Malinarstvo u BiH

[Mirelam]

A postoji li mogucnost da se organizuju i naprave svoju kooperativu za otkup i rade vlastitu distribuciju?
Moja kolegica proizvodi maline i cijena je 8 eura kila, tako da mi ova cijena izgleda smijesna.

[Julia-Klara]

Pa vidi, cijena maline je bila visoka pa sad svi poceli proizvoditi.
Kolicina obara cijenu, i eto ga, tu su gdje jesu

[Mirelam]

Pa izbacivanjem posrednika se dodje na normalu. Druga stvar , zasto se mora prodavati samo svjeza.Treba raditi i preradu.

[SPINERKA]

Tesko je naci kupca vani, kao i na svom terenu, da bi mogao raditi bez posrednika. Opet prerada , zamrzavanje , zahtjeva dodatna ulaganja, objekte za preradu i opet --moras naci kupca i za te smrznute stvari da ih plasiras.

Maline su jako delikatan proizvod, pakovanje odrzavanje, do kupca mora doci brzo , a to sve kosta.

Kod mene 200gr kosta oko $8.00

[Mirelam]

Sve to stoji Spincicu,nema govora, medjutim.Ako hoces da igras te utakmice onda se moras pripremiti.Posto od drzave mozes dobiti samo quvac, onda moras malo i pameti koristiti. Udruzivanje na zajednickim interesima.

[SPINERKA]

.Zasto toliko ocekujes od drzave. Ponuda -potraznja, a prije svega PRODAJA. Prodaja je najgora , po meni, zbog toga i danas imam problem sta raditi i koji business imati .

[Mirelam]

Od drzave se ocekuje da ne uzme svoj porez koji nicim nije zasluzila.Ako hoce da ga dobije, onda treba da ucestvuje u proizvodnji profita.Problem drzave je sto stiti veliki kapital i vlastitu guzicu.

[SPINERKA]

Ne razumijem zasto toliko drzavu vezes za -privatni biznis.
Znaju se pravila, i ako ti ne odgovaraju ili ne mozes da ih zadovoljis -- nisi dio toga.

rano mi je , nisam jos kavu popila

[Julia-Klara]

Za privatni biznis trebas pare, koje si vec ulozio u sadnice.
Za privatni biznis trebas i viziju, odricanja, ulaganja, a ne jedan godisnji prihod da se obogatis.
Vecinom se misli da je to posadi, uberi,prodaj. Projektovanje svega je kljuc, ali to nam je slaba strana Ne samo sa malinama nego sa svime

[Mirelam]

Je li ti placas porez na dobit?

[Hasan 88]

i ja sam se pitao što ne prodaju van kantona ili van države. S tako mizernom cijenom mislim da bi i transport se mogao platiti negdje dalje za bolju cijenu jer je ocigledno da su se otkupljivaci na kantonu dogovorili da formiraju cijenu mimo tržišne

[SPINERKA]

KAKO--- da idu kamionima preko ganice na nevidjeno. Kupac je problem i on ucjenjuje.

Unaprijed dogovorena cijena je -kljuc - ali i to ima svojih problema.

[SPINERKA]

Je li ti placas porez na dobit?

Daj primjer -kako drzava treba da reaguje , vezano za proizvidjace malina.

[Hasan 88]

treba da razbije očigledan kartel otkupljivača koji su ugovorili cijenu

kartel je kad se ljudi udruže da kontrolišu cijenu. Oni su se dogovorili da nijedan od njih neće ponuditi 3KM nego svi 2,50

[SPINERKA]

Ako cijena odkupa nije ranije dogovorena i nema potpis na to ...onda otkupnici mogu da rade sta hoce.Izgleda da je takav scenario ovdje.

[Krokodil Behko]

Ako cijena odkupa nije ranije dogovorena i nema potpis na to ...onda otkupnici mogu da rade sta hoce.Izgleda da je takav scenario ovdje.

Ovdje se ne dogovori ni otkupna cijena pšenice, bar ne na vrijeme.

Malinari mogu organizirati svoju grupu. Kao da je neki problem pronaći tržište za izvoz, ukoliko postoji intereseovanje, a postoji. Potrebno im je samo par ljudi koji se razumiju oko papirologije i zakona.

