Privredni rast u BiH

[Rockefeller]

A zbog čega bi recimo mačevanje ili folklor financirali iz državne kase? Btw. već ti rekoh, da bi sve ostalo kao i prije ako bi npr. elektroprivreda, vode, šume... bile u stanju na neki drugi način prikupiti 5 milijardi i dati vladi na raspolaganje.

Niko ne bi proračun brisao. BiH treba samo 5,5 milijardi KM godišnje da nadje kako bi živjela ovako kako živi.

Razmisli malo šta ukidanje poreza znači za privatni sektor, za državu, za čovjeka.

PS. ne možete očekivati promjene, a ne željeti da se bilo šta promijeni.

[laganini]

..frende to mi je malo utopistički...

[Konsultant]

Prvi put zajedno premijeri Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Kosova i predsjednik vijeća ministra BiH na istom podijumu. Ekonomski razvoj i investicije u zemlje Zapadnog Balkana teme su koje su okupile sve regionalne lidere, zvaničnike Evropske komisije i Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i međunarodne preduzetnike na konferenciji u Londonu. Organizator, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kaže da je cilj da se “čitav region Zapadnog Balkana predstavi kao investiciona destinacija”, ali i da se premosti jaz između “političkih opredjeljenja i regionalnih projekata”. Iako su Evropska investiciona banka (EIB), Svjetska banka i EBRD kroz Zajednički akcioni plan za ekonomski oporavak i razvoj u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi već izdvojile 30 milijardi evra za period 2013-2014, a Evropska komisija iz pretpristupnih fondova kandidatima i potencijalnim kandidatima na članstvo obezbjeđuje oko milijardu evra bespovratne pomoći, u Briselu vjeruju da je upravo sada, kada Evropa pokazuje prve znake izlaska iz ekonomske krize, “ključni trenutak” da Zapadni Balkan nađe načina da privuče još više investicija.

“A investicije će doći samo ako zemlje unaprijede investicionu klimu i stvore uslove za održiv rast. Što je osnova za otvaranje novih radnih mjesta. Zatim poprave uslove za privlačenje direktnog stranog kapitala, stvore uslove za kompeticiju i napredovanje, kao i uslove koji će poboljšati poslovanje domaćih malih i srednjih preduzeća”, izjavio je komesar za proširenje EU, Štefan File otvarajući konfrenciju u Londonu.

Ostatak procitajte na DW

[laganini]

politička stabilnost najvažniji preduvjet za investicionu klimu..

[Pasaga]

politička stabilnost najvažniji preduvjet za investicionu klimu..

BH,kao i sve ex-yu zemlje su imale i ekonomske,privredne...prirodne resurse
da bez dinara investicija budu u vrhu evropske razvijenosti.
Bilo je i pameti.
Preovladao je lopovluk i kriminal.

[laganini]

..oćemo se vadit sljedeći sto godina na lopovluk i kriminal..njemačka je 45 bila sravnjena sa zemljom..

[Pasaga]

..oćemo se vadit sljedeći sto godina na lopovluk i kriminal..njemačka je 45 bila sravnjena sa zemljom..

nisam to rekao....
...a trebat ce bar dvije-tri generacije ,da se sledeca odgoji disciplinovana
...to je kljuc uspjeha kod svaba....

[Konsultant]

Ovo mi se svidja

Općina Novo Goražde postigla je dogovor sa talijanskom tekstilnom kompanijom La Distributik, koja proizvodi odjeću poznate marke Ladini, da jedan od pogona otvori u ovoj općini, potvrdio je načelnik Novog Goražda Dalibor Nešković.

"Pogon konfekcije Ladini bit će smješten u prostorijama bivšeg Distributivnog centra na površini od 6.000 kvadratnih metara. Ttalijanski partner će uz ovaj prostor uzeti pod zakup i 7.000 kvadratnih metara na otvorenom", objašnjava Nešković.

On dodaje da je kompanija već registrirana pod imenom Gorateks sa sjedištem u Novom Goraždu, a uskoro će početi s radom preuređenje prostora i montaža opreme za proizvodnju markiranih košulja, odijela i drugih odjevnih predmeta, a pored linije tekstila montirat će se pogon za bojanje tekstila.

