TROSJED

[Danci]

A zašto ne izađete skupa ,možda ona neće bez tebe ?

ako se upetljas u jednu diskusiju,onda uci se prvo procitati pocetni otvor teme i svataj povezani zadrzaj.


Ja sam rekao,da se bavim sa crnom magijom i hocu u internet da izradim podatke,ali to nemogu ako mi je
supruga u prisustvu.Zato trazim jednu alternativu,sta da se uradi da zena ode bez muza prosetati ?


Za normalan izlazak za vikend nema problema,tu mi ode cjela subota u trgovinama i centeri za cipele.
Na kraju mi zaboli glava od dosade i vukljecim 3 kese svakakvi dzindze-mindze i ostale handrmolje.

Ne ljuti se odmah ,Remzo
Evo da se nadovežem i ispravnim svoj post..ti izađi sa njom i ostavi je iza nekog ugla ,na brzaka se vrati i obavi posao ,onda izmisli da si imao veliku nuždu i da si morao da odeš...
Vidim da se ljutiš, pozdrav

[Socrates]

Kupi remzo brate laptop I obavljaj svoje vradzbine u Starbucksu ili slicnom mjestu.

[storm]

Kupi joj psa....mora ćuko na šetanje i pišanje ,
poklanjaj joj bonove za saunu, masažu, spa....em je izašla em se vrati lijepa i zadovoljna

[Pasaga]

Kupi joj psa....mora ćuko na šetanje i pišanje ,
poklanjaj joj bonove za saunu, masažu, spa....em je izašla em se vrati lijepa i zadovoljna

De ba,jedva je i nju zbario...
Sad da ostane bez nje ....

[storm]

Kupi joj psa....mora ćuko na šetanje i pišanje ,
poklanjaj joj bonove za saunu, masažu, spa....em je izašla em se vrati lijepa i zadovoljna

De ba,jedva je i nju zbario...
Sad da ostane bez nje ....

Omađijat' će je....nema šanse da ode i ne vrati se

samo da se ne zajebe, kao sa onim zemljotresom

[Socrates]

Remzo koliko je uspjesan u svojim vradzbinama vratio bi mu se Brad Pitt a njegova zena bi otisla Andji.

[storm]

Remzo koliko je uspjesan u svojim vradzbinama vratio bi mu se Brad Pitt a njegova zena bi otisla Andji.

Zato je najbolje...

Remzo, ne diraj ništa i nahrani kera, da žena može prošetati

[Tokmak]

Cao dragi moji postvani

imam jedno pitanje,ali da vam prvo objasnim situaciju.
Po sto se ja bavim sa magijom,nisam mogao napravdi upload moji podataka i uci u internet na svoje strance.
Problem po tome je bio da mi supruga nije htjela izaci iz kuce !
Onda mi nampale jedna ideja i ja sam njoj stisno 200 € u ruke da ide na shopping.
Ona je uzela pare i strpala u novcanika,ali je ostala dalje u kuci i nije nikuda otisla.!


Eh,sad vi meni reci te:sta vi radite da vam partner ode na hodanje iz kuce ?

Remzo care,pojedi lonac graha ,zatvori sve otvore na kuci i isprdi sve iz sebe pa kad ona udje k tebi izletjet ce iz kuce brzinom vjetra...

provjereno...

[Mutevelija]

"Šefku Hodžić već decenijama kažu da je najmonstruznija žena ubiica s Balkana u historiji. Njezinom jezivom zločinu zbog kojeg je bila osuđena na smrt strijeljanjem prethodio je težak život s mužem pijancem, koji ju je svojevremeno izbacio iz kuće jer nije mogla zatrudnjeti.

Vrijeme nakon Drugog svjetskog rata nije bilo povoljno za žene, naročito u siromašnim dijelovima zemlje, zabitim selima gdje nije bilo ni škole, pa tako ni Šefka iz sela Jusići u BiH nije završila ništa osim dvogodišnjeg tečaja opismenjavanja.

Šefka se tako sa 17 godina udala za Nedžiba Hodžića 1960. godine. Prve godine braka nisu bile nasilne, ali šest godina kasnije brak je za siromašan par postao pravi pakao. On se svaku večer opijao u lokalnoj gostionici i teturajući se vraćao ili sam ili bi ga donijeli. Kakav je brak bio govori i podatak da su ga jednom u selu pitali tuče li svoju ženu, na što im je Nedžib odgovorio: “A što vi svoju ne tučete?”.

Šefka se jednom pokušala ubiti, ali ju je vidio susjed i spriječio ju. Međutim, istraumatizirana pritiskom sredine da mora postati majka Šefka se skroz pogubila i odlučila lažirati trudnoću tako što je ispod haljine nosila jastuk i tako hodala po selu. Nije imala nikakvu ideju što će reći ljudima za devet mjeseci, ali je tako uspjela barem na neko vrijeme zaustaviti “neugodna” pitanja o tome kad planira postati majka.

Kako su mjeseci prolazili Šefka je postajala sve nervoznija, jer se po selu naveliko pričalo da će Šefka roditi. Na kraju se u oktobru 1969. godine dogodila kobna večer kada je Šefka počinila najgori zločin tadašnje Jugoslavije.

