Poslovna klima u BiH

[Krokodil Behko]

Pa dobro, ima ih 29 iza nas. Nije loše.

[Heidi]

A toliko mogucnosti za napredak.
Kad bi samo udruzili snage...

[storm]

Snažan napredak imala je Slovenija

o 'bem ti napredak

[greeneyes]

A toliko mogucnosti za napredak.
Kad bi samo udruzili snage...

To će nas vazda ebavati da prostiš, sve dok nam ne dodje iz guz'ce u glavu, ako i dodje uopće.

[Rockefeller]

I opet mi kažu "što nam sad nije bolje ako je sad kapitalizam?" Evo dokaza da nije, bar ne u potpunom obliku. Manje države na tržištu pa će nam svima biti bolje.

[Melek]

Nije to do kapitalizma nego do ustaskocetnickog elementa koji koce i opstruiraju po planu i san-u ...

[rethna]

Snažan napredak imala je Slovenija

o 'bem ti napredak

Sta cini statistika

[Mohr]

I tako, Makedonija konkurentnija od Rvacke Pa lepo bogme...

[Mohr]

I opet mi kažu "što nam sad nije bolje ako je sad kapitalizam?" Evo dokaza da nije, bar ne u potpunom obliku. Manje države na tržištu pa će nam svima biti bolje.

kak'o je ovo buncanje u snu

[Melek]

Neka, najmudrije je biti u stabilnoj pozadini.

[greeneyes]

I onda s ledja napasti, dabome.

[Mala_Mu]

Reindustrijalizacija je realnost za razvoj lokalnih zajednica i čitave BiH

Reindustrijalizacija je ispravan strateški put u razvoju ekonomije BiH, to pokazuju i rezultati u doprinosu industrije u zapošljavanju po lokalnim zajednicama u čitavoj BiH, rekao je u razgovoru za Fenu profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Anto Domazet
Kako je kazao, reindustrijalizacija je nužnost za BiH zbog protekla tri vala deindustrijalizacije kojim je došlo do devastacije industrijskih potencijala BiH.

"Prvi val deindustrijalizacije desio se u ratnom periodu u kome su fizički uništeni brojni potencijali industrije, a također pokidane veze tehničke i ekonomske suradnje u okviru bivše SFRJ i veze s inozemnim partnerima. Drugi val deindustrijalizacije desio se u vrijeme tranzicije kada je kroz neuspješan proces restrukturiranja, uključujući i neuspješne privatizacije, dodatno izgubljen veliki dio industrijskog potencijala. Treći val desio se nakon pojave globalne krize kada su mnoga industrijska poduzeća, gubeći tražnju na izvoznim tržištima izgubila jedan, ipak manji dio industrijskih potencijala", objašnjava Domazet.

Industrija je na sadašnjem nivou razvoja ključno područje za ubrzavanje razvoja, zapošljavanja i izvoza, naglašava.

"Pokretačka snaga industrije su investicije radi postizanja tehnološke modernizacije i efikasnosti kao osnova za konkurentske prednosti industrije na globalnom tržištu", govori Domazet.

Kako ističe, industrija stvara 19,6 posto radnih mjesta koncem 2014. godine, pri čemu u FBiH 19,2 posto, a u RS-u 20,3 posto radnih mjesta.

Lokalne zajednice u BiH pokazuju različit nivo industrijalizacije.

Udio industrije u ukupnoj zaposlenosti u lokalnim zajednicama ovisi od toga kakvo je naslijeđe industrije iz socijalizma i s kakvim uspjehom je ta industrija restrukturirana i od toga kakvim tempom teku investicije u stvaranje novih industrijskih poduzeća u lokalnim zajednicama.

Prema nivou industrijalizacije lokalne zajednice se mogu podijeliti u tri grupe.

Prvu grupu čine visoko industrijalizirane općine i gradovi u kojima je lokacijski kvocijent znatno iznad 1 (udio industrije u općinama znatno iznad udjela industrije u ukupnoj zaposlenosti po entitetima). U tom smislu se lokalne zajednice mogu podijeliti u tri grupe.

