Dejtonski ustav - ustroj BiH i alternativni preustroj

[Krokodil Behko]

Pljuska HDZ-u iz EU: Ustavne i političke reforme nisu prioritet u BiH

U pripremi je nova Rezolucija Evropskog parlamenta o napretku BiH ka EU kao i smjernicama za budućnost. Brisel će u tom dokumentu, pom svemu sudeći, u prvi plan staviti ekonomske i socijalne reforme. Tako će se rješavati ono što je rješivo, ali i neophodno. Na taj način, ustavne i političke reforme stavljene su u drugi plan, prenosi TV1.
Već je odavno na snazi ofanziva hrvatskih predstavnika u evropskom parlamentu, ali i na političkoj sceni u BIH, o stavljanju u fokus ustavnih reformi. Vrlo često se može čuti da je to pitanje svih pitanja. No rješavanje "hrvatskog pitanja", za Evropu po svemu sudeći nije uslov za napredak BIH ka Evropskoj uniji.

“HDZ i šina oko Dragana Čovića potencira tu priču, a sada ima svoje advokate u EU Parlamentu, posebno ine iz bivšeg saziva koji su se još jače borili za ova pitanja. Oni nameću pitanje dosljedne etnoteritorijalizacije BiH kao jedino moguće rješavanje svih problema ove države“, smatra politički analitičar Adnan Huskić.

No, za EU trenutno su ekonomsko-socijalne reforme prioritet. Naime, diplomatski predstavnici nekoliko evropskih zemalja ne žele se 'zamarati' političkom agendom koja bi podrazumijevala povratak u teške nacionalne i političke 'rovove' zbog čega strahuju da bi mogla propasti inicijativa za provođenjem ekonomskih reformi.

Takav stav zaisgurno će dobiti podršku bošnjačkih i srpskih političkih predstavnika.

“Reformska agenda po mom mišljenju osim rješavanja ekonomsko socijalnih pitanja ima za cilj smanjiti političku kontrolu nad javnim sredstvima, da im se smanji doseg koji imaju nad svim u ovoj državi“, kaže Huskić.

Ipak, EU ne kaže da BiH ne mora provoditi i političke reforme, ali i da je nemoguće jedno pitanje rješiti drugim. Smatraju da Sejdić- Finci nikako ne smije biti politiziran. A to se u BiH radi. Tu vezu nameću upravo oni koji u tome vide priliku za realizaciju svojih političkih interesa.


(Vijesti.ba)

[Pasaga]

Za ovu inicijativu,ovakav destruktivan nastup,ne lezi na domacem adz-zeu
To je pocelo ucestalim posjetama iz komsiluka novoizabranih perjenica
na celu sa Kolindom ....
Sve to uz dobre namjere, ,pomaganja BH ulaska u EU....

[KOMESAR]

Dvadeset godina sam čitao SLOBODNU BOSNU,sve dok je štampana.Svo vrijeme su se bavili aferama,privatizacijom,kriminalom,korupcijom,ustavom,....Nikad niko nije osuđen.Mijenjale su se partije i stranke,mijenjali su se ljudi...Mijenjali su se visoki predstavnici, američki predsjednici,evropski komesari,...Mijenjali su se pritisci. Redale su se presude...
I ništa!
Ovaj ustav se ne može i neće promijeniti bez rata. Kad će to vrijeme doći ne znam, ali znam da je uzalud baviti se tim problemom. Ode život, odoše ljudi.

[SPINERKA]

OVO JE UZNEMIRUJUĆI PODATAK: Pogledajte koje zemlje ne priznaju BiH kao nezavisnu zemlju…

Bosna i Hercegovina nije uspostavila diplomatske odnose sa 20 zemalja od ukupno 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda, što uključuje Palestinu i Svetu Stolicu koji imaju status članice bez prava glasa.

Radi se o zemljama sa kojima Bosna i Hercegovina nije razmijenila priznanja, te konsekventno ni uspostavila diplomatske odnose.

No, s njima po potrebi diplomatski sarađuje i u toku je procedura za uspostavljanje diplomatskih odnosa i međusobno priznanje.

“Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je još 2008. godine, u skladu sa odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pokrenulo proceduru uspostave odnosa sa svim preostalim zemljama članicama UN-a (44 u tom trenutku), rečeno je u MVP BiH.

Pozitivno su odgovorile 24 zemlje (Dominika, Džibuti, Dominikanska Republika, Ekvatorijalna Gvineja, Fidži, Gvatemala, Gvajana, Haiti, Honduras, Liberija, Malavi, Meksiko, Nepal, Nigerija, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Samoa, Solomonski otoci, Šri Lanka, Svazilend, Tajland, Trinidad i Tobago, Tuvalu i Zimbabve) i sa njima su razmjenom nota uspostavljeni diplomatski odnosi.