U isto vrijeme kada je Šefka glumila trudnoću njezina prijateljica Alija Hasanović bila je trudna i početkom oktobru je trebala roditi. 6. oktobra u selu se održavala proslava i te su se večeri Šefka i Alija družile, a Alija joj je ispričala kako su pri kraju izgradnje svoje kuće. Kasnije navečer Alija se nije vratila kući.
Dok su seljani tražili Aliju, selom se pronijela vijest da je Šefka rodila. Žene su se brzo okupile u Šefkinoj kući, a potraga za Alijom se nastavila. Šefku su zatekli kako leži u krevetu sva mokra, a naručju drži bebu. Nakon što su se sve okupile htjele su oprati bebu, ali su shvatile da je beba mrtva. Sutradan ujutro selo je ostalo u šoku, jer je pronađeno Alijino mrtvo tijelo u njivi – bila je izmasakrirana, trbuh joj je bio rasporen, a bebe nije bilo.

Nakon pronalaska tijela, istražitelji nisu znali otkud bi krenuli s istragom, a tijelo joj je prebačeno u Zvornik. Nikome nije bilo jasno tko bi mogao počiniti takav gnusni zločin, a misteriju je uskoro riješio liječnik patolog Milan Vušić. Istražnom sucu je savjetovao da provjeri žene koje su na taj dan prijavile porod.

Naime, Vušić je bio siguran da je zločin počinila neka žena koja nije mogla roditi, a jako je htjela dijete. Istražitelji su vrlo brzo zakucali i na Šefkina vrata, za koju je nakon ginekološkog pregleda utvrđeno da nije rodila. U maju 1970. godine Šefka je na Okružnom sudu u Tuzli osuđena na smrt strijeljanjem, ali je na kasnijem ponovljenom suđenju kazna smanjena na 20 godina zatvora.

Stručnjaci koji su se bavili njezinim slučajem složili su se kako uzrok ovakvog zločina leži upravo u običajima jedne zajednice, odnosno činjenici da je živjela u društvu u kojem je bio grijeh ako žena ne može roditi.

Nakon izlaska iz zatvora Šefka Hodžić je promijenila identitet, zna se da je jedno vrijeme živjela u Srbiji, a nakon toga joj se gubi svaki trag."

[Vladimir RUS]

Trebala je odmah promjeniti sredinu.

[Krokodil Behko]

Jučer poslijepodne trojica azilanata - iz BiH, Sirije i Makedonije, odlukom suca istrage Županijskog suda u Velikoj Gorici završila su u istražnom zatvoru jer ih je 22-godišnja Zagrepčanka prijavila za silovanje.

Kako neslužbeno doznajemo, krajem prošlog tjedna 22-godišnjakinja je došla u njihovu sobu u objektu u kojem su smješteni, u hotelu Porin u Zagrebu, gdje su je, kako stoji u njenoj prijavi, napili i nadrogirali, a zatim i silovali. Ona u prijavi tvrdi da je bila svjesna svega, ali se zbog droge koju su joj dali nije mogla pomaknuti.

Teži oblik spolnog odnosa bez pristanka

Odmah nakon silovanja, djevojka se uputila na policiju koja je započela istragu te privela trojac i započela istragu nakon koje je podnesena kaznena prijava protiv trojca zbog težeg oblika spolnoga odnosa bez pristanka.

Oni tvrde da ih je prijavila nakon što joj nisu platili

Makedonac je prilikom ispitivanja tvrdio da nije imao spolni odnos s djevojkom, a druga dvojica tvrdila su da ih je djevojka nakon dobrovoljnog seksa tražila novac.

Trojica azilanata, kako neslužbeno doznajemo, 40-godišnjak iz BiH, 44-godišnjak iz Makedonije te 30-godišnjak iz Sirije djevojku su upoznali par dana ranije.

(index.hr)

[storm]

Čudna priča... Da je lokacija neka javna, mogao bi joj povjerovati u spiku...
Nije bas normalno, da cura ide u sobu u prihvatnom azilnom centru sa tri muškarca tek onako... A ne vjerujem ni da su krcati drogom.
No premalo podataka za neki sud...

[Konsultant]

Sjoo storme i tebe, nekvalitetna roba se ne placa. Njoj bilo krivo, prijavila ih.

[Mika]

Koja normalna cura ide u hotelsku sobu kod 3 muskarca koje je tek upoznala?
Mada takvo nesto nikad ne opravdava ovo sto su oni uradili, ako su uradili.

[Krokodil Behko]

Pa najzanimljivije je to, po kom osnovu Bosanac i makedonac mogu dobiti azil u HR?

[Mutevelija]

Pozajmljeni intervju: Zlatan Delić
Razgovarala: Tamara Zablocki


Ova knjiga je samo jedna od mogućih interpretacija turbo-folk fenomena i svakako može omogućiti sagledavanje turbo-folka kao popularnog fenomena koji se ne razlikuje od nečega što je već prisutno na svjetskoj muzičkoj sceni. Razumijevanje od strane čitatelja bi se kretalo u smjeru da popularna kultura, pa samim tim i turbo-folk kultura, u svom najširem značenju i shvaćanju, ponajbolje oslikava promjene unutar društvene ideologije, pa se sve socio-političke i kulturalne promjene oslikavaju unutar tog muzičkog žanra na simboličkoj razini i mijenjaju njegovu postojeću sliku, ali i obratno, muzika itekako mijenja/utječe na društvo i njegovu stvarnost

Zlatan Delić je rođen 1987. godine u Tuzli, gdje je završio studij književnosti i b/h/s jezika na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na Odsjeku za rodne studije Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. Član je redakcije časopisa za feminističke i rodne teorije, kritiku i društvena pitanja Patchwork.