Naši bi poljoprivrednici trebali ući u 21. vijek, pa prestati o rješivim problemima govoriti, kao da je suša ili poplava, ili neka druga viša sila.

[SPINERKA]

Papir i zakon nije problem , to se zna u naprijed.

Kupac je problem. Ne vjerujem da ce netko uzgajati maline --samo zato sto je ''nacuo '' da se dobro prodaje, i da je to SKUP proizvod vani, sto i jeste.
Zalosno, zbilja tolikog truda --a kada je ona zrela i nema kupca --onda se tu nema sta puno ciniti --daj -sta das.


HM nije cudo sto svi bjeze sa -zemlje. Tezak , tezak zivot.

[Konsultant]

Bas simbolicno kako su se pobunili bas u USK. Vec su Julia i Behko dotakli kljuc problema. Ono sto se desilo USK jos davnih dana je Agrokomerc imao. Model uspjeha je razviti kooperante, od njih otkupljivati voce i povrce, nesto prodati sirovo, vecinu preraditi i distribuirati dalje. Dobro Babo jeste imao neku zaledjinu i radio nesto izmedju redova, samo kocept je bio poprilicno dobar.

Dva su kljucna problema: masovna neplanska proizvodnja i ne postojanje dovoljno razvijene industrije za preradu voca. Realno cijena maline i bilo cega moze ici gore-dole. Zbog cega bi ona morala biti X KM? Nema niti jednog razloga. Zadnjih par godina se pocelo raditi s maslinom jer nema nesto posla oko nje, jednostavna za odrzavanje, odkupna cijena losa. Ako se poredi 10 000 KM investiranih u npr. pcele i malinu, malina daleko brze povrati investiciju. Zato su svi krenuli u nju, culi fina para hajmo. Lokalni kupci maline su individualni, imaju odkupljivaca vani, ako on s 10 KM obori na 9 KM, ovaj to proizvodjacu isto spusti za marku. Prvi je na gubitku 10% drugi 25-30%. Malina je takva da se mora iskoristiti u roku 2-3 dana ili zalediti. Nasi industrijski kapaciteti za preradu maline su mali. Izvoz vani je uglavnom stabilan bio, sto ne znaci da ce biti.

Svi proizvodjaci kukaju kako je cijena maline vani skupa, kako ih maltene izrabljuju. USK takodje ima jednu od najjacih dijaspora finansijskih. Teoretski, sitni proizvodjaci bi se trebali udruziti, imali predstavnike makar po Evropi koji ce skakati uokolo i dogovarati prodaju u skladu s kapacitetima proizvodnje. Ni proizvodnja ni nalazenje kupaca nije posao od 8h svih 365 dana. Par kontakata, mailovi, preporuke... krene se posao siriti. Vjerovatno ce se u narednim godinama tako nesto osnovati iz prostog razloga jer mali proizvodjac proizvodi vise nego sto obicni kupci mogu konzumirati, a opet premalo da bi sam mogao izvoziti ili plasirati van svog kantona. Nemaju snage finansirati preradu maline koju ne stignu prodati po normalnoj cijeni ili u viskovima. Mnogo je lakse prodavati preradjenu malinu u periodu od godinu dana. Sada omjer prodaje sirove i preradjene maline... to se da izbalansirati.

Realno treba zaboraviti na pomoc opstina jer njih jednostavno zaboli nesto, tu su da supljiraju i ubiru plate. Malo opstina se odlijepilo s stimulacijama i pomoci privredi. Zakoni su ih ogranicili ne mogu ozbiljnije pomoci, dok opet kantoni su zakonski napravljeni da se brinu o unutarnjim problemima, vise prave probleme. Dok dodjes do drzavnog nivao proizvodjac maline se toliko jadan pogubi... jednostavno je prinudjen odustati. Drzavni nivo ih opet vrne na opstinski jer je to za njega presitno.