"Najavljen je dolazak predstavnika talijanske tvrtke, kada će se definirati detalji ugovora, kojim je utvrđeno da je u prvoj fazi predviđeno zapošljavanje 100 radnika", kaže Nešković, dodajući da je u ovaj projekt planirano ulaganje od 12 milijuna eura, uglavnom iz razvojnih fondova Europske unije, a u konačnici Gorateks će za tri godine zaposliti 212 radnika.

Kako je planirano, cijela buduća proizvodnja tekstilnih odjevnih predmeta, koji će biti proizvedeni u Novom Goraždu, izvozit će se 50 posto u zemlje Balkana, 30 posto u Rusiju i 20 posto u zemlje Europske unije.

[laganini]

..ajde nek neko napiše ime gradonačelnika da krade svi bi ga znali...

[Pasaga]

Imam šemu.Više na pp

...neces da kazes cjenu javno...?

[laganini]

..i meni su sumnjive ove žute gaćice

[Konsultant]

Elektroprivreda BiH je u prošloj godini imala 1,5 miliona KM profit.

Ima li su profit od 35 miliona KM. das link
paradoxi:
- prihod od 1 milijardu, a profit od 35 miliona
- profit od cca 3.5%, a vec 2 godine ubiru prihode po cijeni vecoj od 30%
- pored tolikog prihoda, opet traze kredite
- imaju prihode kao budzet drzave
- konkurenciju imaju, samo ne u svojoj mrezi
- imaju hrpe inzinjera sto kod njih sto u drzavi, a vecinu remonta im rade strane firme
- 350 miliona su dali za ugalj, a nista ne ulazu u solarnu. vjetropark bi kao trebao biti u podvelezju
- imas prihode od milijardu, a investiciju ti blokira kantonalni nivo radi neke okolisne dozvole u kamenjaju gdje je kadulja najvece drvo
...

[Bla]

Rekao samo jedno i dokazao naravno samo jedno, a to je da je državni aparat bez poreza moguć.

Nisi ti ništa dokazao, samo si naveo gomilu nečega uključujući bajke (životinje se ne pominju pa ću basne iz ovoga isključiti) i ni na koji logičan način to nisi uvezao a kamoli dokazao.
A evo da ti malo uvežem tu tvoju tezu čisto da skontaš šta ti Konsultant govori i da vidiš kakva je budalaština to što si napisao.

Neću se baš previše unositi u detalje tipa da li bi se nešto moglo nategnuti drugačije ili dodatno optimizovati jer suštinski ne pravi veliku razliku, ali iz konkretnog primjera će se vrlo lako moći shvatiti poenta.

Znači polazim od cifara koje su predočene i koje su konkretne. Fokusirat ću se na pomenuti primjer EP-a da se sad ne razvodnjavam sa šumama i ostalim pomenutim.

EP, da bi napravila na tržištu profit od 35 miliona KM, morala je da odradi promet od milijardu KM.

Što implicira da bi zaradio jednu marku, moraš obrnuti 28,6KM.

E sad, tebi treba haj recimo 5 milijardi profita, tj. zarade.
5 milijardi * 28,6 = 143 milijarde.

Znači EP bi morala da obrne 143 milijarde po postojećim uslovima, i na postojećoj infrastrukturi, što je gore pomenuta bajka.

Haj da probamo drugačije. Pošto na tržište možeš uticati samo unutar svog tora, tj. unutar svojih granica, jer na globalnom tržištu to ne možeš raditi.
S obzirom da je onih 35 miliona zanemarivo mali u odnosu na potrebnih 5 milijardi KM, onda ću zanemariti izvoz električne energije vani pošto ne znam koji je odnos
onoga što je izvezeno u odnosu na ono što je prodato unutar vlastitog elektroenergetskog sistema.