Nedavno je iz štampe izašla njegova knjiga Turbo-folk zvijezda, magistarska teza prilagođena široj čitalačkoj publici, koja se bavi konstruiranjem ženskog subjekta u tekstovima Lepe Brene, Svetlane Cece Ražnatović, Severine Vučković i Jelene Karleuše. Promocija knjige održana je u petak, 20. septembra, a tim povodom smo s autorom razgovarali o akademskom izučavanju fenomena turbo-folka, zastarjelim interpretacijama, evoluciji žanra...


Radiosarajevo.ba: Knjiga Turbo-folk zvijezda je zapravo Vaša magistarska teza na Rodnim studijama. Zašto ste se odlučili baš za ovu temu, naizgled nedostojnu akademskog izučavanja?


Delić: Ovom temom sam se odlučio baviti prije svega jer o turbo-folk fenomenu nije baš pisano unutar bosankohercegovačke akademske zajednice, odnosno nije se izučavala kao kulturološki fenomen na magistarskom ili doktorskom studiju, o tome se više pisalo u ostalim zemljama postjugoslavenskog regiona, stoga sam ja magistarski rad nakon odbrane preuredio kao rukopis za knjigu i nastojao je prilagoditi široj čitateljskoj publici.


Smatrao sam da je izrazito bitno, za feminističku teoriju i Rodne studije, pozabaviti se izučavanjem turbo-folk muzike u njezinom najširem značenju, jer se može uočiti da već duže vrijeme ovim muzičkim žanrom dominiraju ženske zvijezde – pjevačice koje moraju postati predmetom znanstvenoga izučavanja i ne mogu se elitistički zatvarati oči pred činjenicom da su one i njihova muzika ono što ogroman broj ljudi na ovim, južnoslavenskim ili balkanskim prostorima najviše voli i najviše sluša. Uzmimo primjer, ako se organizira jedna književna večer na koju dođe 50 ljudi, a na nekom stadionu se tu istu večer održava koncert turbo-folk izvođača ili izvođačice na koju dođe 50.000 ili 100.000 ljudi, mi tu činjenicu ne možemo zanemariti. Dužnost i akademske zajednice i znanosti uopće je da takve fenomene ili pojave istraži, a ne da se od njih ideološki ograđuje.




Radiosarajevo.ba: Koliko je ozbiljna analiza makar dijela turbo-folk žanra potrebna i u javnom prostoru? Dosad smo najčešće viđali pojednostavljene interpretacije koje turbo-folk prikazuju kao kič i dokaz neukusa balkanskih naroda.


Delić: Kulturni i muzički žanr kojem pripadaju ove četiri izvođačice je zanimljiv fenomen za izučavanje koji je u posljednjih dvadesetak godina, izmijenio kompletnu strukturu balkanske estradne scene, zbog čega iziskuje i ozbiljnije naučno-akademsko izučavanje njegovih složenih efekata u društvu i vrijednosti koju zauzima. Upravo je ta masovna popularnost turbo-folka, ono zbog čega sam se odlučio baviti ovom muzičkom formom kao fenomenom masovnog uveseljavanja.


Nakon što sam odslušao sve pjesme i odgledao sve video spotove i koncertne nastupe ovih izvođačica koje su imale od prve pjesme ili prvog pojavljivanja u javnosti do augusta ove godine, kada je knjiga i poslana u štampu, zaključio sam da je turbo-folk muzika kao popularni fenomen jedna poprilično složena forma muzičkog izražavanja zbog čega sam je nastojao kao kulturološki fenomen odvojiti od jednoobraznih i pojednostavljenih interpretacija koje ne obogaćuju znanje nego ga reduciraju i osiromašuju čime turbo-folk nastoje isključivo prikazati kao žanr koji odslikava ruglo mentaliteta balkanskih naroda, šta god to značilo.


Turbo-folk i etnonacionalizam


Radiosarajevo.ba: Kritikovali ste i analize koje smo često imali prilike vidjeti, a koje govore da su pojava i razvoj turbo-folk muzike direktno vezani za procvat etnonacionalizma i ratova na našim prostorima?


Delić: Zbog hibridnih (mnoštvo zvukovnih i estetskih elemenata u jednom) odlika ovog popularnog žanra, smatrao sam da interpretacije koje turbo-folk dovode u isključivu ili direktnu vezu sa etnonacionalističkim diskursom, ratnim razaranjima, ksenofobijom, Miloševićevim političko – militantnim poduhvatima, govorom mržnje, ruralnom i urbano – seljačkom populacijom, ne mogu biti održive, jer ih je naprosto pregazilo vrijeme. Stajališta koja nastoje popularnost turbo-folk muzike dovesti u izravnu vezu sa kulturološkom primitivnošću, ruralnošću i neobrazovanošću postjugoslavenskih naroda sklonih ideološkoj manipulaciji koja je rezultirala ksenofobičnom politikom, etničkim čišćenjima i ratnim pohodima je pojednostavljena i neodrživa.