Mene fascinira i danas kako je proizvodnja u Yugi funkcionisala. I tada je bilo nekih klanova izmjedju porodica i nacija, medjutim opet se nije toliko osjetilo. Iako nisu imali nesto razvijene racunarske sisteme, ovo danas sto ima prosjecan mob je svemirska tehnologija za njihovu cjelokupnu procesnu moc, opet su jako dobro znali planirati i organizovati. Nije se desavalo da svi proizvode isto ili grad A proizvodi nesto dok grad B proizvodi nesto drugo.

[Mirelam]

Je li ti placas porez na dobit?

Daj primjer -kako drzava treba da reaguje , vezano za proizvidjace malina.

Ne poznajem regulativu izvoza malina, medjutim ono sto procitam da je EU normirala kvalitet, nacin proizvodnje, aditive, sta se moze uvesti, pod kojim uslovima i milion nekih stvari po pitanju prehrambenih proizvoda. (vidi cirkus sa mesom i mlijekom)
Prema tome , trebala bi da obezbjedi prije svega ravnopravan status u toj utakmici, sto je naravno nemoguce. Ne zato sto je Bosna slaba kao drzava, nego sto vise tim sistemima ne upravljaju drzave, nego koorporacije. Koliko znam Evropa u okviru EU daje kvote, koliko ko cega i na koji nacin moze da proizvede, jedan vid dogovorne ekonomije, koji je imala i bivsa drzava.
Medjutim sada na scenu stupaju dogovori i pregovori o TTIP "Transatlantic Trade and Investment Partnership" koji je pod velom tajne, jer o njemu odlucuje vrlo uski krug ljudi i niko ne zna o cemu se tacno radi.(naravno sve pod krinkom demokratije i transparentnosti ) Zagovornici govore o otvaranju radnih mjesta, napretku , velikoj zaradi, dok skeptici o GMO, zastiti proizvodjaca, radnika i konzumenata, kao i nacionalnih politika, lokalnih interesa i demokratije. Nesto sam nacuo i stvaranju vandrzavnih sudova, koji su nadlezni za neostvareni profit i sl. problematike. Dogovor dvije Amerike je propao kada su podatci procurili u javnost. Mozda neko zna vise pa neka podastre koju.
Sto se tice BIH proizvodjaca, moraju izbaciti sve one koji ostvaruju profit na njihovom radu organizovanjem vlastistih resursa sto za distribuciju, sto za preradu, tj. eliminisanje otkupljivaca i raznih krpelja, koji ni ne znaju kako izgleda malina, ai zato vrlo dobro znaju kako izgleda euro.

[Chloe]

Otkupljivači su se obogatili, snizili otkupnu cijenu, tržište nije sporno jer su i sami organizovali edukaciju građana, seminare itd. za proizvodnju jagodičastog voća. Oni imaju registrovane firme, te imaju za obavezu zadovoljiti propisane uslove za otkup, skladištenje, prevoz itd.
Proizvođači državi ne daju ništa, a podsticaje ipak neko i dobije.

Proizvođača jeste sve više, ako se pojavi problem problem tržišta za sveježe maline,
neko će već pokrenuti proizvodnju, onda će biti problem tržište za gotov proizvod.

Agrokomerc, je lako opstajao kad je tržište bilo zagarantovano (vojska, svi državni uslužni objekti od Vardara do Triglava) za njegove proizvode.
Babu ne spominjite. Da je tako pametan i sposoban menadžer, ne bi njegova firma u HR bila dužna i državi i narodu, a on i njegove 'ćeri k'o crkveni miševi.

Privatne firme sve vrište kako ih država guli, a nigdje u svijetu se ne bogati brže nego kod nas.

U moj čaršiji je nekoliko ino firmica. Direktori su naši lokalni ljudi, uposleno je po 10-20 radnika, koriste iznajmljene poslovne objekte,
ulagači/investitori/vlasnici - direktoru plaćaju dogovorenu cijenu proizvoda, a direktor slobodno vodi finansije firme, platu radnicima itd.

Međutim, direktor državu psuje na svakom ćošku, kuka, ali ima boljeg mercedesa nego Austrijanac.

Kod nas kad dobiješ fiskalni račun u pekarama, ugostiteljskim objektima, malim trgovinama tj. buticima, SZR-ma,
poljoprivrednim apotekama, znaš da je financijska inspekcija na terenu ..... ... Divlji zapad.