STOLAC

[Krokodil Behko]

Nadam se da je to učinio zbog grižnje savjesti.

[Pasaga]

Ovaj se objesio.

...volio bih da se stotine drugih objesilo,nego on.....

[Maja]

Zasto Pasaga.

[Pasaga]

Zasto Pasaga.

...pa ...jednostavno...
...da propjeva.....
nalogodavci...logistika.....

[Maja]

Pa propjevao je. Sve je otkucao i rekao ako ste mene uhapsili uhapsite i one
koji su mi davali naredjenja. Nakon toga se objesio a da nije ubili bi ga njegovi ko
sto su ubili dva brata Milanovica koji nisu htjeli raditi sta im je receno.
Zato Kopiljanu nije doslo ni 50 ljudi na sahranu.

[Krokodil Behko]

A da je ostao opstojan junak herceg-bosne, više bi mu blo ljudi na sahrani, no na dočeku Darija Kordića.
Prlić na privremenoj slobodi, umro mu neko u porodici.

[Maja]

Stećci kao svjedoci bh. historije: Nekropola Radimlja jedini pravi turistički lokalitet u Stocu

Nekropola stećaka Radimlja u Stocu spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja Bosne i Hercegovine. Nalazi se u Vidovu polju, tri kilometra zapadno od Stoca, na putu Čapljina - Stolac.

Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti o svojim likovnim odlikama jedna je od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini.

Kada idete prema Stocu iz Čapljine, s desne strane saobraćajnice ćete ugledati polje nakićeno bijelim pravilnim oblicima. Dočekat će vas radnici Javne ustanove Radimlja Stolac koji će vam i objasniti historijsku važnost nekropole. Razgovarali smo sa Antom Vujnovićem, direktorom ove ustanove koji nam je rekao da s obzirom na to da su stećci jedan univerzalni fenomen usko vezan za srednjovijekovnu Bosnu i Hercegovinu, slobodno se može reći da je Radimlja najpoznatija nekropola stećaka u svijetu.

"Važnost same nekropole se očituje u brojnosti primjeraka , u kvaliteti izrade i načinu rada na koji su radili ti klesari radili motive na stećcima, ali i u raznovrsnosti primjeraka koji se mogu ovdje vidjeti", kazao je na početku razgovora Vujinović. Radimlja ima 133 stećka. Podijeljeni su u dva dijela. Donji dio ima 122 primjerka, a u gornjem dijelu je 11 stećaka.

"Radimlja je jedini pravi turistički lokalitet u Stocu, a ove godine je nekropolu stećaka posjetilo oko 8.000 turista. Do kraja godine se očekuje da taj broj poraste na 11.000. Radimo sa bh. tržištem, sa osnovnim, srednjim školama, a saradnja je proširena i na regiju", dodao je Vujinović.

Zaštitni znak ove nekropole je muška figura sa uzdignutom rukom i relativnom velikom šakom i prstima. Ova nekropola datira od kraja 14. stoljeća kadu su isklesana tri velika stećka u obliku sanduka. Većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih:

"Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana".

Prema ovom stećku nekropola se može vezati za razdoblje kad je u Batnogama (danas obližnje selo Ošanjići) živjela familija Hrabrena-Miloradovića. Također pred crkvom u Ošanjiću zapisana su imena vojvoda Stipana i Petra Miloradovića,što nekropolu usko vežu za ovu familiju, koja je prema historijskim podacima i natpisu na ulazu u crkvu živjela ovdje u 15. stoljeću.

Posljednji stećci iz 16. stoljeća su raskošno ukrašeni, a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj familiji Miloradović-Stjepanović.

Na području Stoca je otkriveno preko 1.950 stećaka, što uz četiri gradske džamije, katoličku crkva, pravoslavnu crkvu, spomenike orijentalne arhitekture i druge znamenitosti predstavlja nemjerljivo bogatstvo. Iz perioda Austro-ugarske je u Stocu ostao kompletan gradski vodovod koji se i danas koristi, postoje i primjerci zgrada iz perioda secesije. I urbani, stari dio Stoca, čaršijski dio oko džamije sultana Selima, nekropola stećaka u Boljunima i mnoge druge znamenitosti su samo dio onoga po čemu je ovaj hercegovački grad poznat.

U posjetu i obilazak nekropole dolaze i najmlađi u sklopu školskih izleta, a Ante Vujinović nam je rekao da su djeca svjesna da su stećci nešto što pripada Bosni i Hercegovini, da je to nešto naše bez obzira koje vjere bili i kojem narodu pripadali.

"Mogu reći da su i oni svjesni da ovo treba zaštitit. Danas ovdje nema neželjenih posjetioca. Plaća se ulaz 4 KM za individualne posjete i 2 KM za grupne posjete. Sve nastojimo podrediti prezentaciji kulturnog blaga stećaka", zaključio je Vujinović.

Napomenuo je da je država dosta uradila po pitanju samog Stoca, a naglasio je i dobru suradnju sa lokalnom razinom koja finanira postojanje javne ustanove Radimlja.

