Turcizmi

[Sablja Dimiskija]

Rado bih nastavio s vama ovu zanimljivu diskusiju o orijentalizmima, koja kao sto vidimo nije nimalo dosadna, primjer tri varijante jednog te istog pojma. Ipak u pripremi mi je s foruma Doticnom korisniku se ne svidja moje DDR-ubjedjenje, te ci biti u nazocnosti posebice upravitelja foruma, tj. tvrtke koja je sudac politicko-povijesnih ubjedjenja na forumu, nepovratno eliminiran.
Bok svima und es lebe die DDR!

[Ruana]

valjda hrsuz znaci prljav, neuredan a arsuz ljut
nije isto

I ja mislim da nije isto.

[Maja]

Rado bih nastavio s vama ovu zanimljivu diskusiju o orijentalizmima, koja kao sto vidimo nije nimalo dosadna, primjer tri varijante jednog te istog pojma. Ipak u pripremi mi je s foruma Doticnom korisniku se ne svidja moje DDR-ubjedjenje, te ci biti u nazocnosti posebice upravitelja foruma, tj. tvrtke koja je sudac politicko-povijesnih ubjedjenja na forumu, nepovratno eliminiran.
Bok svima und es lebe die DDR!

Hajde ne kaki

Prije nego što si se izlogovao trebao si pročitati moj pp.

[hojla]

Rado bih nastavio s vama ovu zanimljivu diskusiju o orijentalizmima, koja kao sto vidimo nije nimalo dosadna, primjer tri varijante jednog te istog pojma. Ipak u pripremi mi je s foruma Doticnom korisniku se ne svidja moje DDR-ubjedjenje, te ci biti u nazocnosti posebice upravitelja foruma, tj. tvrtke koja je sudac politicko-povijesnih ubjedjenja na forumu, nepovratno eliminiran.
Bok svima und es lebe die DDR!

a kakvo ti je to DDR ubjedjenje....nekako nisam skužio ....a ban nisi zaslužio..bar ovdje ne...
a za turcizme ...pa evo jedan nako meni drag.... bećar
što god da to znači u tvom kraju

[Katja]

dolaze nove generacije koje pričaju čistim hrvatskim jezikom koji se sve više i više razlikuje od našeg (još uvijek smišljaju nove riječi i čak imaju te natječaje gdje najbolje nove riječi nagrađuju).

Majo, natječaji nisu tu da bi se naš jezik sve više razlikovao od vašeg, već da bi pokušali smanjiti utjecaj sve raširenijeg uplitanja engleskog jezika u naš, na način da zamjenimo neke engleske riječi koje su se skoro već ustalile kod nas, nekim novim riječima koje će biti u duhu našeg jezika.
A i da bi kod mladih poticali kreativnost.

Jezik je ŽIV i jezik se mijenja, jezik nikad ne stagnira.

[hojla]

drumovi ce pozeljet forumasa --al forumasa biti nece

hepek ?????

[zoezoe]

Prema Rečniku turcizama Abdulaha Škaljića, reč hrsuz (< tur. hirsiz)
znači lopov, kradljivac. Reč arsuz (< tur. arsiz) ima pak značenje bezobraznik,
koji nema stida i figurativno ljut, zle naravi.
O turcizmima: http://www.pitajtelektora.com/?p=186

[IM_ex]

serbez - slobodan/bez ustrucavanja

[rethna]

serbez - slobodan/bez ustrucavanja

Kako znam ima i ime takvo.
I sta sad,taj kao smije raditi sta hoce?

[IM_ex]

serbez - slobodan/bez ustrucavanja

Kako znam ima i ime takvo.
I sta sad,taj kao smije raditi sta hoce?

hahah Ja ne znam da ima takvo ime, i da mi je naletio ...se kao osnov za temu "Izmisljajmo imena", mozda bih Serbez-nog i izmislila


onn topic:

zaif - (o)slab(io)

[Krokodil Behko]

Ove riječi svi koristimo, ali malo ko zna da ne vuku porijeklo iz bosanskog jezika


Smatra se da danas u bosanskom jeziku postoji više hiljada turcizama koji su se "odomaćili".

