Vjeronauka

[Socrates]

Jeste svakako, Lagani.

Ne poričem da su sve svete knjige možda bile inspirisane božjom voljom, ali da su upotrijebljene u političke svrhe, tu nema dvojbe.

Inače, Bog se objavljuje svaki dan onom koji ga je spoznao i uopste nema potrebe za bilo kakvim knjigama napisanim prije hiljadu godina.

[Socrates]

Mogu nam biti pomoć, ali nikako i završna riječ.

Jer Bog nikad ne zavrsava svoju riječ.

Svakome pojedinačno. A ne nekim grupama ljudi.

[Mutevelija]

Ne promasio si.

Ne postaje se vjernik zbog mase to je ideja.

Postaje se vjernik zbog smrti.

Pa o tome i govorim. Vi se bojite smrti, bojite se grešne smrti, i bojite se, na kraju krajeva, i Boga. Bogobojaznost je glavna karakteristika institucionalizirane religije.

Na taj način se ne spoznaje Bog.

Bogobojaznost je ono sto te spjecava da krsis Bozije granice.

U islamskom poimanju vjere nema iskrene vjere bez Bogobojaznosti.
"Pokoravajte se a vjera ce sama uci u srca"

[Mutevelija]

Ne promasio si.

Ne postaje se vjernik zbog mase to je ideja.

Postaje se vjernik zbog smrti.

Pa o tome i govorim. Vi se bojite smrti, bojite se grešne smrti, i bojite se, na kraju krajeva, i Boga. Bogobojaznost je glavna karakteristika institucionalizirane religije.

Na taj način se ne spoznaje Bog.

Bogobojaznost je ono sto te spjecava da krsis Bozije granice.

U islamskom poimanju vjere nema iskrene vjere bez Bogobojaznosti.
"Pokoravajte se a vjera ce sama uci u srca"

[dr laganini]

Jeste svakako, Lagani.

Ne poričem da su sve svete knjige možda bile inspirisane božjom voljom, ali da su upotrijebljene u političke svrhe, tu nema dvojbe.

Inače, Bog se objavljuje svaki dan onom koji ga je spoznao i uopste nema potrebe za bilo kakvim knjigama napisanim prije hiljadu godina.

..naravno a što se ne zloupotrebljava u političke svrhe...

[Socrates]

E pa tu se Mute i mimoilazimo jer kako spoznati Boga kojeg se bojiš.

Ne možeš. Nikad i nigdje.

Da živiš hiljadu godina. Hiljadu života.

[Mutevelija]

Mozes itekako, ti Boga sano ne uzimas za ozbiljno.

[dr laganini]

..meni su nevjernici ljudi bez duha...kao da ne viruješ u ljubav ako smim primjetit..hendikepirani..

[Mutevelija]

Niau to nego su samo bezosjecajni, umrtvljeni ka kad poredis prirodni i plasticni cvijet

[Podrinjac]

Hoćete vjeronauke u škole a djeca, posebno ova poslijeratna, nikad gluplja bila nisu ( čast izuzecima). Hoćete vjeronauku a obrazovni sistem u Bosni sve gori i gori. Hoćete vjeronauku, a sada ni u srednjim školama ne smiju djete oboriti na godinu. Hoćete vjeronauku a mržnja iz vas izbija sa svih strana.
Bolje uvest časovni predmet 'Bonton' jer nama to i treba.

[Socrates]

Mozes itekako, ti Boga sano ne uzimas za ozbiljno.

Ja Boga uzimam jako ozbiljno, a meni se čini da ga vi nikako ni ne uzimate jer nemate nikakvo saznanje o Bogu.

Vi vjerujete, ja znam.

A vi nastavite sa vašom besmislenom igrarijom o vatikanima i nekim svetim kamenjima. Nekim knjigama koje su drugi napisali za vas.

Hvala sto ste učestvovali.

[Socrates]

Hoćete vjeronauke u škole a djeca, posebno ova poslijeratna, nikad gluplja bila nisu ( čast izuzecima). Hoćete vjeronauku a obrazovni sistem u Bosni sve gori i gori. Hoćete vjeronauku, a sada ni u srednjim školama ne smiju djete oboriti na godinu. Hoćete vjeronauku a mržnja iz vas izbija sa svih strana.
Bolje uvest časovni predmet 'Bonton' jer nama to i treba.

E ovo je čovjek koji će prije do Boga nego ijedan pripadnik mase. Mada mi ni to nece vjerovati.

I nekad pretjera.

[dr laganini]

Mozes itekako, ti Boga sano ne uzimas za ozbiljno.