Preostalih dvadeset se nisu očitovale, budući da se uglavnom radi o dalekim i malim otočkim državama slabih administrativnih kapaciteta. Naknadno je ponovno pokrenuta procedura i prema ovim državama i za očekivati ja da BiH uskoro imati diplomatske odnose i sa svim državama članicama UN-a.

Od zemalja koje nisu punopravne članice UN-a Bosna i Hercegovina ima uspostavljene diplomatske odnose sa Vatikanom, Palestinom i Malteškim redom.

Sa Kukovim Ostrvima Bosna i Hercegovina ima uspostavljene diplomatske odnose, ali ih nije priznala kao nezavisnu zemlju, niti su oni od BiH to tražili.

Ni jednu drugu državu koja pretenduje na priznanje međunarodne zajednice nismo priznali, niti s njom imamo uspostavljene diplomatske odnose.

“Potrebno je jasno podvući distinkciju između kvantiteta i kvaliteta diplomatskih odnosa. Drugim riječima, nije toliko bitno sa koliko zemalja imamo uspostavljene diplomatske odnose, nego koliko imamo kapaciteta da te odnose održavamo za dobrobit BiH i u interesu njenih naroda i građana”, kažu u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

U MVP dodaju da, nažalost, u ovom trenutku nema potrebne normativne, kadrovske i finansijske kapacitete da održava efikasne diplomatske odnose sa svim zemljama članicama UN-a, te u našem dosadašnjem djelovanju pokušavamo prvo stvoriti suštinske pretpostavke.

Sa kojim članicama UN-a BiH nema diplomatske odnose?
Stalna Misija Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima u New Yorku vodi aktivnosti na uspostavi diplomatskih odnosa sa 20 država, a procedure su započete:

Bahami od 18.12.2008. godine
Barbados od 21.11.2008. godine
Butan od 18.11.2008. godine
Centralna Afrička Republika od 06.10.2010. godine
Grenada od 10.12.2008. godine
Kiribati od 20.2009. godine
Lesoto od 21.11.2008. godine
Madagaskar od 15.12.2008. godine
Maršalska Ostrva 15.12.2008. godine
Mikronezija od 18.12.2008. godine
Nauru od 15.12.2008. godine
Palau od 15.12.2008. godine
Papua Nova Gvineja od 10.12.2008. godine
Sveti Kits i Nevis 10.12.2008. godine
Somalija od 06.10.2010. godine
Južni Sudan 05.06.2013. godine
Tanzanija od 15.02.2006. godine
Togo od 15.12.2008. godine
Tonga od 10.12.2008. godine
Vanuatu od 15.12.2008. godine

[Hannibal]

Hahahaha ludog naslova

[SPINERKA]

samo kod nas vidjeno

[Mutevelija]

Rat mora bit Islam vs ktscanstvo, rat lokalno nam ne pase.

[spacebound]

Mrs
Kome se ne svida nek uzme kofer i preseli u "svoju" drzavu.

[storm]

Rat mora bit Islam vs ktscanstvo, rat lokalno nam ne pase.

idealan bi bio rat normalni vs idioti.....da se jednom zatamane te devijacije,kad se već mora ratovati...
ali kako normalnima i nije do ratovanja, obično se idioti nađu pa to odrade, a uvuku i normalne pritom ....

[Krokodil Behko]

U Biskupskom ordinarijatu Banjolučke biskupije, u glavnome gradu Republike Srpske, u Ulici Kralja Petra I. 80, monsinjor Ivo Tomašević, generalni tajnik i glasnogovornik Biskupske konferencije BiH i najbliži suradnik kardinala Vinka Puljića, dočekao me vrlo zabrinuto.
Tema o kojoj smo trebali razgovarati nije bila nimalo ugodna. Atmosfera u kojoj smo razgovarali još manje, piše novinar zagrebačkog Globusa u tekstu čiji je radni naslov kako Katolička crkva vidi preustroj BiH.

Prenosimo najzanimljivije dijelove teksta iz Globusa.

Uređenje BiH po biskupskom prijedlogu (tirkizno plavo - Tuzlanska regija, narančasto - Sarajevska regija, crveno - Banjalučka regija, žuto - Mostarska regija)

Pred nama, tu na sofi prostorije za sastanke, prostrte su dvije međusobno sučeljene karte Bosne i Hercegovine. Jedna od njih izišla je u Večernjem listu u petak 10. veljače, dan uoči mog dolaska u Banju Luku. To je karta tzv. trećeg entiteta, iliti hrvatske federalne jedinice u (Federaciji) BiH, uz koju se, u Večernjaku, kočio naslov “U hrvatsku federalnu jedinicu u BiH ušlo bi do 83 posto Hrvata”. Iza te karte stoje zagovornici i promotori hrvatskog entiteta u BiH, bliski čelnicima HDZ-a BiH u Mostaru, odnosno predsjedniku HDZ-a BiH i hrvatskom članu u Predsjedništvu BiH Draganu Čoviću.