Također se moraju prevazići stajališta koja turbo-folk vezuju za dolazak sela u grad, primitivan ili neobrazovan sloj stanovništva i početi u konačnici promatrati ovaj žanr kao i bilo koji drugi vid popularnog muzičkog i kulturološkog izražavanja bez nepotrebnih upisivanja/učitavanja socio-političkih značenja u sam fenomen turbo-folka. Srećom, ti pomaci su u novije vrijeme uveliko i načinjeni iako je zapravo tih pomaka bilo još davno sa kultnim tekstom Žarane Papić Europa nakon 1989: etnički ratovi, fašizacija društvenog života i politika tijela u Srbiji. Autorice poput Ive Nenić, Jelene Višnjić, Marije Grujić turbo-folk fenomen unutar katedri feminističkih i rodnih studija interpretiraju na daleko reprezentativnije načine bez nepotrebnog upisivanja socio-političkih značenja u turbo-folk kojih on sam po sebi kao žanr i nema.


Od koncepta žrtve do razgradnje stereotipa


Radiosarajevo.ba: Poglavlja u knjizi poredana su po periodima ili godinama. Kakve promjene u porukama koje Brena, Ceca, Karleuša i Severina šalju se mogu primijetiti kroz protok godina, od osamdesetih, pa do danas?


Delić: Budući da knjiga obuhvaća period od nekih 30 godina razvoja turbo-folk muzike, tj. od pojavljivanja Lepe Brene na estradnoj sceni, preko Cece i Severine do Karleuše, puno se toga promijenilo, u reprezentacijskom smislu. Sam turbo-folk kao fenomen je evoluirao kroz 'epohe' i estetski i narativno, pa tako i konstrukcija subjektiviteta u pjesmama, posebno ženskog subjektiviteta koji je mene zanimao. Na samim počecima razvoja turbo-folka ženski subjekt je većinom bio sačinjen kao neka vrsta žrtve, to je bila matrica unutar koje se konstituirao subjektivitet i taj koncept žrtve ili karakterizacije ženskog lika kao mučenice će se svakako zadržati i do danas, ali se poruka vremenom i mijenjala, odnosno pokazivala je i transgresivne odlike. Tako je reprezentacija ženskoga subjektiviteta u tekstu pomjerila i prekoračila esencijalističke i stereotipne granice koje se često vezuju uz ovaj oblik muzičkog izražavanja, naročito u pjesmama Severine Vučković i Jelene Karleuše.

Ja bih opet bila tepih po kome ti gaziš


Radiosarajevo.ba: Koliko se narativni ženski subjekt u njihovim tekstovima opire heteroseksističkim diskursima moći, a koliko im podilazi?


Delić: Turbo-folk tekstovi i video spotovi ovih izvođačica reprezentiraju i melankolični ženski subjektivitet unutar čega se ženskom subjektu nameće pozicija melankolične žrtve, vječne gubitnice ili očajne mučenice unesrećene ljubavnim razočarenjima i odnosima sa muškim subjektom („kuda idu ostavljene devojke, da li se ponekad dragi pitaš, kuda idu čuješ li im poruke, zaplačeš li kada ih pročitaš“; „šta ti vredi rođen si sa greškom, sve je to u tvojim genima, a ja emotivna luda, ceo život sa kretenima“; „pijan mi je dekolte ajde brže ostari da te više niko ne voli, ni žene, osim mene“; „znala sam o tebi, znala sve pala ti na grudi ledene tamo samo kamen puca tu gde ljubiš, koža puca, znala sve i na sve pristala samo jednom sam zablistala, nije ljubav sve što vidiš, zato pazi kome zavidiš“; „i kad me varaš s tobom lipo mi je“; „biću ja dobro kao nikad e moj kralju, ne plašim se jutra tog, a da si samo jednom sa mnom čovek bio bio bi moj bog“) i ženski subjekt kao histeričan i zazoran, tj. kao onaj koji remeti postojeću patrijarhalnu logiku i nastoji raščiniti stereotipne reprezentacije, te ponuditi subvertirajuću politiku unutar turbo-folka kao žanra („šta ako sam možda ja očajna i opasna pobegla iz ludnice, ludaka pune“; „bezobrazna sam bila, negde usput ja sam ostavila krila, opasno je ponekad po život biti toliko radoznao i bolje da si ćutao večeras i da me ništa nisi ni pitao“; „samo napred, biću tvoja kazna da uništim ti život više volim od orgazma, otrovne su reči moje, olovne su misli moje, u očima ti vidim da počinješ da mrziš me“).


Ove četiri izvođačice u svojim turbo-folk tekstovima nastoje prikazati kako narativni ženski subjekt funkcionira unutar tih tekstova, koliko se opire i parodira heteroseksističkim diskursima moći, a koliko im zapravo podilazi. Određenim tekstovima ne otvara prostor za subverzivno djelovanje, nego se samo npr. reprezentira svakodnevno stanje subjektiviteta u patrijarhalnom sistemu u čijim okvirima ženski subjekt eksplicitno ili implicitno (po)održava dominaciju muškoga subjektiviteta („ako treba da ogulim kolena, da ti priznam koliko sam te volela, na kraj sveta da ti nosim kofere, da na tvoje prevare sva mirišem, svaku božiju zapovest da pogazim, da zbog tebe na sunce ne izlazim“; „kad bi bio ranjen krvi bih ti dala, oba svoja oka kad bi bio slep“).