Ja Boga uzimam jako ozbiljno, a meni se čini da ga vi nikako ni ne uzimate jer nemate nikakvo saznanje o Bogu.

Vi vjerujete, ja znam.

A vi nastavite sa vašom besmislenom igrarijom o vatikanima i nekim svetim kamenjima. Nekim knjigama koje su drugi napisali za vas.

Hvala sto ste učestvovali.

..niko ne spominje vatikan osim tebe...i ja znam..možda svak zna na svoj način..

[Socrates]

Lagani, ne čitam te od jučer.

Ti nista ne znaš.

[dr laganini]

..čitaš me znači imaš razlog

[storm]

Hoćete vjeronauke u škole a djeca, posebno ova poslijeratna, nikad gluplja bila nisu ( čast izuzecima). Hoćete vjeronauku a obrazovni sistem u Bosni sve gori i gori. Hoćete vjeronauku, a sada ni u srednjim školama ne smiju djete oboriti na godinu. Hoćete vjeronauku a mržnja iz vas izbija sa svih strana.
Bolje uvest časovni predmet 'Bonton' jer nama to i treba.

Potpuna istina

I dalje ne shvaćam zašto gurate vjeru u škole....postoje institucije za to, pa tko treba ima sve mogućnosti....tako to ide u sekularnim državama.
I spustite malo te teze i prosudbe o vjernicima i nevjernicima.....
može tim načinom i nevjernik napisati kako su vjernici skloni jednoumlju, skloni da netko drugi misli umjesto njih, pa ne bi ni mnogo promašio....
i dalje je jedino točno da je vjera stvar pojedinca a ne društveni status....osim na balkanu ofkors
prilično je nebitno kakav si...dok si vjernik i "naš"

[dr laganini]

..zašto brkate sekularne države s vjerom religijom nije hrvatska jedina koja ima vjeronauk..

[dr laganini]

položaj vjeronauka u europskim zemljama. Većina njih danas ima neki oblik vjeronauka u školi koji se razlikuju od države do države. Jedine države u EU koje nemaju nikakav oblik vjeronauka u školi su Francuska, Bugarska i Slovenija. Doduše, u Francuskoj se u dvjema pokrajinama, Alzasu i Loreni, ipak održava vjeronauk u školi.

Najviše zemalja ima pedagoški utemeljen konfesionalni vjeronauk, koji je u većini slučajeva zajamčen za sve religije.

Dio europskih zemalja, pretežno sjevernih, ima nadkonfesionalni vjeronauk, obvezan za sve učenike, a pojedini modeli kreću se od čiste informacije o religijama do međukonfesionalne i međureligijske nastave.

U zemljama s protestantskom većinom općekršćanski ili otvoreni vjeronauk za sve

Prema istraživanju Vijeća europskih biskupskih konferencija, dio europskih zemalja ima konfesionalnu vjersku nastavu, zatim, dio ima općekršćansku, odnosno otvorenu vjersku nastavu, dio ima obveznu religijsku kulturu, dok dio nema religijske nastave u školama.

Konfesionalnu vjersku nastavu imaju Austrija, Belgija, Italija, Irska, Hrvatska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Finska, Rumunjska.

U Litvi, Češkoj, Mađarskoj, Srbiji, Crnoj Gori te Makedoniji vjeronauk je izborni konfesionalni predmet, ali izvan školske satnice.

U zemljama s protestantskom većinom, kao što su Danska, Island, Norveška i Engleska, održava se općekršćanski ili otvoreni vjeronauk za sve. U europske zemlje koje imaju obveznu religijsku kulturu spadaju Švedska, Škotska, Letonija. Vjerske zajednice su u ovom slučaju tek "savjetnici" državnim institucijama kako bi prezentirali svoju teologiju ili etiku.

Vijeće Europe zadnjih je godina donijelo više preporuka i rezolucija o religioznom odgoju i obrazovanju u javnim školama. Vjeronauk je obvezan predmet u samo par europskih zemalja.

Slovenija je jedna od rijetkih zemalja u kojoj nema vjeronauka u školi. Država je Ustavom odvojena od vjerskih zajednica. Nakon oštrih polemika u parlamentu, u novi Zakon o obrazovanju unesena je zabrana obavljanja bilo kakvih vjerskih aktivnosti u javnim školama

Austrija je vjeronauk u škole vratila 1945. godine, nakon što je bio zabranjen za vrijeme nacističkog režima. Za sadržaj vjeronauka te imenovanje vjeroučitelja nadležne su službeno priznate vjerske zajednice, dok su stegovno i pravno odgovorne školske vlasti. Status vjeronauka kao "obveznog predmeta s mogućnošću odustajanja" školskom vjeronauku je poseban, pa se neki za njega odlučuju zato što se na vjeronauku lako mogu dobiti vrlo dobre ocjene. U srednjoj školi je izborni predmet.