Znači pretpostavit ćemo da je 100% energije prodato u vlastitom ee sistemu. Znači svih 7,5 hiljada GWh.
Moramo to sve skupa poskupiti za dodatnih 4965 miliona KM da namaknemo naše potrebe za pretpostavljeni budžet od 5 milijardi.
Evo da olakšamo stvar, uzećemo da je na prošlogodišnjih 1 milijardu prometa na same poreze, koje tvojim ustavom ukidamo otišlo 30% pa ćemo od sveukupne cifre odbiti 333 miliona KM.
Znači poskupljujemo struju za 4632 miliona KM.

Automatski bi time izbacio iz konkurencije sve i jednu privrednu granu a koja ima ikakve veze sa poslovanjem koje uključuje upotrebu električne energije.

Dakle, morali bi preorjentisati privredu na onu koja ne koristi električnu energiju. Pa bi svi ašove uzeli u ruke i bavili se primitivnom zemljoradnjom.
A istog momenta bi ti propao i taj posao sa Elektroprivredom jer ne bi imao kome da prodaš tu basnoslovno skupu el. energiju. I tako, na kraju balade, ostade ti bez svog budžeta.

Onda bi te prosvjetni radnici koji su jedna od najvećih stavki u našim budžetima jednostavno razgulili što se baviš stvarima kojima nisi dorastao. :-)

Šalim se, ne bi ti niko ništa, jer ovdje još niko nije odgovarao za svoje političke neuspijehe.

Al', haj da budemo nešto optimističniji pa da kažemo da je ukidanje poreza firmama anulirano poskupljenjem energije tako da ne moramo preorjentisati privredu nego da je to djelimično izvodivo.

Faktički si samo reimenovao stvar, dakle, više se ne zove porez, nego se zove basnoslovno skupa el. energija, a u praksi si dobio istu stvar, jer je to opet ista količina novca koju moraš da namakneš unutar svojih granica.

A sada da se vratimo na bombastičnu izjavu u kojoj kažeš da si nešto dokazao.
Uputit ću te u školicu na wikipediju a odatle već možeš širiti znanje dalje, a tiče se dokazivanja.
http://en.wikipedia.org/wiki/Mathematical_proof

[Rockefeller]

Ja ovo tek sad vidim.

A kakvih si gluposti i sranja napisao i koliko si mi riječi stavio u usta trebala bi mi još jedna grana.

EP, da bi napravila na tržištu profit od 35 miliona KM, morala je da odradi promet od milijardu KM.

Što implicira da bi zaradio jednu marku, moraš obrnuti 28,6KM.

?

E sad, tebi treba haj recimo 5 milijardi profita, tj. zarade.

?

Moramo to sve skupa poskupiti za dodatnih 4965 miliona KM da namaknemo naše potrebe za pretpostavljeni budžet od 5 milijardi.

?

Faktički si samo reimenovao stvar, dakle, više se ne zove porez, nego se zove basnoslovno skupa el. energija,

Ja ti ovo nisam rekao.

Svaki upitnik ti je da pojasniš stvar, jer si lupio par gluposti. Navedi citat po citat gdje sam ja ovakvo nešto rekao. Niti sam rekao 5 milijardi od elektrike, niti sam rekao da bi električna energija poskupila, ma ništa nisam rekao (barem trijezan).

Bojim se da je ovde došlo do tvog nerazumijevanja mojih riječi ali šta da ti radim. Čitaj pažljivije.

Sve ovo ispisah da bih rekao samo jedno. Kompanija koja bi bila u stanju napraviti profit od 2,2 milijarde eura bi bila u stanju u cjelini financirati ovakvu BiH kakva jeste, bez po muke i sa sve ovim socijalnim, zdravstvenim i drugim izdatcima, sa troškom za vojsku i tako dalje.

Jesam li ja rekao elektroprivreda BiH? Ja sam rekao kompanija koja bi bila u stanju - svaka normalna velika kompanija. Uopće ih ne treba biti jedna, mogu tri, pet ili deset. Jer takve kompanije postoje, proguglaj. Ne jedna, ne dvije, mnoge.