Ženski subjekt se u određenim tekstovima ili video spotovima reprezentira kao samožrtvujući za muškarca, pruža mu samopouzdanje, ničega se ne boji, sve je u stanju da istrpi ili preživi („dok u znoju bilo koju noćaš negde maziš, ja bih opet bila tepih po kome ti gaziš“). S druge strane, pojedinim turbo-folk tekstovima se nastoji narušiti ta ista patrijarhalna logika, ženski subjekt se suprotstavlja patrijarhalnim okvirima („ja ne želim biti ukras pred tvojim znancima i neću biti ptica u zlatnim lancima, još mislim svojom glavom i neću biti dobra kad ti to poželiš, neću biti orden da me dodijeliš, još mislim svojom glavom, slobodna lakše dišem, život svoj sama pišem“; „ne plači devojko, ljubav će doći sama ionako se sa njim vučeš već godinama, sad nema ko da ti raspoloženje kvari, i više prostora imaš za svoje stvari“; „neće više Lola plesat polugola, momci za mnom ne plaču, ne plačem za njima ja“), osvajaju se prostori humora čime se nastoje devalvirati rodne privilegije muškoga subjektiviteta prikazujući ih pri tome kao groteskne i parodirajuće („ti si srećo pravi muškarac, ti pogledom svaku skidaš, samo tesne majice nosiš, ti srećo sam na sebe otkidaš, misliš da su sve žene tvoje igračkice na navijanje, mislim da si stvarno zaslužio jedno malo odbijanje“), pjesme i video spotovi Ante i Mala je dala od Severine).


Radiosarajevo.ba: Gdje možemo uočiti emancipatorske struje turbo-folka u pjesmama Brene, Cece, Karleuše i Severine?


Delić: Budući da se pojedinim turbo-folk tekstovima nastoji narušiti patrijarhalna logika, primjeri problematiziranja ili opiranja stereotipnim reprezentacijama ženskog ili muškog roda se mogu pronaći u dosta pjesama naročito kod Karleuše i Severine, iako i Brena i Ceca imaju nekoliko takvih, čime se mogu uočiti diskurzivne promjene unutar turbo-folk muzike koja se žanrovski nameće kao fenomen sa mogućim emancipatornim potencijalom. Taj mogući emancipatorni potencijal turbo-folka bi se svakako dao ispitati analizom njegovih efekata u društvu i masovnog utjecaja na publiku, što nije predmet izučavanja ove knjige, ali može biti podsticaj za takva i slična socio-kulturološka izučavanja na regionalnoj razini.


Radiosarajevo.ba: Koliko je turbo-folk (21. vijeka) emancipatoran za druge deprivilegovane grupe, budući da spominjete korištenje lezbijske, gay i trans ikonografije u ovim radovima?


Delić: U današnjim okvirima dosta se toga promijenilo, turbo-folk je nadživio, prevazišao i pregazio sve društvene i političke promjene južnoslavenskih prostora, ali i sve interpretacije, analize, studije i rasprave o njemu.


Ulaskom u dvadeset i prvi vijek, turbo-folk muzika počinje da poprima dimenzije koje su dosljedno slijedile inovativne trendovske strategije unutar industrije popularne muzike na globalnoj razini, pokazujući time svoje transgresivne odlike. Tako postaje evidentno da turbo-folk nastoji ostati dominantan južnoslavenski ili balkanski kulturološki i muzički fenomen, šireći pri tome vlastite diskurzivne prostore za konstruiranje različitih vrsta subjektiviteta.


Prihvatanje trendova sa svjetske muzičke scene, 'ozbiljnije' shvaćanje moći same reprezentacije, preuzimanje senzacionalističkih obrazaca sa popularnih američkih muzičkih televizija, ubacivanja lezbijske, gay i transrodne ikonografije u svoje radove, prihvatanje inovativnih kodova u izgradnji ženskoga subjekta, ali i svoje medijske reprezentacije turbo-folk izvođačice i izvođači će postati sve popularniji čak i kod grupacija ljudi koji se izričito ograđuju od ovakvih vrsta muzičkih izričaja – u današnjim okvirima prestaje biti sramotno slušati turbo-folk. Možda će za dvadeset godina turbo-folk imati neke u potpunosti nove dimenzije, na isti način na koji su njegove trenutne reprezentacijske odlike bile nezamislive početkom devedesetih godina.

Muzika utiče na društvo i stvarnost


Radiosarajevo.ba: Da li bi Vaša knjiga mogla promijeniti način, nerijetko moralizatorski, na koji šira publika posmatra turbo-folk u cjelini i pomoći joj da ga bolje razumije?


Delić: Ova knjiga je samo jedna od mogućih interpretacija turbo-folk fenomena i svakako može omogućiti sagledavanje turbo-folka kao popularnog fenomena koji se ne razlikuje od nečega što je već prisutno na svjetskoj muzičkoj sceni. Razumijevanje od strane čitatelja bi se kretalo u smjeru da popularna kultura, pa samim tim i turbo-folk kultura, u svom najširem značenju i shvaćanju, ponajbolje oslikava promjene unutar društvene ideologije, pa se sve socio-političke i kulturalne promjene oslikavaju unutar tog muzičkog žanra na simboličkoj razini i mijenjaju njegovu postojeću sliku, ali i obratno, muzika itekako mijenja/utječe na društvo i njegovu stvarnost. Kulturne i medijske proizvode kreiraju ljudi opisujući svijet u kojem živimo što kulturnim i medijskim proizvodima daje ideološku vrijednost i privlačnost. Reprezentacijski zapakirani i promovirani nastoje nam poručiti kako da se ponašamo i živimo, te nas mogu veoma lako uvjeriti da povjerujemo u tu reprezentaciju ili priču koju su za nas kreirali.


