Vaše fotografije prije i poslije obrade

[Vjetar]

A u znak neke zahvale i podrške od prošle godine kupujem njegove kalendare kada ih izda ovako nekad u ovo doba.

Pa onda si samo jedan kupio

[Bla]

2

[Jonas]

2

Stvarno si dobar i svaka ti cast. Velika strast.

Ja vise volim da snimam portrete, modnu fotografiju.

[Jonas]

poslije

[Jonas]

Na ovoj slici jos radim

[Jonas]

I na ovaj

[Trafalgar Law]

Crkao ti link, ne vidim fotografije!

[Jonas]

Uklonio sam link na ovoj i na drugim temema. Jer
neki samo dodju i popljuju te,
dignu malo prasinu.
Dodju cak i oni kojima nije stalo do fotografije.

Postoje granice kada nesto prelazi dobar ukus.

Lekcija naucena.

[Trafalgar Law]

Uklonio sam link na ovoj i na drugim temema. Jer
neki samo dodju i popljuju te,
dignu malo prasinu.
Dodju cak i oni kojima nije stalo do fotografije.

Postoje granice kada nesto prelazi dobar ukus.

Lekcija naucena.

Meni je svejedno šta ko vidi u slici, bitno je ono što ja vidim u njoj, makar i u sivilu magle. Od tebe se štošta može korisno naučiti. Nebilo ti mrsko ponekad napisati nešto korisno oko detaljnije obrade slika...

[Jonas]

... obrade slika ...

Ne mogu ulaziti u detalje, jer to bi potrajalo nekoliko sati, tj. bilo bi pisanje u drugim poglavljima. Ne radim instant, brza ili neka jeftina rjesenja. Ne provlacim fotke kroz instant filtere, isto tako ne koristim filter opcije na socijalnim mrezama, na primjer Instagramu. Uglavnom je rucni rad.

Mogu se osvrnuti na neke osnovne stvari koje radim.

Prije obrade fotografije
Monitor iskljucivo za obradu fotografije
Od presudne vaznosti za obradu mi je kalibriran monitor. Za to koristim kvalitetan, profesionalni Eizo ColorEdge monitor. Ovaj monitor je iskljucivo namjenjen za obradu fotografije. To mu je glavna namjena.

Iskustvo pokazuje da je monitor za obradu fotografija najpogodniji od 24 inca (pa navise).

Kvalitet slike - utjece na obradu slike

Za najvisi kvalitet slike podesim odgovarajuce postavke na svome aparatu. Prilikom fotkanja koristim najmanji ISO koji moj aparat ima (ovisno sto fotkam), pazim na spaljene povrsine i sl. Kadar slazem prema potrebama i zeljama, kako bi kasnije imao sto manje cropati.

Moja osnovna i prijeko potrebna obrada

(...)

[Jonas]

Vecinom sama fotografija odredjuje moju obradu. Ovisi o motivu, sadrzaju slike. I sto obradom zeli prikazati.

Ali obavezno ocistim mrlje/prasinu na slici, ponekad koristim „teleskop“, tj. posebnu alatku u programu koja je namjenjena ciscenju mrlja.

Najefikasnija metoda za uklanjanje mrlja, mogu se vidjeti skoro nevidljive oku. Koristim 100% velicinu

[Jonas]

Zatim ispravim, izravnam, popravim vertikalne i horizontalne linije. Ispravim sve nepravilnosti na slici.

Slijedi retusiranje, koristim da uklonim neke nepozeljne elemente koji mi kvare sliku.

Selektivno izvlacim detalje iz tamnih dijelova... presvjetle dijelove potamnjivam... i sve ostalo selektivno radim sve dok ne dodjem na neki pristojan nivo.

[Trafalgar Law]

Bgm, stravstveno, svaka čast, mada je za tvoj nivo to nešto sasvim drugo, a i tehnički zahtjevno. Ja samo za sada radim ono osnovno u lightroom.u i PS.u, prvenstveno se trudim da opčetni RAW proizvod bude što kvalitetniji kako ne bi bilo previše posla oko borade. Da budem iskren, nemam neke velike pretenzije da se previše unosim u fotografiju, mada, niakda se ne zna.