Recimo, usporedba Exxon Mobile je imao sad ne znam kad tačno ali u ovom desetljeću ca 30 milijardi dolara profit (koja milijarda više). 30 milijardi dolara je HALOOO za našu smiješnu cifru od 2,5 milijardi eura.

Ako oni nisu u stanju napraviti kompaniju od 2,5 milijardi eura profita o čemu mi onda pričamo? Pa ne moraju jednu, mogu pet. Pet strategijski planiranih, možde i pedeset ebe se meni. Njihovo je da znaju kako, u suprotnom neka ne ser** kako su sposobni.

I za sami kraj, pozivam vas da budemo realni cifra od 2,5 milijardi eura je smiješna. Toliko neki ljudi ispišaju u toku godine. Smio bih se kladiti da je to tu negdje sa hrvatskim izdvajanjima za samo jedan sektor nečega, bilo čega ali nama omogućava nesmetano funkcionisanje.

[Ciklama]

Moramo mjenjati sebe da bi mogli nešto promjeniti općenito u BiH, pa tako i standard.

Njemačka i njeni građani su plaćali ceh zbog Drugog svjetskog rata, a u šta su se pretvorili.
Ja se i danas sjetim naših prijatelja hotelijera iz Minhena kad su iza rata došli u BiH, idući ulicom sagnuli su se da uzmu one njihove žute feninge, koje je naš narod koji je netom izišao iz rata bacao jer su sitnice.

Iza rata nam je trebao rad, rad pa opet rad i disciplina.

[Krokodil Behko]

Recimo, usporedba Exxon Mobile je imao sad ne znam kad tačno ali u ovom desetljeću ca 30 milijardi dolara profit (koja milijarda više). 30 milijardi dolara je HALOOO za našu smiješnu cifru od 2,5 milijardi eura.

E jbg Rock, ti sad brkaš babe i žabe. Ne možeš porediti neku američku kompaniju, koja posluje na njihovom tržištu sa našom kompanijom. U BiH živi nekih cirka 3.9 miliona a u SAD možda i 100 puta više. Kužiš? Taman su takve i cifre kad se ovo poredi. Nemamo Exxon mobile ali imamo Bh Telecom, M:tel i Eronet. Oni svi skupa zarade negdje nekih u vrh glave 150 miliona godišnje. Pomnožimo li to sa deset, dobijemo 1.5 milijardi maraka iliti 1 milijardu dolara.

Tako se opet vratimo na ono što je Bla pisao. Naše je tržište malo i slabo platežno i ti tu sad trebaš napraviti tih 30 milijardi dolara o kojima govoriš. Znači opet sve isto. Cijene usluga telekomunikacija, treba podići za ravno 30 puta. To znači, moj bi internet koštao oko 600 maraka mjesečno

[Rockefeller]

Exxon Mobile ne posluje baš samo na američkom tržištu, ono je medjunarodna kompanija.

Ti ljudi... oni samo traže izgovore. Da im dopustiš oni bi našli sto hiljada izgovora. A ustvari traže opravdanje za svoju nesposobnost. Ja njih smatram za budale, već sam to rekao nekoliko puta (more tih ljudi koji su nosioci odlučivanja po državnim institucijama).

Namjesto da izgovore najplemenitiju riječ koju je ljudska vrsta skovala - "kako" (da uradim), oni će i dalje i dalje tražiti izgovore. Od njih treba bježati, a u ruke im se ne smije ništa dati, jer ako im se povjeri previše moći zaglupiće sve oko sebe. Mediokriteti kakve još zadugo na drugim mjestima nećemo sresti.

Eto primjer BH telecom. De mi recite zašto BH telecom nema u vlasti lupam Vodafone? Ok, posluju dobro. Nijedna budala neće prodati firmu koja posluje dobro. BH telekomov je (npr) zadatak da nadje firme u svojoj branši koje propadaju ili su u govnima... ovaj kreditima do guše i da ih kupi.

Mogao je do sada držati i telekomunikaciju Nigera, Čada, Džibutija, Zimbabvea, Albanije, Moldavije, Rumunije u svojim rukama ali ovakvi podobri komadi budala to nisu sposobni.