[Maja]

Iako je profesor, Orhan Tikveša živi od prodaje nakita i sapuna koje sam pravi

Orhan Tikveša je diplomirani profesor književnosti naroda BiH i b/h/s/ jezika. Rođen je u Čapljini, ali živi u Stocu. U nekoliko kvadrata svog dućana vrijedno pravi nakit od bakra i sapune. Realna bosanskohercegovačka slika: profesor nema posao u struci pa koristeći svoju kreativnost i želju za radom zarađuje za život.







Radeći na projektu pomoću kojeg su predstavljeni segmenti kulturno-historijskog naslijeđa u predmetima rađenim upravo od bakra, Orhan je došao na ideju da se ovaj metal može iskoristiti i na druge načine. Svoju kreativnost je iskazao kroz projekat Orhan Handmade. Na Facebook stranici je objavio jedinstvene proizvode ručno pravljenog nakita od bakra i poludragog kamenja.

Orhan nas je ljubazno ugostio u svom dućanu u kojem i nema puno prostora. Radni sto je pun komadića bakra i alata pomoću kojeg se obrađuje metal i pretvara u modne dodatke. Uz kafu nam je pričao kako je sve počelo.







"Prvo sam napravio nekoliko naušnica. Pitao sam prijatelje kako to izgleda, a oni su mi rekli da je dobro. Uradio sam nekoliko fotografija i objavio na društvenim mrežama te poslao na nekoliko mail adresa. Znao sam da ti ljudi neće biti subjektivni kao neki s kojima svaki dan pijem kafu. Dobio sam pozitivne kritike, pa je onda sve dobilo širi kontekst. Nakon pola godine sam došao u ovaj prostor i uozbiljio kompletnu priču", govori nam na početku razgovora ovaj Hercegovac dok lupka čekićem u sjajnu površinu.

Kaže da kada počne nešto praviti, radi do te mjere da to izgleda lijepo i skladno te da zadovoljava sve ukuse i bude efektno u krajnjoj upotrebi.





"Bakar se patinira, lakira i zaštiti, te se urade određene šare i oblici po želji. Na kraju to sve dobije smisao i rijetko pravim dva ista komada. Uvijek se trudim da nakit bude unikatan i originalan i da ne ponavljam motive. Neke je teško i ponoviti pa je svaki komad specifičan i lijep na svoj način", opisuje nam Orhan.

Ploče na kojim su nakačeni primjerci njegovih djela su na zidu. Na naušnicama se vide tragovi ručnog rada i originalnosti, a svake su posebne na svoj način. Orhan pravi i prstenje, a ljubav i trud ulaže i u pravljenje sapuna. Specifičnost tih sapuna je u tome što su napravljeni na bazi domaćeg maslinovog ulja i trava iz Hercegovine.





"Pravim sapune ručno, od omjera masnoća i ulja zavisi kakav će sapun biti. Dodavanjem eteričnih ulja dobijamo određene mirise i u zavisnosti od dodataka se određuje za šta je koji sapun, da li je za suhu ili masnu kožu i slično", opisao nam je. Osjetili smo miris lavande, kafe, ali i trava hercegovačkih. Orhan nam je sa oduševljenjem pričao o svom radu i želji da to sve što bolje predstavi. Ispratio nas je s poklonima i željom da opet navratimo u ovaj gradić u zapadnoj Hercegovini. Poželjeli smo mu dobru prodaju i više turista kojih je nažalost malo iako Stolac nudi mnogo.

[Pasaga]

..ma...lijepa je ...ko najljepsi san......

Majo,ovaj Tikvesa,mora biti rodom iz Surmanaca......
Morbit da je Mujin sin......,dok je vako hairli....

[KOMESAR]

Da malo prokomentarišemo školstvo u Stocu? Kakvo je stanje ispod krova,ima li bosanskog jezika ili je i tu Bošnjački kao i svuda gdje je HDZ na vlasti?

[Krokodil Behko]

Izgleda simpatično al nekako, nije to taj nakit.

[kuplung]

djes bakar na kozu

[KOMESAR]

Jel' to u Stocu još ima ustaša (fašista)?

vandali-stolac.jpg

[Krokodil Behko]

Uglavnom su tu u većini, nakon etničkog čišćenja.

[Maja]

[ytube][/ytube]

[Krokodil Behko]

Vrhunac licemjerja. Ne može dalje.

Prisjetimo se ovog teksta.

Kada su prije više od tri godine predstavnici i članovi Udruženja „Slovo Gorčina" pokrenuli inicijativu i organizirali potpisivanje peticije da se glavna ulica koja vodi kroz grad na Bregavi, a koja se naziva Ulica hrvatskih branitelja, preimenuje u ulicu Mehmedalije Maka Dizdara, bili su uvjereni da će tim korakom zauvijek prestati ignorirajući odnos koji grad Stolac ima prema Maku i njegovom književnom djelu.

Povratna informacija

Međutim, po ovom rođenom Stočaninu i velikanu bh. pjesničke riječi i dalje se u Stocu ništa ne zove. Osim "Makove hiže", koju je njegova porodica otkupila i svojim novcem obnovila, i biste u Gradskom parku, nijedna ulica, trg, škola ili druga ustanova ne nose njegovo ime.