[Chloe]

prvo sam skinula Lightroom staru verziju koju nije podržavao moj aparat ( hvala Bogu da imamo Bla koji je uvijek spreman pomoći) e napokon večeras skinem noviju verziju i izgubim dva sata igrajući se fotkama sa kćerkine utakmice.
Rasvjeta je bila nikakva, a nisam koristila flash možda izvučem par fotkica za "moju temu"
Fakat sam se iznenadila koliko se fotke radjene raw formatu mogu "popraviti". Tačno se radujem igranju sa boljim fotkama...

[Danci]

Na ovoj slici jos radim

Koliko dugo je potrebno raditi da se vide rezultati ..?
Jones slike su ti svejedno prelijepe

[Dorian]

Ova metoda se zove ETTR (exposing to the right) i, kako ja to pojednostavljeno tumačim, namjena joj je da (prvenstveno) u visokokontrastnim situacijama izvuče najviše detalja iz sjene bez degradacije u kvaliteti.

Pretpostavka je da svako ko koristi digitalnu kameru zna i tumačiti histogram i koristi ga tokom rada, jer u suprotnom nema blage veze šta mu se dešava s fotografijom i radi stvari napamet prepušten na milost i nemilost slučajnosti.

Pretpostavka je i da onaj ko je opslužuje zna kako kamera mjeri svjetlost. Ako radi poluautomatski (S i A u Nikonovoj nomenklaturi ili Tv i Av u canonovoj) kamera će to raditi za njega a on će raditi kompenzaciju sa exposure compensation onosno exposure value EV iliti onaj kvadratić sa crnobijelim trokutićima i + i - znakom u njemu).
Ako radi manuelno (ja preferiram ovako) (M u svačijoj nomenklaturi) onda će koristiti dužinu ekspozicije (nećemo kompenzirati otvorom blende jer on utiče na DoF, barem ja ne bih ) mada eto u S iliti Tv će se baš tako raditi. Ja ću se referirati isključivo na dužinu ekspozicije da ne šiljim previše.

Ne može se raditi u JPEG-u, mora biti RAW format.

Ne može se završiti u kameri, mora u postu (postprocessingu) iliti obradi samog RAW-a.

Smisao je da se radi sa base ISO kamere (u primjeru je to ISO 64, kod većine je to ISO 100), jer ovdje pričamo o zadržavanju kvalitete a ne o uvođenju šuma u fotografiju (povećanjem ISO-a). (Ovo je uslovno rečeno da ne šiljim)

Mora se znati da je clipping udesno, odnosno kada se slika overexposa do te mjere da podaci odu desno od granice histograma i isti postanu čista bijela boja, ti podaci su zauvijek izgubljeni. A malo šta je u potpunosti bijelo (baš kao što je i malo šta u potpunosti crno). U digitalnoj fotografiji bijelo je smrt, kraj, ende, što se tiče povratka informacija u postprocessingu. Ali pokazaću to poslije u primjerima.

Stvar je prilično jednostavna.

Nakon što smo odredili idelnu ekspoziciju za našu scenu (zavisno od vrste mjerenja i načina rada) nagurali onu ćizu tačno u sredinu (ako radimo u M modu) i uradili testnu fotku pa sve to skupa potvrdili na histogramu, da je isti uredno raspoređen zavisno od toga kako nam scena diktira, i da nema clippinga ni ulijevo ni udesno. Onda povećavamo dužinu ekspozicije sve dotle dok ne dosegnemo limit na histogramu u desno, tj. prema bijeloj, ali da je ne pređemo. I to je sve.

Jedina stvar je da svako mora na svojoj kameri skontati koliki mu je stvarni limit, jer često ono "blinkanje" (koje nam govori da smo overexposed) ne pokaže stvarno stanje, pa je testiranje neophodno.

