Malinarstvo u BiH

[Maja]

Samo nek je njegova zadnja pa i nakon 7 dana

[Duminjo]

Samo nek je njegova zadnja pa i nakon 7 dana

nije bona..nego mi fino "pricati" s tobom

[Fuddo]

Dumonja, povuci se, fasovaces opet borovnicu

[Bla]

kod nas su najčitaniji tekstovi tipa:
brao borovnice 8 dana i umro

[Fuddo]

Fali ti ono,
Sokantno!

[Duminjo]

kako god okrenes..nije uredu osudjivati ovog covjeka

[Krokodil Behko]

Jagodari spremni za berbu: Sezonski radnici u Čeliću će dnevno zarađivati 40 KM


Blizu 80 hektara obradivog zemljišta u Tuzlanskom kantonu, odnosno u Čeliću, Gradačcu, Živinicama i Srebreniku, nalazi se pod zasadima jagode u plastenicima i pod otvorenim nebom, a projekcije pokazuju da će ove godine urod biti isti kao i lani.

Okvirno 500 osoba godišnje proizvede dvije hiljade tona jagode, a u poslu prednjače Čelićani koji uzgoje hiljadu i po tona ove vrste voća. Vlasnici tamošnjih parcela već su angažovali sezonske radnike koji su se i ranijih godina bavili tim poslom.

"Ako govorimo o plasteničkoj jagodi, ona je ove sezone u dobrom stanju, a vanjska nam je nešto lošija zbog mrazeva koji su je pogodili u proteklom periodu i sada će biti nešto sitnija. Ove godine smo zasadili okvirno 100 duluma više nego 2020., ali zbog vremenskih prilika urod će biti kao prošlogodišnji", kaže za Klix.ba Mustafa Mešković, uzgajivač i predsjednik Grupacije jagodara TK.

Sporije prispijevanje voća
Mrazevi i nepovoljne vremenske prilike su doveli i do sporijeg prispijevanja jagode za okvirno 15 dana te se zvanični početak berbe očekuje početkom predstojeće sedmice, tačnije u utorak. Pripreme za skidanje plodova su u toku, a berači dolaze sa čelićkog, teočanskog i srebreničkog područja.

"Naši radnici i ove godine će raditi za dnevnicu od 40 KM, uz deset maraka koje pokrivaju putne troškove i topli obrok. Ovaj posao jeste težak, ali se njime u današnje vrijeme isplati baviti. Zbog nedovoljnog angažmana u Srbiji imali smo ponudu da nam se u poslu pridruže i njihovi berači, ali nismo imali za tim potrebe te je kod nas zastupljena samo domaća radna snaga", navodi Mešković.

Za razliku od ostalih vrsta voća, ali i povrća, koje u ovoj sezoni imaju nešto višu otkupnu cijenu, kod jagode to nije slučaj. Uzgajivači su odlučili da ona bude na nivou prošlogodišnje te po kilogramu iznosi 3,50 KM za jagodu prve klase, dok ona iz druge košta 2,20 maraka.

"Nismo željeli podizati otkupnu cijenu, iako ćemo osjetiti gubitke zbog činjenice da je repromaterijal danas dosta skuplji nego ranije. UV folije su skuplje za 80 posto, obične imaju cijenu koja je veća za 40 posto, a u istom postotku su cijene veće i za crijeva za navodnjavanje te gnojiva", kaže Mešković, istaknuvši da ulaganja po dulumu iznose tri hiljade maraka.

Obećanje nadležnih
Ovakav negativan trend, prema riječima našeg sagovornika, mogao bi se odraziti sljedeće godine na cijene jagoda po kilogramu, zbog činjenice da su uzgajivači sada urod u određenoj mjeri uspjeli osigurati iz prošlogodišnjih nasada.

"Povrh svega, nadam se da ipak nećemo morati posegnuti za povećanjem cijena. Očekujemo i pomoć nadležnih kantonalnih institucija, od kojih imamo obećanje da će u narednom periodu doći do usvajanja rebalansa budžeta na osnovu kojeg bi za poljoprivrednike umjesto četiri, bilo osigurano sedam miliona maraka za sjetvu", dodaje mešković koji se već 27 godina bavi uzgojem jagoda.

Količine voća koje proizvedu jagodari tuzlanske regije dovoljne su za podmirivanje potreba domaćeg tržišta. Da bi posao na parcelama bio veći, čime bi se osigurale količine za izvoz u Evropsku uniju, potrebno je uspostaviti standardizaciju i kontrolu kvaliteta organskih proizvoda, što u našoj zemlji još uvijek nije učinjeno.

[Krokodil Behko]

Otkupna cijena malina "skočila" na 4,20 KM, očekuje se dodatni rast do kraja sezone

Biće para- Još samo da nađu berače.

[Bego]

Ništa od auta za nadničare iz Čelića.

[Fuddo]

Otkupna cijena malina "skočila" na 4,20 KM, očekuje se dodatni rast do kraja sezone

Biće para- Još samo da nađu berače.

Znaci, deset tona malina , 50 milja cistih para.
A vicu nema posla, nemre se zivit.
Nabavis jos pet krava, jednog bika za koride, i rodjo
Gazda
Ko onaj dzej ar iz dalasa
Beton

[Krokodil Behko]

Šest i po maraka, kila maline.