U irskim osnovnim i srednjim školama izvodi se konfesionalni vjeronauk, a crkvena vlast određuje sadržaj i program predmeta. Religijsko obrazovanje prepušteno je Crkvi i izborni je predmet, te se predaje u svim razredima osnovnih i srednjih škola, dva i pol sata tjedno i dio je redovite školske satnice.

Slovenija: vjerski sadržaji ne mogu biti dijelom javne škole

U Italiji država financira izvođenje katoličkog konfesionalnog vjeronauka u školama, a učenici koji ga ne žele pohađati mogu tražiti izuzeće.

U Njemačkoj je, kao u Austriji za vrijeme nacizma vjeronauk bio zabranjen, a 1945. je vraćen u sve škole. Kao i u Italiji, vjeronauk je obvezan predmet uz mogućnost izuzeća, a vjeroučitelji mogu predavati tek kad dobiju mandat od mjesnog biskupa, kao i kod nas. Vjeronauk je u Njemačkoj jedini školski predmet zaštićen Ustavom, no izuzeci su tri savezne države: Bremen, Brandenburg i – Berlin.

Vlada u Berlinu je 2006. u berlinskim školama uvela etiku kao obavezan predmet, unatoč ogorčenom protivljenju predstavnika Crkve. Školarci od prvog do šestog razreda mogu dobrovoljno pohađati vjeronauk, a od sedmog do desetog razreda imaju i obaveznu etiku.

Katolička Poljska je vratila vjeronauk u škole krajem 1989. godine, nakon što je bio zabranjen od 1952. Vjeronauk je izborni predmet, a alternativa vjeronauku je etika.

Nama najzanimljivija susjedna Slovenija jedna je od rijetkih zemalja u kojoj nema vjeronauka u školi. Država je Ustavom odvojena od vjerskih zajednica. Nakon oštrih polemika u parlamentu, u novi Zakon o obrazovanju unesena je zabrana obavljanja bilo kakvih vjerskih aktivnosti u javnim školama.

Skupina roditelja podnijela je protiv toga tužbu Ustavnom sudu tvrdeći da im je uskraćeno ustavno pravo omogućavanja vjerskog odgoja svojoj djeci, no Ustavni sud je odbio tužbu uz argument da "vjerski sadržaji ne mogu biti dijelom javne škole i nitko nema pravo tražiti državnu potporu pri izražavanju svoje vjere".

Katolička Poljska je vratila vjeronauk u škole krajem 1989. godine, nakon što je bio zabranjen od 1952. Vjeronauk je izborni predmet, a alternativa vjeronauku je etika

Španjolska je uvela vjeronauk kao obvezan predmet 2004. godine, a ocjene iz vjeronauka ulaze u prosjek ocjena. Katolički vjeronauk je predmet kao i svaki drugi, a održava se dva sata tjedno i u osnovnoj i u srednjoj školi.

U Rumunjskoj je vjeronauk postao obvezan 1999. Godine, a od ostalih europskih zemalja jedino još Norveška i Turska imaju obvezan vjeronauk.

Vjerska nastava u državnim školama kao nekonfesionalni predmet (multikonfesionalni pristup) izvodi se u Velikoj Britaniji, Norveškoj, Finskoj i Portugalu. Također nekonfesionalno (kognitivni pristup), vjerska nastava je zastupljena u Danskoj, Švedskoj, Češkoj, Estoniji itd.

Dakle, većina europskih zemalja ima vjeronauk u školi, no negdje je konfesionalan, a drugdje se izvodi u obliku svojevrsne religijske kulture.

[storm]

..zašto brkate sekularne države s vjerom religijom nije hrvatska jedina koja ima vjeronauk..

Ja znam za norvešku recimo....ima predmet "religija" gdje se izučavaju sve bitnije religije svijeta....a nakon škole roditelji šalju djecu gdje pripadaju svojom religijom.
Ne brkam, nego kako nema vjerskih zakona u ustavima države, tako ne treba biti ni u vitalnim segmentima poput školstva.
A demokracija nudi sve opcije sa strane.
Opet pitam što sa djecom, koji nisu iz vjernih obitelji, koji su drugih vjera sem one prevladavajuće?
A znamo da su posebno veliki gradovi dosta izmiješani po tom pitanju.

[dr laganini]

..jesi primjetio jednu zanimlčjivost da je u njemačkoj vjeronauk bio zabranjen u nacizmu a kod nas u komunizmu..i čemu propaganda kontra vjeronauka ishodište je u tim ideologijam..slučajno..ne..