Međutim, kulturni i medijski proizvodi su i sredstvo otpora i potencijalan izvor subverzivnosti. Mogu poslužiti i kao podsticaj za prevazilaženje stereotipnog shvaćanja onoga što bi trebala predstavljati žena, muškarac ili nešto treće. Turbo-folk se kao industrija zabave ne razlikuje mnogo od ostalih vidova popularnih fenomena i na našoj domaćoj i na svjetskoj muzičkoj sceni. Kada se recimo uporede pjesme sa svjetske ili domaće popularne scene koje se ne imenuju kao turbo-folk sa deklariranim turbo-folk tekstovima, može se uočiti da nema razlika između onoga što pjeva Ceca Ražnatović ili Dino Merlin, Severina/Jelena Karleuša ili Jennifer Lopez/Britney Spears/Rihanna, Lepa Brena ili Bijelo Dugme...


*Tekst preuzet sa prijateljskog Radio Sarajeva"

[Mutevelija]

Ceca, feminizam, metodika
"Ne bismo otkrili rupu na saksiji ako bismo kazali da se na časovima maternjeg jezika i književnosti rijetko govori o feminizmu, a još rjeđe o fenomenu savremene popularne kulture turbo-folku. Dvjema stvarima s kojima se učenici i učenice susreću u svakodnevnom životu, pa bi shodno tome škola trebala ponuditi odgovore i u vezi s tim pitanjima. Zato, ovdje nudimo jedan od načina na osnovu kojeg se u učionici na primjerima Cecinih tekstova može govoriti o feminizmu. Radi se o kreativnom metodičkom podsticaju da se s učenicima i učenicama adekvatno razgovara o njima zanimljivim i bliskim (turbo-folk), ali i važnim (feminizam) temama. Ovaj tekst koji pretendira da bude metodička priprema za širu upotrebu (ublažili smo metodičku terminologiju kako bi i širem čitateljstvu bilo jasnije o čemu govorimo) objavljujemo više kao izazov za kreativne i hrabre nastavnike i nastavnice u učionici željno iščekujući povratnu informaciju o održanom času na temu feminizma na turbo-folk način."

vod

Razgovor započinjete pitanjem koliko turbo-folk pjevačica učenici i učenice poznaju. Ohrabrujete ih da navedu što više imena koja znaju. Zatim razgovarate o turbo-folku. Šta je za djecu danas turbo-folk, kako ga oni vide. Šta im se sviđa, a šta ne. Onda pitate učenike i učenice da vam nabroje imena feministica. Vjerovatno će nastati muk ili neće biti toliko imena kao u prvom slučaju. Veliki broj djece neće biti sigurno ni u značenje termina feminizam. Ovdje valja ukratko definirati feminizam i objasniti vrijednosti za koje se zalaže. Razgovarate onda o tome šta je za učenike i učenice feminizam te kako ga oni i one vide. Za kraj uvodnog dijela ističete da ćete danas spojiti dvije naizgled nespojive teme i na primjeru tekstova ikone turbo-folka Svetlane Cece Ražnatović govoriti o feminizmu.

Glavni dio

Kao glavni metodički materijal ili sredstvo koristite (dramske) situacije napisane po Cecinim tekstovima. Svaka dramska situacija prezentira jedan patrijarhalni model odnosa muškarca i žene kojeg feministički razgovor poslije treba, zapravo, razobličiti. Stvar je jednostavna. Djeca prvo pročitaju tekst situacije koju treba da odglume pred ostatkom razreda, odglume je što autentičnije i onda razgovarate.

Situacija I.

Patrijarhalna veza između djevojke i momka.

Momak i djevojka sjede u autu jedno pored drugog. Djevojka pokušava da se nasloni na rame mladića. On se izmiče. Sve vrijeme je hladan i suzdržan. Djevojka je na rubu suza.

DJEVOJKA: Kad bi bio ranjen krvi bih ti dala, oba svoja oka kad bi bio slijep...

MOMAK: Al' uzalud bez duše sam lijep.

Djevojka zastaje. Gleda mladića tužno u oči. Želi da ga pomiluje po kosi. On se izmiče.

DJEVOJKA: Dok u znoju bilo koju noćas negdje maziš ja bih opet bila tepih po kome ti gaziš.

Momak se nasmije. Ignorira djevojku.

MOMAK: Neodoljiv neuomoljiv vole me isuviše ovakvi kao ja te dušo ubiše.

Djevojka razočarano više za samu sebe.

DJEVOJKA: Ja sam noćas jedna više s kojom nisi tu zašto hoću da se vratim starom dobrom zlu, da me mučiš da me kinjiš ko sve robove, da me slomiš i potopiš zadnje brodove.

Momak šuti. Djevojka poslije kraće pauze nastavlja.

DJEVOJKA: Ja te volim čak i kada mi to škodi, jer to osjećanje mome srcu godi, čak i kad se s drugom provodiš po svijetu, ja te volim čak i na svoju štetu.

Mladić se okrene. Pogleda djevojku. Nasmije joj se u facu i izađe iz automobila.

Nakon odigrane scene veze između djevojke i mladića s učenicima i učenicama imate feministički razgovor o sljedećem:

Kakva je djevojka, a kakav mladić u ovoj situaciji?
Kako djevojka želi da zadobije pažnju muškarca?
Kakvi su to muškarci koji su bez duše lijepi?
Zašto djevojka pristaje biti tepih po kojem se gazi?
Zašto se žene, uopšte, vraćaju starom dobrom zlu - da ih muškarci muče, kinje ko sve robove, slome i potope im zadnje brodove?
Situacija II.