- To je, zaista, porazno i otužno da autentični pjesnik ovih prostora u svom rodnom gradu nema makar ulicu koja bi nosila njegovo ime. Mnoge sredine u kojima Mak nije ni boravio, kao naprimjer Široki Brijeg ili Jajce, također, Ljubuški, imaju ulice koje nose njegovo ime, a općinska vlast u Stocu sramotno ignoriše našeg najvećeg pjesnika - kaže nam Edim Šator, predsjednik Upravnog odbora „Slova Gorčina".

On podsjeća na to da su prije tri godine općinske vlasti bile dužne razmatrati njihovu inicijativu, odnosno peticiju, ali nikakvu povratnu informaciju nisu dobili. Stoga će ponovo, dodaje on, nakon okončanja ovogodišnje manifestacije "Slovo Gorčina" pokrenuti ovu inicijativu i apelirati na nadležne da se ova nepravda ispravi.

Također, Šator izražava nadu da će Općina Stolac i Kanton, napokon, početi finansijski podržavati "Slovo Gorčina", što do sada nije bio slučaj.

Međutim, stolački načelnik Stjepan Bošković iznosi za "Dnevni avaz" da inicijativa o tome da neka ulica ili nešto drugo dobije ime Maka Dizdara nikada nije službeno podnesena.

- To su politička prepucavanja SDP-a koji i kroz "Slovo Gorčina" pokušava stvari ispolitizirati i jednu takvu kulturnu manifestaciju od velikog značaja pretvoriti u svoju političku promociju. Istina, postoje neka promišljanja i planovi, a na kraju krajeva spomenik Maka Dizdara se nalazi u središnjem parku grada Stoca - ističe Bošković.

Cijela infrastruktura

Navodi da nije tačno da stolačke vlasti ne pomažu "Slovo Gorčina", jer je Općina za održavanje manifestacije cijelu infrastrukturu stavila na raspolaganje.

Nikada na dnevnom redu

Dugogodišnji bivši predsjednik UO "Slovo Gorčina", istaknuti profesor Alija Pirić kaže da su u više navrata imali inicijativu za izmjenom imena ulica u Stocu, jer su nakon rata nazvane po hrvatskim velikanima.

- Nikada samo nismo govorili samo o Maku, jer Maka smo uzimali kao neku vrstu vertikale u cijeloj toj priči i ako je iko zaslužio to da se ulica u Stocu nazove njegovim imenom, to je Mak. O tome svi građani Stoca i predstavnici svih struktura imaju svijest. Ali, odgovor koji smo dobili na Izvršnom odboru "Slova" od bošnjačkih političkih predstavnika je da nikada nisu uspjeli na dnevni red kandidirati tu temu - pojašnjava Pirić.



(avaz)

Znači, ne može Mak Dizdar imati ulicu u svom rođenom rodnom gradu, a ti isti Hrvatski političari se žale u Bugojnu na ugroženost, jer im Bošnjaci ne daju da bude ulica ovog istog Maka Dizdara.


http://www.vecernji.ba/ne-dopustaju-se- ... ru-1035955

[Pasaga]

Sta vise....COVA sad koristi ovu novu koaliciju....da bi podjelio Travnik...
Stvarno mu treba skinut kapu.....

[Krokodil Behko]

Brisan off topic. Alpha, de živ bio skrati malo s tim trolanjem.

[Pasaga]

“INICIJATIVA ZA STOLAC” : POČETAK NORMALNOG ŽIVOTA JE POBJEDA NAD HDZ-OM, U ČIJIM SU RUKAMA SVE PRIVILEGIJE

http://kliker.info/inicijativa-za-stola ... ivilegije/

Krajnje je vrijeme da "vječiti" gradonačelnik siđe s trona. Lahko mu je bilo gospodariti sa hercegovačkim biserom, jer je nelegalno dobijao izborne glasove. Opće je poznato da su u vrijeme lokalnih izbora naručivane autobuske i sl. ture da bi što više hrvatskih žitelja dalo glas HDZ-u.
Ti hrvatski žitelji/glasači nemaju dodirnih tačaka s lokalnim izborima u Stocu.
Za pohvalu je angažman NVO, da bi se spriječile zloupotrebe od strane hrvatskog establišmenta
povodom ovogodišnjih lokalnih izbora u Stocu.
Za apatično stranje u hercegovačkom biseru veliku odgovornost snosi i SDA.


http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ ... ore/170287

[optimus]

Dobri moj Pasha

I previse je godina u neizvjesnosti proslo, da bi se covjek-(konzument informacije) na naslove lovio. Bio bi red, da doticni promjenu ili doskoluju savjetnike zaduzene za odnose sa javnoscu. Sto bi, po mom skromnom misljenju, Jopet trebalo preispitati odnos novinara prema drustvu.

Ja priznajem da se nalizim sa svojim mislima u vrtlogu zacaranog kruga, i upravo iz tog razloga samo apelujem na krajnjeg konzumenta, nek obrati paznju na zalogaj, koji mu je metnut u usta.

Dobro jutro svim konstitutivnim ublehama