemačku penziju?! Naravno, odgovorio je da bi više volio da ima njemačku penziju. Dakako, vjerska scena muslimanskih (ekonomskih) migranata u Evropi je posebna priča. Džamije i mikromuslimanske zajednice po Evropi su uglavnom djelo entuzijasta, a ne nekog "panevropskog islamskog sistema". Muslimani u Evropi su razjedinjeni, štetno razjedinjeni. Proveo sam u Minhenu cijelu akademsku 2008-2009. godinu, tamo Bošnjaci imaju, ako se dobro sjećam, četiri džemata, razjedinjeni su, samoisparcelizirani. Niko me ne može uvjeriti u to da ih je Njemačka razjedinila.

• Kakav je taj odnos prema Bošnjacima, muslimanskom evropskom narodu koji ima svoju državu i koji je politički faktor u njoj?
- Uzmemo li u obzir period 1992-1995. godine, imamo razloge za mnoge frustracije, pa i gnjev i prezir ne samo prema Evropi nego i Zapadu u cjelini. Stalno smo tada osjećali (i javno govorili) kako nama Zapad neće da pomogne, neće da intervenira, zato što smo mi muslimani. Da, bilo je zapadnih političara koji su tako mislili i opstruirali intervenciju. Ali, bilo je i mnogih drugih koji su nam stalno pomagali, bez njihove pomoći mi bismo naprosto skapali. Kad ovo kažem, imam u vidu moje življenje, kao i življenje nas tri stotine hiljada u opkoljenom Sarajevu. To iskustvo mene obavezuje.

Bošnjačke frustracije

Također, potrebno je da se sjetimo i proste činjenice da je, recimo, Njemačka primila pola miliona izbjeglica iz BiH, većina su bili Bošnjaci. I mnoge druge evropske zemlje primile su značajne "kvote" bosanskohercegovačkih izbjegličkih nesretnih ljudi iz reda svih bh. naroda. Osim naših bošnjačkih frustracija, potrebno je pogledati i šanse koje smo dobili evropskim i zapadnim priznanjem Bosne i Hercegovine kao suverene države. Jesmo li mi, Bošnjaci, uvijek radili za dobrobit svoje države, ma kakva ona bila i ma kako da je ustavno nasađena?! Mislim da nismo. Gotovo da je posve stradao politički i kulturni dijalog sa bosanskim Hrvatima i bosanskim Srbima. Također, nema više nikakvog zrelog unutarbošnjačkog dijaloga, nema zrele političke klime. Što je još žalosnije, sve radimo da te klime uopće ne bude! Sve do 2006. godine mi smo se uljuljkivali u jednoj teškoj zabludi o tome kako smo mi Bošnjaci (ili bosanskohercegovački muslimani) mezimčad međunarodne zajednice. Stvari su poslije došle na naplatu. I, evo, vidimo ovih dana i sve ove strašne posljedice. Palimo državne zgrade, palimo svoju državnu zastavu, mislimo da ćemo fesādom ukloniti fesād. Teško li onome ko tako misli i snuje.

• U kojoj mjeri je Evropa danas ekskluzivno kršćanska, zašto nije podjednako i judaistička i islamska?
- U jednom intervjuu za Svjetlo riječi prije dvije godine rekao sam otprilike i ovo: Današnja Evropa nema samo jedan identitet. Današnja Evropa ima više identiteta. Naravno, jedan od njenih veoma snažnih identiteta je svakako i kršćanski. I u tome da današnja Evropa ima snažan kršćanski identitet ne vidim ništa sumnjivo, niti sporno. Muslimani to treba da poštuju. Ali, preko današnje Evrope se, kulturalno, prostire i judaistički zapad, pa također i islamski zapad. Jednako tako, Bliski i Srednji istok imaju svoje mnogolike kršćanske identitete. Ima jedan snažan i veoma prisutan kršćanski istok. Drugo je pitanje koliko se taj kršćanski istok iz evropske i američke samodopadnosti i moći priznaje i poznaje. Mislim da mi trebamo izučavati današnje evropske identitete. Evropa je sve od 1945. godine, napose zapadna Evropa, postigla veoma kvalitetan i prosperitetan mir. Milioni muslimana u toj i takvoj Evropi uživaju u miru. Mislim da takvo što treba pozitivno cijeniti.


Razmjena dobara

- Postojala je snažna kulturna razmjena između "islamske" i "evropske" strane. U Evropi se i danas izdaju rječnici arabizama, turcizama i perzijanizama - sve te "tuđice" prisutne su u svakodnevnoj komunikaciji u mnogim evropskim jezicima. Uzmite za primjer riječ "džep", ona je arapska (džejb). I danas je prisutna u hrvatskom, srpskom, bosanskom... Isto je i sa turskom riječju "boja", svi je koristimo na Balkanu, i Srbi, i Hrvati, i Bošnjaci, i Crnogorci... Cijela Srbija danas govori "sabaile", što je mješavina arapskog i turskog da se označi "rano", ili ono što se treba uraditi "sprva dana". Ovakvih primjera je na hiljade. O kulturnim i naučnim prožimanjima napisane su brojne knjige i studije. [/img]

[laganini]

dobar tekst....

[paparaci]

priznaj da ti je sehadet na vrh jezika.

slazem se. pametno covjek zbori.

[krhotina]

Fino zbori Karić, mislim ovo globalistički. No, ovo IZ napreduje a Bošnjaci sve više u banani, tu nedostaju poveznice.
Intelektualci IZ su u osnovi i dalje skutonoše, i to za zamana ovog reisa teško da će se promijeniti.