Patrijarhalni, heteronormativni brak.

Kuhinja. Supruga za stolom iščekuje supruga. Malo-malo, pa pogleda na sat. Supruga nema. Nervozna je. Nakon dvadesetak sekundi tišine na ulaznim vratima začuje se buka. U kuhinju bane muškarac vidno pijan. Tetura do stola. Sjeda za sto preko puta supruge. Gledaju se. Muškarac se smije. Žena je tužna. Nakon nekoliko sekundi tišinu prekida ona.

SUPRUGA: I opet si pobijedio, i opet me uvrijedio u glavi isti pritisak na desnom dlanu hrđav znak.

SUPRUG: Živ se čovjek na sve navikne, pa valjda ćeš i ti ako bog da, ako bog da...

Supruga ustaje sa stolice ljutito i razočarano. Upire prstom u supruga.

SUPRUGA: Da ne proklinjem dan kad sam rekla ti da, djecu što sam ti rodila. I da foliram sve, da se ne nerviram...

SUPRUG: Šta mi možeš rođen sam sa greškom. Sve je to u mojim genima.

Supruga ustane od bijesa. Počne nervozno hodati po kuhinji. Muškarac sjedi spuštene glave za stolom.

SUPRUGA: Ličiš na moga oca isto je mojoj majci užasne stvari radio, rukama golim njeno nevino mlado srce iz grudi na živo vadio.

Supruga podigne glavu prema nebu držeći se rukama za glavu.

SUPRUGA: Zar i Bog što nebom hoda vladar carstva nebeskog zar i on je muškog roda okrutnog?

Tišina.

SUPRUG: Nije monotonija što te noćas ubija, to je melanholija bolest koja probija sve tvoje blokade.

SUPRUGA: Gade.

Suprug se smije. Supruga mu prilazi. Polako. Pada ispred njega na koljena. Mazi mu noge i kroz suze govori.

SUPRUGA: Bila sam ti ljubavnica, ljubavnica i sestra i drug. Dala sam ti svoja krila da preletiš i sjever i jug.

Suprug je ignoriše. Grubo je odgurne, ustaje i odlazi od stola. Tetura. Supruga ustaje sa poda i pita ga kroz suze.

SUPRUGA: Poslije svega šta smo ja i ti?

Suprug s kućnog praga teturajući se odgovara.

SUPRUG: Muž i žena nikako.

Nakon odigrane scene braka s učenicima i učenicama razgovarate o sljedećem:

Kakva je supruga, a kakav suprug u ovoj situaciji?
Da li su muškarci, zaista, rođeni sa greškom? Da li je loše koje čine ženama u njihovim genima ili?
Kakav je brak između ovo dvoje ljudi?
Po čemu muž liči na oca supruge?
O čemu nam govori stih Zar i Bog što nebom hoda, vladar carstva nebeskog, zar i on je muškog roda, okrutnog?
Nakon odigrane dvije scene sumirate utiske o tome kakva je žena u prethodne dvije situacije. Razgovarate onda s učenicima i učenicama o tome da li su takve žene i u našem društvu danas. Posebno je važno da odgovorite zajednički zašto je to tako. Onda učenicima i učenicama pročitajte zaključak studije Turbo-folk zvijezda Zlatana Delića koji kaže da u većini tekstova Ceca[1] estetizira žensku patnju i nerealiziranost ženskih želja uopšte. Njeni tekstovi predstavljaju žensku tugu, melanholiju i razočarenje u muške bezosjećajne postupke. S obzirom da je zadržala koncept običnosti, po kojem se nije razlikovala od bilo koje druge srbijanske ili južnoslavenske djevojke, popularnost njezinih pjesama kod ženske publike je ogromna. Njeni tekstovi oslikavaju iste one melanholične odnose sa muškarcima koje svaka djevojka proživljava (iskustveno-napaćene ženske sudbine). Drugim riječima, ona se svojim tekstovima izravno obraća djevojkama ili ženama uljepšavajući mizogini koncept nerealizirane ženske želje i nemarnosti muškarca do te mjere da postaje sasvim uobičajeno da je jedina pozicija za ženu unutar kulture pozicija emotivne i ranjene žrtve iz koje joj je jedino omogućeno da govori. Raspravite onda u razredu ovaj zaključak. Povežite ga s prethodne dvije situacije. Objasnite pojam mizoginije.

Situacija III.

Odstupanje od patrijarhalnog obrasca ponašanja.

Neka učenica ustane i izražajno pred ostatkom razreda pročita sljedeći Cecin tekst koji se zove Greška.

Nisam kao druga djeca, ja sam pala sa mjeseca, cio svijet za mene brine, bake, ujne, tetke, strine, svi žele da budem dama, a ja hodam na rukama … Mama mi se tužno smješka, tata kaže to je greška, trebala sam muško biti, da se otac sinom diči … Gledano sa njene tačke, ja sve radim naopačke, hoću disko, neću školu, pijem samo kokakolu, volim klompe, mrzim štikle, ne silazim sa bicikle … smetaju mi svi po kući, postali su nemogući, vježbam džudo i karate i zato me ne dirajte.

Zajedno odgovoriti na sljedeća pitanja:

Kakva je djevojčica u ovom tekstu?
Kakvo je to damsko ponašanje? Šta mislite o konceptu dame?
Mama mi se tužno smješka, tata kaže to je greška, trebala sam muško biti, da se otac sinom diči. Zašto se u našem društvu očevi jedino sinom diče?
Šta je u ovoj pjesmi Greška?
Da li djevojčica samu sebe vidi onako kako je mama i tata vide? Pogledajte opet u tekstu kako ona samu sebe vidi.
Situacija 4.