Među njima su vodeće općine – udio industrije u zaposlenosti: Kotor- Varoš, Petrovo, Maglaj, Visoko, Goražde, Brod, Derventa, Kostajnica, Gračanica, Tešanj, Gradačac, Šipovo, Novi Travnik, Konjic, Olovo, Gornji Vakuf, Teslić, Modriča, Šekovići, Odžak, Lukavac, Kozarska Dubica, Čelinac, Travnik, Prnjavor, Kalesija i Zvornik.

Drugu grupu čine srednje industrijalizirane općine – udio industrije u zaposlenosti: Drvar, Bratunac, Rogatica, Srebrenik, Široki Brijeg, Grad Trebinje, Šamac, Vlasenica, Bosanski Petrovac, Kiseljak, Donji Žabar, Velika Kladuša, Zenica, Srebrenica, Grad Prijedor, Breza, Bosanska Krupa, Doboj- Istok, Mrkonjić- Grad, Milići, Grad Bijeljina, Jablanica, Čitluk, Živinice, Glamoč.

Treću grupu čine niskoindustrijalizirane općine – udio industrije u zaposlenosti: Grad Istočno Sarajevo, Tuzla, Bihać, Višegrad, Nevesinje, Orašje, Kakanj, Čapljina, Stari Grad, Kupres, Grad Doboj, Stolac, Ljubuški, Novo Sarajevo, Čajniče, Mostar, Sarajevo Novi Grad, Vitez, Gacko, Banovići, Livno, Foča, Sarajevo Centar, Ugljevik i drugi.

"Dalji razvoj industrije mora biti podržavan mjerama industrijskih politika, razvoja malih i srednjih poduzeća i promocije investicija i izvoza, a posebno je značajno da se razvoj industrije nađe u fokusu lokalnog razvoja", rekao je prof. dr. Anto Domazet.


klix.ba

[Mutevelija]

Samim tim urbanizacija uništavanje obradivog zemljišta kao i zagađenja.

[Krokodil Behko]

Samim tim urbanizacija uništavanje obradivog zemljišta kao i zagađenja.

E jbg, nećemo njive da kopamo, nećemo fabrike, pa šta hoćete?

[Konsultant]

Don Anto rjesi enigmu, od sutra nam med i mlijeko.

[Bla]

Radne knjižice prestaju važiti zaključno s 30.6.2016. godine

Izvor: Akta.ba, 28.6.2016 11:09:30
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/ra ... dine/67114

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izdalo je saopćenje u kojem su date upute o postupanju s radnom knjižicom nakon 30.6.2016. godine u kojem se kaže:

U skladu s članom 176. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 26/16), odredbe članova 163.-165., koje su se odnosile na radnu knjižicu, prestaju da važe zaključno s 30.6.2016. godine, te su poslodavci dužni radniku vratiti radnu knjižicu, najkasnije u roku od dva mjeseca od prestanka njihovog važenja, odnosno najdalje do 31.8.2016. godine.

Radne knjižice koje su prestale važiti u skladu s navedenom odredbom Zakona o radu i dalje zadržavaju svojstvo javne isprave.

Prije vraćanja radne knjižice radniku, ovlaštena osoba poslodavca dužna je precrtati sve nepopunjene rubrike, uz pečat i potpis ovlaštene osobe. Nepopunjene rubrike ne trebaju precrtavati svaku posebno, već se može precrtati cijela stranica jednom kosom linijom, a potpis i pečat se stavljaju samo u rubriku „bilješke“ u kojoj se evidentira da su sve nepopunjene rubrike precrtane.

Poslodavac prije povrata radnu knjižicu ne zaključuje s 30.6.2016. godine, budući da radni odnos radnika s ovim danom ne prestaje. U tom slučaju poslodavac u radnoj knjižici neće upisivati trajanje zaposlenja, već je navedene rubrike potrebno precrtati. U slučaju da radniku prije vraćanja radne knjižice prestane radni odnos, poslodavac u radnu knjižicu upisuje datum prestanka rada, a ostalim radnicima koji nastavljaju radni odnos samo će precrtati prazne rubrike i upisati napomenu u rubrici “bilješke”.

U rubrici predviđenoj za upisivanje bilješki u radne knjižice, poslodavac se treba pozvati na zakonsku odredbu na osnovu koje će se precrtati nepopunjene rubrike u radnoj knjižici, na način da se upiše tekst: „nepopunjene rubrike precrtane na osnovu člana 176. Zakona o radu”, te se upisuje datum, potpis i pečat ovlaštene osobe poslodavca. Upis u „bilješku“ se može izvršiti i naljepnicom ili žigom s tekstom: „nepopunjene rubrike precrtane na osnovu člana 176. Zakona o radu“.