Otkupne cijene maline gotovo svakodnevno rastu i dostižu nevjerovatne iznose. Kompanija Orange Plus iz Kiseljaka je u novoj obavijesti kooperantima objavila nove cijene koje premašuju 6 KM po kilogramu.

Ovaj otkupljivač nudi 6,45 KM po kilogramu za sortu Miker sa uključenim PDV paušalom i prevozom, a 6 KM bez paušala i prevoza, te 6,135 KM po kilogramu za sortu Vilaamet sa PDV-a paušalom i prevozom, a 5,70 KM bez PDV paušala i prevoza.

[Hurija]

Nek su naši uništili skoro sve plantaže.

[The 51st State]

Ne moze se od jedme kulture zivjeti, uvijek moze nesto poci ukrivo i propast, posebna prica je sto sa duluma zele raja da su mirni godinu, ne mere realno. Ko side hustle ok, ne skodi, no poljoprivredno gazdinstvo bez 1 hektara je nezamislivo da bude iole profitabilno i perspektivno. Maline valjaju samo ako imas ruku u familiji.

[Chloe]

Nek su naši uništili skoro sve plantaže.

Pa bil dosegla ovu cijenu da nije ostao mali broj uzgajivača?

[Krokodil Behko]

Nek su naši uništili skoro sve plantaže.

Pa bil dosegla ovu cijenu da nije ostao mali broj uzgajivača?

Može bit, al mi smo isuviše mali, da bi mogli uticati na cijenu na evropskom tržištu.
Čini mi se da sam čitao, o nekim havarijama u Poljskoj koja je najveći proizvođač malina.

[The 51st State]

Pa bil dosegla ovu cijenu da nije ostao mali broj uzgajivača?

Može bit, al mi smo isuviše mali, da bi mogli uticati na cijenu na evropskom tržištu.
Čini mi se da sam čitao, o nekim havarijama u Poljskoj koja je najveći proizvođač malina.

jesu oni ali su im maline srot bezukusne, iz srbija i bosne drze cijenu, ali ima i do spekulanata u hladnjacama sto obaraju, kako god divlji zapad pa kome prodje prodje.

[Nice try]

Nek su naši uništili skoro sve plantaže.

Pa sta su mogli drugo?

[Krokodil Behko]

U posljednjih nekoliko godina sve veći broj poljoprivrednika se odlučuje na sadnju i uzgoj ovog bobičastog voća, a pretpostavlja se kako je tom kulturom zasađeno više od sedam hektara zemljišne površine.

Najveći proizvođač borovnice u ovom kantonu Nusret Sušić kaže kako ove godine očekuje urod od oko 15 tona sa svoje parcele, na kojoj je zasadio oko 6.000 sadnica ove kulture.

Sušići kažu kako su, zahvaljujući pomoći američkog USAID-a, podigli protivgradnu mrežu te osigurali proizvodnu liniju za proizvodnju sokova, džemova i drugih proizvoda, a gradske vlasti su im pomogle u nabavci hladnjače.

Zbog obima posla, tokom berbe angažovali su dodatne radnike te ističu kako se ovih dana radi od jutra do mraka.



"Radi se o potpuno zdravom i ekološkom proizvodu, jer se borovnica uzgaja bez upotrebe bilo kakvih hemijskih preparata, u saksijama sa posebnom vrstom zemlje", kaže Sušić za "Nezavisne novine".

U podizanje plantaže uloženo je više od 300.000 maraka, a ona se prostire na više od 2,5 hektara.

Vlasnici kažu kako se s normalnim prinosom mjesečno po hektaru može zaraditi oko 10.000 maraka, ali ističu kako uzgoj nije ni jeftin ni jednostavan.

"Uzgajanje borovnice se mnogo razlikuje od drugih voćaka. Jako je osjetljiva na kvalitet vode, zemljišta i pripremu terena. Zahtijeva konstantnu pažnju, okopavanje, navodnjavanje, ali i nabavku kvalitetnih sadnica. Prva zarada može se očekivati tek nakon tri godine", objašnjava Sušić.

Dodaje kako se posljednjih godina na evropskom tržištu odjednom pojavila velika potražnja za plodovima borovnice te da je prednost u tome da ova kultura jedino na našim prostorima uspijeva u junu i julu, kada zbog nestašice na tržištu dostiže i najvišu cijenu.

Proizvođači ističu kako uzgoj borovnice u odnosu na malinu i jagodu ima brojne prednosti, jer ona plodove daje u periodu između 30 i 50 godina, branje je lakše, a plod stabilniji i otporniji na transport.

Također, borovnica ima duži period branja, što omogućava bolju organizaciju i iskorištenost radne snage.

U posljednjih nekoliko godina, veliki broj proizvođača jagodičastog voća u USK se, zbog brojnih problema u proizvodnji i plasmanu, odlučio preusmjeriti na sadnju i uzgoj borovnice.

(Nezavisne novine)

[ElTriconi]

Hektar je nekolko duluma, valja to samo obac, eee

[insomnia]

Tacno sam znao da ce tema osvanuti. Ponovo mediji navracaju svijet na zlo