Dobijena fotka će u preview-u najvjerovatnije izgledati kao da je overexposed.

Šta smo time dobili? To da smo stvari koje su u sjeni tj. tamnim tonovima izložili najdužoj mogućoj ekspoziciji a da nismo izgubili informacije u bijeloj odnosno svijetlim tonovima.

Onda kada se vratimo kući i istresemo svoj RAW urađen ETTR metodom možemo uraditi stopping down, odnosno skraćivanje expozicije u RAW editoru i boostati sjenu (shadow) koliko nam srce želi (u stvari puno više nego da smo uradili "idealnu" ekspoziciju) bez da se u istoj pojavi šum.

Ovo je histogram originala koji je rađen ETTR metodom i vidi se kako su podaci nagurani prema bijeloj skoro do samog kraja, ali ne prelaze granicu.


Ovo je histogram nakon obrade kada su podaci vraćeni ulijevo.


Original koji izgleda kao da je overexposed, ali nije, jer ne bi bilo moguće vratiti sve one teksture snijega nakon obrade.


Ovo je obrađena fotka i vidi se na cuki kako su detalji koji bi inače bili samo crna mrlja, došli do izražaja.


Ovo je crop originala.


Ovo je crop obrađene fotke.

U moje vrijeme se koristila parola "Eksponiraj za sjene, razvijaj za svjetlinu".

Ukratko, ako nisi siguran, otvori malo blendu ili produži brzinu okidanja za korak ili dva (recimo sa 1/250 na 1/125 ili 1/80) i imaćeš dovoljno informacija da u laboratoriji izvučeš detalje.

JA sam često koristip "trik" da "usporim" film. Na prmijer ako mi je film osjetljivosti 400 ASA (ISO 400 za digitalne fotografe), na svjetlomjeru sam namještao da je film osjetljivosti 320 ili 200 ASA.

A ako ste zaista ozbiljni fotografi, investiraćete u ručni svjetomjer koji mjeri upadno svjetlo. Dakle svjetlo koj pada na subjekt fotografisanja.

Svi fotoaparati mjere odbojno, reflektirajuće svjetlo, to jeste svjetlo koje se odbija od subjekta. I takvo mjerenje lako daje pogrešne rezultate ako je subjekat suviše taman ili svijetao, ako se nalazi isred suviše tamne ili svijetle pozadine itd.

Banalizovaću: Stavite crni i bijeli papir jedan pored drugog, da oba papira zajedno popunjavaju kadar i to tačno pola-pola. Ako se oslonite na svjetlomjer fotoaparata (standarno mejrenje koje većina koristi, da fotoaparat mjeri svejtlo u nekoliko tačaka kadra i "računa" srednju vrijednost), vjerovatno ćete dobiti fotografiju na kojoj su oba papira skoro jednako siva. Mjerenjem upadnog svjetla, svjetla koje pada na papire ručnim svjetlomjerom, vjerovatno ćete dobiti bijeli i crni papir kako stvarno trebaju biti.

I ne, ne može se fotoaparat korstiti da mjeri upadno svjetlo, kalibracija njegovog svjetlomjera je drugačija.

Kako je fotografija, u stvari, bilježenje svjetla, najvažnije je naučiti svjetlo, mjerenje svjetla itd. Kadrovi, dubina oštrine, a pogotovo foliranja kao što je bokeh i ostalo je na drugom mjestu. Svjetlo je prvo i najvažnije. I to naučiti kako se svjetlo mjeri u toku snimanja da se ne mora oslanjati na Photoshop, GIMP, Lightroom i ostale postprodukcijske alate.

Kratak primjer:

https://www.sekonic.com/united-states/c ... ected.aspx

[Bla]

Ta parola je važila u analognoj, ali ne važi u digitalnoj tehnici. Jer kao što je crno smrt u analognoj, tako je bijelo u digitalnoj. Zato si ekspozao za sjene, jer je film zahvalniji u čuvanju highlightsa. Digitalno je stvar obrnuta, i moraju se čuvati highlightsi a iz sjene se najčešće može nešto izvući, koliko god ona tamna bila. Uostalom već je objašnjeno u tekstu da ne ponavljam.