I zašto ja govorim da državni aparat bude u medjusobnoj ovisnosti sa državnim firmama? Jer će ih tjerati da budu dobre. A po drugoj strani država može lakše dobiti i dobiti veći kredit ako zatreba.

Kakve firme bi država mogla upravljati ili otvoriti? To treba razmotriti. Ili da se ograniči na par - pr. eksploatacija rudnika, nafte i plina, neki sektori bankarstva i osiguranja, kamenolomi ili sve po odredjenim propisima - svaka državna firma je isto kao i privatna, jedina razlika je da profit ne dijele dioničari, nego je dioničar država. U slučaju monopola (recimo postavimo granicu na 70% domaćeg trga) razbiti firmu na par manjih kao što bi trebalo (valjda imamo to uredjeno) i svaku drugu koja se zayebava sa monopolom.

[Lebowski]

Jjjoj Rock..

[Spanac_113]

jedina razlika je da profit ne dijele dioničari, nego je dioničar država.

[Krokodil Behko]

U kojoj se mjeri kriza ukorijenila u džepovima građana, svjedoči i podatak da ovog ljeta poluprazni autobusi iz bh. gradova idu prema jadranskoj obali. Sudeći prema iskustvima upućenih, većina onih koji osvježenje na moru nikada nisu dovodili u pitanje, ovih mjeseci će, ipak, plažu zamijeniti bazenom.

Prevoznici tvrde da situacija nikada nije bila gora i ističu da se razlog, prije svega, ogleda u besparici.

"Mi organizujemo putovanja koja obuhvataju jednodnevnu posjetu ili jedno ili dva noćenja na moru, a vozimo prema Makarskoj i Crnoj Gori. I te kako ima uticaja krize, koja se osjeća u vazduhu. Za nas nije bila teža godina. Nadamo se da će se situacija popraviti", požalio nam se Dragan Ritan, direktor preduzeća "Žak tours" Banjaluka.

Ovom sezonom ne mogu se pohvaliti ni zaposleni u preduzeću "Kole tours" Laktaši, u kojem su nam kazali da će, sudeći po počecima, ovo ljeto biti dosta slabije po broju odlazaka na more nego ranijih godina.

"Tek sada očekuje se povećan broj putnika prema moru, ali vidno je da je interesovanje slabije. Mi putnike svako veče vozimo prema Splitu i Makarskoj, i desi se da je u autobusu tek desetak do 15 putnika. Ranijih godina bilo je puno više zainteresovanih", naglasili su zaposleni u preduzeću "Kole tours".

I u banjalučkoj agenciji "Sani travel" potvrdili su da građani biraju mahom pristupačnije aranžmane.

"Ljudi više biraju kraće aranžmane, na primjer vikend na moru u Makarskoj za 69 maraka. Međutim, ima i onih koje današnja kriza ne dotiče", kazali su u toj banjalučkoj agenciji.

Istovremeno, i u većini drugih turističkih agencija širom BiH požalili su se da ovog ljeta posla nema ni približno u odnosu na ranije godine, što ne čudi Mesuda Lakotu, dugogodišnjeg borca za prava potrošača iz Sarajeva, koji kaže da je kriza najveći razlog.

"Od onih koji su prošlog ljeta išli na more, ove godine ih 90 odsto na to ni ne pomišlja", pojašnjava Lakota, koji je potvrdio da iz svih bh. gradova stižu informacije kako se godišnji odmori sve manje koriste za putovanja na egzotične destinacije.

Lakota naglašava da srednjeg sloja u BiH više gotovo i nema, te dodaje da se sve svelo na preživljavanje, zbog čega je mnogima puno i nekoliko desetina maraka, koliko im je potrebno da bi na jedan dan otišli da se osvježe do Makarske.

"Ovo je stvarno dno dna i to se osjeti! To su pokazatelji sa terena. Nema mjesta optimizmu", ističe Lakota.

Kada je riječ o cijenama, za vikend proveden u Makarskoj potrebno je oko 70 maraka, koliko koštaju prevoz i smještaj.

(Vijesti.ba/Nezavisne)