[Hajrullah]

Odgovor
Umrlim ateistima ne treba ništa učiti budući da oni sami nisu vjerovali u Najveću Istinu, da nisu iskazivali pripadnost islamu, pa prema tome ne treba im učiti ono u šta nisu vjerovali, niti željeli, niti tražili da im to drugi čini. Prema tome, Vaš postupak je bio pogrešan

Baš me zanima ( a mrsko mi tražiti ) odakle ti čupaš takve providne odgovore


A zanima me i još nešto , pa pronađi tamo odakle donosiš odgovore ; s obzirom da dio Muhameda a.s. nije prihvatio islam, jel to znači da takvim umrlim Muhamed a.s. nije bio ni na dženazi a ni proučio el - fatihu

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, nije klanjao dženazu samoubicama i onima koji nisu vjerovali...

Ako bi ikome Allahov poslanik, sallallahu alejhi we sellem, klanjao dženazu, to bi bio njegov amidža, Ebu Talib, koji ga je odhranio i bio mu podrška na početku javnog pozivanja u islam, kada su muslimani bivali napadani žestoko. Ali ni njemu nije klanjana dženaza, jer nije prihvatio islam.

[Hajrullah]

Imam dva pitanja. Prvo, ima li u BiH sljedbenika Mirze Gulama Ahmeda.
Drugo, kvari li post mjerenje secera u krvi s obzirom da se bocne prst i izadje kapljica krvi.

Čuo sam da ih ima u Bosni i da imaju džemat negdje u Sarajevu, da Allah sačuva njihove zablude....

Puštanje krvi ne kvari post...

[paparaci]

Evo me veceras sa sepet pitanja.

za neke sam prilicno siguran da znam odgovor, ali nije na odmet utvrditi gradivo.

pa kaze:

1. sinoc sam pri jacijskom farzu na prvom rekatu napravio duzu pauzu nakon Fatihe. razlog tome je bio sto sam pri samom pocetku znao koju cu suru uciti na prvom rekatu. medjutim, kad je doslo do tog - haman sam zapoceo s drugom, pa sam se ispravio i poceo sa onom prvom. nanijjetio sam napraviti sehvi-sedzdu zbog te duze pauze. ali, sejtan, Bog ga ubio, smetne me. tek pred kraj sun-sunneta meni pade na pamet da sam to zaboravio. nista. nakon sun-sunneta ja sam obnovio farz. da li je to (bilo) ispravno?

2. vecaras nakon aksamskog sunneta nisam nikako bio siguran da li sam prije farza proucio ikamet. pa sam i njega obnovio. ispravno?

3. ima onaj hadis koji govori o tome kako postupiti u namazu kada se osjeti sejtan (okrene se glavom blago u lijevu stranu, prouci Bismilla i ucini kao da tri puta pljunemo - cini mi se). eh, kako to izvesti tj. kad? da li npr. nakon fatihe ili nakon sure?

4. nedavno u dzamiji ostah iznenadjen nacinom sehvi-sedzde koju je ucinio nas tj. bosanski imam. naime, ucinio je bez predaje selama na desnu stranu i nekako je cini mi se kratko ucio nakon toga. pitao sam ga sta to bi. kaze da je tako ispravno, a ne kako se inace kod nas praktikuje. jer, rece, nakon predaje selama na desnu stranu, namaz je zavrsen. dobro, to ni meni nije nepoznato. ali, ipak, ostah zatecen.

eto. pa, bujrum.

a, joj. da. umalo zaboravih jos nesto.

5. kad u namazu nismo sigurni da li smo klanjali tri ili cetiri rekata, onda je potrebno nakon predaje selama udesno klanjati jedan rekat vise? a kad mislimo da smo klanjali 5 umjesto 4, onda je dovoljno ucini sehvi-sedzdu?

[Rum]

dobar tekst....

Mashala malo ti treba da si nas

[Mic-Sokoli]

4. nedavno u dzamiji ostah iznenadjen nacinom sehvi-sedzde koju je ucinio nas tj. bosanski imam. naime, ucinio je bez predaje selama na desnu stranu i nekako je cini mi se kratko ucio nakon toga. pitao sam ga sta to bi. kaze da je tako ispravno, a ne kako se inace kod nas praktikuje. jer, rece, nakon predaje selama na desnu stranu, namaz je zavrsen. dobro, to ni meni nije nepoznato. ali, ipak, ostah zatecen.

E bas me interesuje,koji nacin sehvi sedzde je ucinio Hodza,a pogotovo me interesuje kako to da nase tracionalne Hodze prihvate mogucnost postojanja neispravnog prakticiranja(bilo cega od Ibadeta,npr) kod "nas"?

[paparaci]

ne znam, kruha mi. zbunilo me je to totalno kao i tebe. isto pitanje sam i sam sebi postavio.

pa, umjesto predaje selama na kraju ucenja - kao sto je uobicajeno - odmah smo pali ponovno na sedzdu (mislim da je bilo dva puta - Boze, kako sam ovako zaboravan. tacno me strah starosti, ako je dozivim ).


a, da. valja napomenuti da je imam zavrsio studije u arapskim zemljama. dosta je pod uticajem tamosnjeg praktikovanja, tako da je isprva imao problema sa dzematlijama kad je dosao u dzemat. pa ti sad hajd budNi pametan. et.