Ovlaštena osoba poslodavca je osoba koja je od poslodavca ovlaštena odlučivati i zastupati ga u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa.

Poslodavac koji ima dislocirane organizacijske cjeline i velik broj radnih knjižica, može ovlastiti više različitih osoba da radnicima u propisanom postupku vrate radne knjižice.

Obavezu vraćanja radne knjižice imaju i poslodavci koji su primili osobu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, prema odredbi člana 34. Zakona o radu.

Radna knjižica koju je poslodavac vratio radniku na način propisan članom 176. Zakona o radu je javna isprava koja će se i nadalje koristiti u svrhu dokazivanja podataka koji se u njoj nalaze.

Podatke relevantne za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i nekih drugih prava, od 1.7.2016. godine, radnici će moći pribaviti od Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa članom 15. Zakona o matičnoj evidenciji o osiguranicima, obaveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja („Službene novine Federacije BiH“, broj: 52/11), kao i od Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa članovima 18. i 19. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa („Službene novine Federacije BiH”, br. 42/09, 109/12, 86/15 i 30/16).

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje je, u skladu s članom 15. Zakona o matičnoj evidenciji o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, dužan u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva osiguraniku izdati uvjerenje o podacima registriranim u matičnu evidenciju Federalnog zavoda, koje ima karakter javne isprave.

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine u skladu s članovima 18. i 19. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, izdaje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema s traženim podacima svakom subjektu upisa na njegov lični zahtjev. Uvjerenje se izdaje o podacima o kojima Porezna uprava vodi evidenciju u Jedinstvenom sistemu od 1.1.2011. godine.

Radnik može koristiti vraćenu radnu knjižicu i nakon 1.7.2016. godine u svrhu dokazivanja u postupcima utvrđivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, kao i osiguranja u slučaju nezaposlenosti – kaže se u saopćenju.

[Krokodil Behko]

Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, u najnovijoj analizi Perspektive 2017-2019. predvidjela je dodatni rast bh. ekonomije koji bi do 2019. godine trebao dostići stopu od čak 3,8 posto. Prema ovom izvještaju, predviđa se linearno povećanje ekonomskog rasta, a ovaj analitički dokument napravljen je za potrebe rada Vijeća ministara i zasnovan je na zvaničnim podacima statističkih sistema i agencija u BiH.

Ključni faktori


U ovoj godini, kako se navodi u analizi stručnjaka Direkcije, prognoza rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) trebala bi iznositi 3,2 posto, dok bi 2017. rast bio nešto veći, 3,5 posto.

Kada je u pitanju 2018. godina, predviđa se povećanje ekonomskog rasta od 3,7 posto, a u 2019. čak 3,8 posto. To je itekako optimistično za našu zemlju i predviđa ubrzani rast ekonomije.

- Ključni faktori za povećanje ekonomskog rasta u 2016. trebali bi biti niske kamatne stope, niska cijena nafte, povoljniji kurs eura i ekspanzivna fiskalna politika – navodi se u analizi.

Iza ovakvih prognoza stoji stabiliziranje političkih prilika u zemlji, prije svega formiranjem snažne koalicije SDA i SBB-a, koja je na svim nivoima za kratko vrijeme ostvarila zavidne rezultate i dovela do zapošljavanja i masovnih javnih radova.

Javni radovi

U analizi se, također, predviđa intenziviranje javnih radova sa stopom od 11 do 12 posto, uglavnom finansirano povoljnim vanjskim zaduživanjem kod međunarodnih institucionalnih kreditora.

- Tako bi realni rast plaća uz rast broja zaposlenih kao posljedica sve jačeg izvoza i investicija trebali ojačati raspoloživi dohodak građana – piše u analizi.

(avaz)

[Mohr]

A šta je expanzivna fiskalna politika

[Julia-Klara]

Neko se ovdje zaHebava

[Bla]

Pošto ekonomija nije nauka, onda se takva štiva uvijek mogu posmatrati kao neki vid razonode, ala Vidovita Džemila ili Vragbaba