Nekada ih koristimo, a nismo ni svjesni da su to zapravo riječi stranog porijekla.

Riječi poput: gungula, šegrt, duvan, avlija, bostan, čorba, čakšire, rakija, šator, kutija, sat, vez, kalup, čarapa itd. manje – više poznate su nam kao turcizmi. Međutim, evo koje riječi u bosanskom jeziku također vode porijeklo iz turskog i drugih stranih jezika.

Bakšiš – Vjerovatno niste znali da je ova riječ stranog porijekla. Bakšiš su davali osmanski sultani prilikom stupanja na prijesto janičarima, spahijama i djevojkama u haremu. U današnjem savremenom turskom "bahš" znači poklon, dar, napojnica.

Lakrdija je onomatopejskog porijekla od turske riječi "lakrdi" koja označava ogovaranje, brbljanje… Kod nas je lakrdija šala koja ima puno budalaština i ludorija, dok u književnosti označava komediju bez neke veće vrijednosti u svrhu da izazove smijeh.

Riječ duhan je ustvari arapskog porijekla, a na arapskom jeziku "duhan" znači "dim".

Merak je također jedan od omiljenih nam tucizama, a označava čeznju, želju, uživanje… U turskom jeziku ovo je riječ koja označava radoznalost, zainteresovanost.

Riječ sijaset koristimo kada želimo da označimo mnoštvo, a u prošlosti je ona označavala bijedu i neprilike. Za vreme Turaka ova riječ je označavala izvršenje smrtne presude.

Ono što je manje poznato je činjenica da i Turci koriste riječi našeg porekla, a ne samo mi njihove.

To su reči slavenskog porekla kao naprimjer: plug, kosa, višnja i mazut, a koriste i riječ Božić koja se na njihovom jeziku izgovara kao "Bodžuk".



Autor: Avaz.ba

[Nice try]

Lakrdija je onomatopejskog porijekla od turske riječi "lakrdi" koja označava ogovaranje, brbljanje… Kod nas je lakrdija šala koja ima puno budalaština i ludorija, dok u književnosti označava komediju bez neke veće vrijednosti u svrhu da izazove smijeh.


Ovo mi je novina.

[IM_ex]

nego kad smo vec kod turcizama, da li je neko primjetio logiku kojom su turske rijeci u bosni dozivjele transformaciju ( u dosta slucajeva) . nacin na koji se u bosni neki pojmovi koriste, imaju cesto samo po karakteru neke veze sa turskim znacenjem

...

Sjetih se ovog pasusa iznad, zapazivsi da rijec "vala", koja se koristi i kod nas i u Turskoj, skoro pa istog ali ipak razlicitog smisla
Koristenjem rijeci "vala", na nasim prostorima, dajemo cvrstinu, vecu ubjedljivost u ostatak recenog. Npr. "Vala, bas je vrucina" ili "Ne zelim se odazvati, vala". Kod Turaka, "vala" (ne znam kako pisu, al ovdje je to i nebitno) ima upitni smisao. "Vala?". Nesto kao nase npr. "Stvarno?"

nekad mi se cini kao da je sve te rijeci, nekad birvaktile jedan te isti covjek, pomalo nezainteresovano, onako , otprilike, uz kahvu prevodio. :guzikki

ako jos zna kakvih slicnih primjera nek javi.

hahaha, vala

[Bla]

Ove riječi svi koristimo, ali malo ko zna da ne vuku porijeklo iz bosanskog jezika

Autor: Avaz.ba

Ne vrijeđaj, taj naslov je namijenjen za tamošnje čitateljstvo

[Krokodil Behko]

Koristenjem rijeci "vala", na nasim prostorima, dajemo cvrstinu, vecu ubjedljivost u ostatak recenog. Npr. "Vala, bas je vrucina" ili "Ne zelim se odazvati, vala". Kod Turaka, "vala" (ne znam kako pisu, al ovdje je to i nebitno) ima upitni smisao. "Vala?". Nesto kao nase npr. "Stvarno?"