Druga je bila karta bosanskohercegovačkih biskupa (koju su oni, po riječima mons. Tomaševića, bili dali u javnost još 29. listopada 2005). Njihov prijedlog političko-teritorijalnoga ustrojstva Bosne i Hercegovine i vizualno i po sadržaju čista je suprotnost HDZ-ovu pogledu na BiH i na položaj tamošnjih Hrvata.

Hrvati katolici koji žive u Bosni i Hercegovini podijelili su se u dvije linije s različitim vizijama na unutarnje uređenje države.

Jednu liniju sačinjavaju – pretežitim dijelom – vodeći hrvatski političari u BiH, najvećim dijelom koncentrirani u HDZ-u BiH, kojemu je sjedište u Mostaru.

Druga liniju predstavljaju oni koji zagovaraju viziju bosanskohercegovačkih biskupa, a to su njih šestorica: predsjednik BK i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, dopredsjednik BK i vojni biskup mons. Tomo Vukšić, banjolučki biskup mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić, pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren. Hrvatski političari, mahom HDZ-ovci, ali i veći dio ostale hrvatske “političke elite” u BiH, zagovaraju striktno nacionalnu ili entitetsku podjelu Bosne i Hercegovine, oslanjajući se pritom na činjenicu da logika ili evolucija političkih događanja ili političke realnosti u BiH – od rata iz devedesetih naovamo – neizbježno ide u smjeru stvaranja etnički potpuno čistih i homogenih teritorija te da se s tom objektivnom činjenicom ili s tim trendom jednostavno treba pomiriti i verificirati ga odgovarajućom “troentitetskom” političko-teritorijalnom podjelom Bosne i Hercegovine, pri čemu bi i Hrvati napokon dobili svoju, hrvatsku “republiku”. To jest, hrvatski entitet.

Bosanskohercegovački biskupi, međutim, razmišljaju sasvim drugačije, oni idu za revizijom ili ukidanjem Daytonskoga sporazuma i nude sasvim drugačiju, regionalnu (dakle, ne po nacionalnom ključu) podjelu, po kojoj bi BiH – koju oni i dalje vide kao cjelovitu – bila podijeljena u četiri regije, formirane po kriterijima ekonomske, prometno-komunikacijske, prirodne, povijesne, geografske i sl. naravi, a čiji bi glavni gradovi bili Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Ono, dakle što se danas mnogima, ili čak većini, čini kao glavni ili jedini kriterij podjele BiH, a to je nacionalni element, to bosanskohercegovački biskupi stavljaju u drugi ili treći plan.

“U prijedlogu Biskupske konferencije BiH jako je važno da nijedan narod nema u svakoj od te četiri regije više od 40 posto, a nijedan manje od 30 posto udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. To je važno zbog toga kako nijedan narod ne bi mogao majorizirati druga dva”, upozorava mons. Tomašević...


(Vijesti.ba / SB)

[storm]

Nije loše ovo od biskupa....i dobar mehanizam, da nigdje nema prevelike većine
(ako se već mora dijeliti po nekom ključu, neka to bude geografski, gospodarski i funkcionalni prije svega)

[Krokodil Behko]

I svima po zaslugama, pa tako da i tuzlarija zaslužuje svoj entitet.
Ipak je to grad koji je ekonomski jači od bilo kojeg drugog, osim SA, a ako računamo samo proizvodnju, jači je i od njega.

[Julia-Klara]

Svidja mi se ideja

[Hannibal]

nema od toga nista. i glavni grad republike srpske je sarajevo ne banja luka

[Mutevelija]

Gradacavka kapetanija a ne tuzlanska regija

[Veca]

nema od toga nista. i glavni grad republike srpske je sarajevo ne banja luka

...aj ne kaki dijete! ...i ovdje svaka pokrajina ima svoj glavni grad, a glavni grad D je Berlin!
...neka im, glavni grad, ali glavni grad Republike BiH-e neka i dalje bude Sarajevo!
...ideja mi je super, odmah bih to prihvatila!

[Bla]

Ne kontam zašto troše energiju na ove besmislice.

[Veca]

...pusti me da sanjam!

[Melek]

Ma Hrvati ce, nazalost, izumrti crtajuci nove mape BiH. A bas su kreativni, nije da nisu

[Mutevelija]

Hrvati nikad ne rade ništa bezveze.
Ja smatram da su oni kao Židovi prepredeni i lukavi.

Srbi i Bošnjaci previše temperamentni, Hrvati su taktičari., a i vlada stereotip da su štreberi tj intelektualci.

Ja ih smatram "najpametnijom" nacijom od konstitutivnih naroda.