Razbijanje patrijarhalne slike žene.

Neka učenica izražajno pred ostatkom razreda pročita sljedeći tekst kao da se obraća odsutnom muškarcu.

Znam da sam bila jedna od mnogih koje su tebi dale sve al' samo ja sam imala snage da kažem tebi ne. Znam da sam bila jedna od mnogih što su zbog tebe činile sve al' samo ja sam jedina rekla rekla ostavljam te. Znam da sam bila jedna od mnogih koje te nisu varale al' samo ja sam imala snage da s tobom prekinem sve. Iako si babaroga i zavodnik ženskog roda i ja sam zavodnica muških srca lomilica i tebe ću babarogo srediti uskoro.

Zajedno odgovorite na sljedeća pitanja:

Zašto su u našem društvu muškarci ti koji ostavljaju, varaju ili uvijek nekako oni obmanu ženu?
Šta radi žena u ovom tekstu? Kakva je ona?
Postoji li i drugačija pozicija za ženu danas osim pozicije žrtve?
Zašto su ova dva Cecina teksta manje poznata od prva dva?
Završni dio – zaključak

Popularnost Cecinih pjesama proizilazi iz društvene općeprihvaćenosti patrijarhalne predodžbe o ženama koju Ceca zorno oslikava u svojim tekstovima. Kakva je žena u današnjem, patrijarhalnom balkanskom društvu takva je i u Cecinim pjesmama; podređena, u poziciji žrtve, ovisna o muškarcu, nesretna zbog svega toga. Cecini tekstovi tako estetiziraju žensku patnju i melanholiju žrtve. Važno ih je feministički pročitati kako bi djeci na bliskom i poznatom terenu (turbo-folku) dekonstruirali patrijarhalna uvjerenja i predodžbe, te ih još kao učenike i učenice oslobodili okova istih (feminizam).

[1] «Njezini tekstovi na izrazito esencijalistički i deterministički način reprezentiraju ženske subjekte, njihovu tugu i melanholiju i razočarenje u muške šovinističke i bezosjećajne postupke. (...) S obzirom da je zadržala koncept običnosti, po kojem se nije razlikovala od bilo koje druge srbijanske ili južnoslavenske djevojke, popularnost njezinih pjesama kod ženske publike je ogromna, jer se smatra da tekstovi reprezentiraju iste one melanholične odnose sa muškim subjektima koje svaka djevojka proživljava (iskustveno-napaćene ženske sudbine). Drugim riječima, ona se svojim tekstovima izravno obraća djevojkama ili ženama, esencijalizirajući i estetizirajući mizogini koncept nerealizirane ženske želje i nemarnosti muškog subjekta do te mjere da postaje sasvim uobičajeno da je jedina pozicija za ženski subjekt kojeg može zauzet, unutar teksta ili unutar kulture, isključivi pozicija emotivne i ranjene žrtve iz koje joj je jedino omogućeno da bude govoreni subjekt unutar falogocentričnih struktura moći. Muški subjekt se postavlja na pijedestal njezinih nerealiziranih težnji i svako konstruiranje ženskog subjekta u Cecinim tekstovima je sačinjeno da podilazi muškoj poziciji i muškom voajerskom pogledu.» (Delić, 2013: 74-75).



Anes Osmić

[Krokodil Behko]

Haj ko pročita, nek mi javi o čemu je tema.

[Mutevelija]

Primijetio sam kad nema slika. Slabo da ko čita tekst.

Evo ti uvodni tekst u knjigu

"Zlatan Delić je rođen 1987. godine u Tuzli, gdje je završio studij književnosti i b/h/s jezika na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na Odsjeku za rodne studije Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. Član je redakcije časopisa za feminističke i rodne teorije, kritiku i društvena pitanja Patchwork.

Promocija knjige 'Turbo-folk zvijezda' Zlatana Delića
Nedavno je iz štampe izašla njegova knjiga Turbo-folk zvijezda, magistarska teza prilagođena široj čitalačkoj publici, koja se bavi konstruiranjem ženskog subjekta u tekstovima Lepe Brene, Svetlane Cece Ražnatović, Severine Vučković i Jelene Karleuše. Promocija knjige desit će se u petak, 20. septembra, a tim povodom smo s autorom razgovarali o akademskom izučavanju fenomena turbo-folka, zastarjelim interpretacijama, evoluciji žanra...

Razgovarala: Tamara Zablocki

"

[Krokodil Behko]

Primijetio sam kad nema slika. Slabo da ko čita tekst.
"

Nema tu ništa čudno. Svijet je i ušao u postfaktičko doba, upravo iz tog razloga.
Jeste da svketski akademici daju puno pametne definicije poput, "ljudi su umorni od činjenica", "ljudi tragaju za novim činjenicama" i tako dalje..
... ali mi forumaši smo pametniji od njih i znamo da je to zbog toga što su ljudi izbombardovani tekstovima na internetu, pa više je svima svakog teksta preko glave.

Forumaši svijeta NAUČNO DOKAZUJU kako se ušlo u postfaktičko doba.

Uostalom, facebook ionako najavljuje nestanak tekstualnih poruka na njihovom sajtu.
Samo fotka, video, like....?