Jeste. Kod njih se kaže "Stvarno?", a kod nas se kaže "Stvarno"

[IM_ex]

Vala, bas tako

[dadojović]

Boja, kat, šal...
Kada je u kvizu Tko želi biti milijunaš, kao odgovor na pitanje: iz kojeg jezika smo usvojili riječ kat? voditelj kviza Tarik Filipović pročitao točan odgovor: iz Turskog, u studiju se proširio žamor iznenađenja.To je izazvalo komentare u javnosti, u kojima je većina izrazila stav kako su bili uvjereni da je riječ: sprat, turcizam. Neke riječi su toliko uvriježene, u nekim jezicima, da uopće i nismo svjesni da su usvojenice.

[KREMENAC]

saldisanje-serviranje;
aščiluk označava kuharski obrt (zanat), djelatnost kulinarstva;
aščija, ahčija (perzijsko-turski) je kuhar;
aščibaša (perzijsko-turski) je glavni kuhar, najstariji kuhar, odnosno šef kuhinje;
Aščikaduna ili aščibula označava kuharicu ("majstora" kuhinje) koja je kuhala u dvorovima, u domaćinstvima;
kaduna (perz.) u ovom slučaju bi označavala dobru domaćicu, i od toga je došla kombinacija aščikaduna u Travniku kažu aščibula
- pirjandžija, koji označava kuhara saftnih jela - kombinacija mesa i povrća;
- čorbadžije (kuhari čorbi );
- halvedžije;
- ćevabdžije, kojispravljaju (i prodaju) razne specijalitete na žaru;
- izudžija (tranšer mesa);
- saldidžija je onaj kojidonosi peškire i priborza pranje ruku.

Zanimanja vezana za spravljanje napitaka u tradicionalnom kulinarstvu Bosne su:
- šerbedžija - spravlja razne šerbete;
- bozadžija - proizvođač boze, limunade i sličnih napitaka;
Osoblje vezano za organizaciju i serviranje jela:
- dolibaša (turski) predstavlja "stoloravnatelja" ili "upravnika sofre", tj. ono lice koje na velikim gozbama (više sofri-trpeza poredanih u jednoj liniji) sjedi za najgornjom sofrom i prat i tok objeda, a također i otvara zdravice za sofrom. On prima na svadbama i mali sofranski peškir od djevojke;
- kućni momak (kod većih objeda više momaka) služi jela na demirlijama, donoseći pune, a odnoseći prazne demiriije (A. Hangi).
Kod dočeka uglednijih gostiju pred momcima koji nose demiriije obično nastupa neki momak iz feudaičeve porodice (begov ić) , kao štose to pominje u dvorcu u Cernici kod Gacka;
- čibugdžije ili tutundžije su momci u dvorcima (uglednijim feudalnim kućama) koji donose čibuke, lule, nargile, pripaljuju i dodaju gostima, zatim ih prazne i ponovo pune. (A. Hangi: "Tutundžije čibuke zapališe, kahvedžije kahvu donesoše");
- odadžija u karavan sarajima ili musafirhanama se brine za sobe; pali iz hodnika kamine u sobama, i uglednim gostima donosi u sobu na demirliji i servira jelo;

[KREMENAC]

- maja - u Bosni na selu za domaćicu se kaže maja, što ujedno označava u višečlanom domaćinstvu i onu ženu koja vrši funkciju kuharice(maja, reduša, redara)

[vrhbosnica]

Boja, kat, šal...
Kada je u kvizu Tko želi biti milijunaš, kao odgovor na pitanje: iz kojeg jezika smo usvojili riječ kat? voditelj kviza Tarik Filipović pročitao točan odgovor: iz Turskog, u studiju se proširio žamor iznenađenja.To je izazvalo komentare u javnosti, u kojima je većina izrazila stav kako su bili uvjereni da je riječ: sprat, turcizam. Neke riječi su toliko uvriježene, u nekim jezicima, da uopće i nismo svjesni da su usvojenice.

za kat sam se i ja iznenadila, ali jeste...
a boya se vise koristi za npr krec u boji za zidove, boja farbe za kosu isl..
za crveno plavo zeleno itd je rijec renk...
a za šal nije germanizam? schal