Vrijeme je i bilo
Nisam mrzitelj Hrvatske, naprotiv, volim je i dosta sam povezan....i žao mi je mase normalnih ljudi, koje znam i koje ne znam....ali 25 godina se pravite budale na izborima
ovih dana nemam baš ni jednu pozitivnu vijest donijeti u svezi te države....osim da busevi puni mladih ljudi odlaze u potrazi za srećom...to je pozitivno.
Napokon će ponestati novca za uhljebe...nestati će mase kojoj mogu nabijati nove i nove poreze za razne gluposti....gladni narod će poludjeti i poizbacivati gamad iz institucija....predlažem defenestriranje sa dočekom na vile
ANALIZA Macron sastavlja novu Europu, a Hrvatska će u njegovim kombinacijama popušiti
Piše: Gordan Duhaček
Foto: Getty Images, Dalibor Urukalović/ Pixsell
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron jučer je na pariškoj Sorboni održao veliki govor na temu budućnosti Europske unije, u kojem je pozvao na “novo osnivanje” i iznio niz prijedloga za dalekosežne promjene u ustrojstvu i funkcioniranju Unije. Macron je predložio da 19 članica eurozone imaju zajednički budžet, što onda znači i da bi eurozona trebala imati svojeg ministra financija. Nadalje, francuski predsjednik se zalaže za uvođenje zajedničkog europskog budžeta za obranu te osnivanje trupa za vojne intervencije EU-a, dakle za početak izgradnje europske vojske. Potrebno je da EU razvije zajedničku obrambenu strategiju, istaknuo je Macron.
Predlaže se i osnivanje europskog javnog tužiteljstva, između ostaloga i zbog efektnije borbe protiv terorizma, ali i kako bi se bolje istraživala i sudski gonila kršenja prava međunarodne trgovine te europske službe za azil koja bi brže i ujednačenije rješavala zahtjeve za azil od postojećih 28 nacionalnih službi. Macron zagovara i pokretanje europske civilne zaštite koja bi se bavila zaštitom od prirodnih katastrofa, što se nakon ljetošnje serije velikih požara od Portugala do Grčke čini kao itekako dobra ideja.
Paneuropski porez na financijske transakcije
Francuski predsjednik zagovara i uvođenje poreza na financijske transakcije na nivou EU-a, od kojega bi se pak financirala razvojna pomoć zemljama Trećeg svijeta. To bi ujedno bio i pokazatelj da EU ima moć kontrolirati međunarodna tržišta kapitala, a ne konformirati se njima. Još važnije, Macron predlaže da se krene u smjeru izjednačavanja korporativnih poreza u cijelom EU-u, kao i socijalnih davanja te zasad fleksibilne minimalne plaće za sve članice.
Povrh toga, Macron predlaže da se diljem EU-a osnuje najmanje 20 europskih sveučilišta do 2020. godine, kako bi mladi Europljani imali što bolje šanse za jednako obrazovanje. Želi i da najmanje pola europskih studenata tijekom svojeg studija barem pola godine provede studirajući u nekoj drugoj članici EU-a.
Kada je riječ o europskim institucijama, Macron želi ojačati Europski parlament i to tako da se na izborima za zastupnike glasa za paneuropske liste, a ne u svakoj članici posebno za nacionalne liste.
Eurozona i ostatak Europske unije
U pitanju su većinom izvrsne ideje za sve one koji smatraju da EU treba bolje funkcionirati i ići u pravcu neke buduće superdržave. Macron zapravo želi s jedne strane potvrditi i proširiti moć EU-a u globalnom kontekstu, od financija do obrane, a s druge strane približiti EU građanima koji ubuduće ne bi, kada je riječ o Hrvatskoj, ovisili o angažmanu jednog Ante Sanadera kad je vatrena stihija pred Splitom, nego od sposobnih i profesionalnih ljudi koji bi morali zadovoljiti najviše europske kriterije kako bi vodili i radili u europskoj civilnoj zaštiti.
Ipak, jasno je da bi s većom integracijom eurozone nastao veći jaz između njenih 19 članica i ostalih 9 zemalja EU-a koje nemaju euro kao službenu valutu, među kojima je i Hrvatska. Nastala bi de facto Europska unija u dvije brzine, a Hrvatska po svemu sudeći ne bi bila u prvoj brzini.
Za početak, Hrvatska nije članica eurozone, a zasad nema ni ozbiljnih naznaka da bi to mogla postati, bez obzira na sporadične najave nekih političara. Hrvatska se muči i s uspostavljanjem funkcionalnog i suvremenog obrazovanja, država je u kojoj je Damir Boras rektor najvećeg sveučilišta a kurikularnu reformu blokiraju klerikalne udruge uz pomoć vladajućeg HDZ-a, pa je teško zamisliti da bi Macronove liberalne ideje o obrazovanju bile kod nas prihvaćene i predložene.
Hrvatska se vezala uz protivnice dodatne europske integracije
Ipak, možda je najveći problem za Hrvatsku što se proteklih mjeseci, najviše zahvaljujući predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, vezala uz Mađarsku i Poljsku, dvije članice EU-a koje imaju posve suprotnu ideju budućnosti Unije od one Macronove te žele ostati nacionalno zatvorene. Još gore, Hrvatska se preko Kolinde Grabar Kitarović profilira i u američkog igrača na jugoistoku Europe, a poznato je da američki predsjednik Donald Trump ima prema EU-u prilično negativan stav. Iako premijer Andrej Plenković nije iskazao oduševljenje predsjedničinim vanjskopolitičkim inicijativama, on nije ni ponudio bilo kakav drugačiji vanjskopolitički smjer osim dosadnih floskula o europejstvu koje se ne mogu ni uz najbolju volju iščitati kao koherentna vanjska politika. Svemu tome treba dodati i štetu koju imidž Hrvatske nanosi svađa oko arbitraže sa Slovenijom, kao i porast ustašluka u društvu, zbog čega nas europski mediji tituliraju kao “problematično dijete EU-a”.
Naravno, pitanje je kako će na Macronove ideje reagirati Njemačka, no čini se da je francuski predsjednik ozbiljan u svojoj namjeri da reformira EU te da od toga neće lako odustati. Hrvatska nije automatski isključena iz tog procesa, no najvjerojatnije je da će hrvatska politička elita pronaći načina da se Hrvatska isključi i dugotrajno usidri na samoj margini Europske unije, na kojoj već i jest. Macron zagovara korjenite promjene Europske unije, a promjene su ono što Hrvatska najviše ne podnosi, jer to znači da se mora raditi te da se zna kako i zašto.
![Forum [Bot]](./images/ranks/s.png "Forum [Bot]")