Što se tiče upotrebe svjetlomjera, u dobrim kamerama rade sasvim dobro, samo treba znati kada koristiti koji mod mjerenja, Matrix, Center-weighted, Highlight-weightged, Spot metering. Ne vidim neku neophodnost za eksternim svjetlomjerom u svom procesu, s naglaskom na ovo "u svom procesu". Čak koristim digitalnu kameru za mjerenje i kada radim s analognom jer ono mjerenje koje ove moje dvije-tri analogne imaju je prilično primitivno.

Da koristim neki eksterni ne TTL izvor svjetlosti na bliskom objektu, možda bih ekternim svjetlomjerom uštedio jednu ili dvije testne ekspozicije, za račun te pripreme, ali ne bavim se time ili se bavim toliko rijetko da nisam osjetio nikakvu potrebu za posjedovanjem istog.
S ponovnim naglaskom na to da je ovo ono što kod mene funkcioniše. Neko drugi preferira druge metode.

Nekada su ljudi preko okeana išli jedrenjacima, ali sada većina preferira avion i besmisleno je promovisati nešto što je prevaziđeno u velikoj većini namjena. Naravno, i sada ima entuzijasta koji razviju jedra i upute se preko, kao što ima i entuzijasta koji se igraju s filmom (i sam sam takav) ali to je to.

Neke stvari koje su važile u jednom slučaju, ne važe ili su izgubile smisao u drugom, i obratno. Digitalna tehnika je digitalna tehnika, nije oponašanje analogne tehnike. Ima svoje procese i metode kao što ih ima i analogna. Neke stvari se poklapaju, neke ne poklapaju i to je tako.

[Jonas]

Koliko dugo je potrebno raditi da se vide rezultati ..?
Jones slike su ti svejedno prelijepe

Ovisno o fotografiji. Uvjetovana je motivom/ kontekstom koji zelimo svojom obradom prikazati. Neke fotke su vise ili manje zahtjevne.

Postoji standardna obrada koja sadrzi npr. korekciju boja, kontrast (manji ili veci), podesavanje balans bijele (white balance – WB),
ciscenje fotografije, ravnanje horizonta, cesto je linija horizonta na fotografiji nagnuta. Korekcija aberacija itd.

Pored osnovne, postoji napredna obrada koja ukljucuje izbjeljivanje zubiju, uklanjanje bubuljica, ugladjivanje koze ili ispravljanje slucajno nastale greske. Prilikom snimanja.

Da, isto ovisno o tome sto fotografijom (obradom) zelimo prikazati na slici. O potrebi, namjeni. I na kraju, ovisi o samom fotografu, njegovom znanju i predanosti poslu.

Obradom moze se takodjer pokvariti ukupni dojam fotografije.

U prosjeku potrebno je 10 – 20 min. Meni.

[Jonas]

Vuk. Nedavno sam ovu uredio, izgleda vrlo jednostavno, ali do finalne obrade ove slike (bilo) je prilicno komplicirano. Ponekad je dovoljno obicnu fotku pretvoriti u nesto mnogo vise od obicnog.

[Jonas]

prvo sam skinula Lightroom staru verziju koju nije podržavao moj aparat ( hvala Bogu da imamo Bla koji je uvijek spreman pomoći) e napokon večeras skinem noviju verziju i izgubim dva sata igrajući se fotkama sa kćerkine utakmice.
Rasvjeta je bila nikakva, a nisam koristila flash možda izvučem par fotkica za "moju temu"
Fakat sam se iznenadila koliko se fotke radjene raw formatu mogu "popraviti". Tačno se radujem igranju sa boljim fotkama...

Koju staru verziju? Ja trazim verziju 4 i nigdje ne mogu naci. Imam licencu, a ne mogu skinuti verziju 4.