
Albanija je dugo na Zapadu bila poznata kao zemlja bunkera koji su izrasli u cijeloj zemlji, a zatim kao zemlja u kojoj cvjeta trgovina drogom, a gdje je osveta dio svakodnevnog života.

No, sada se Albanija želi predstaviti svijetu u pozitivnom svjetlu. Ili, kako kaže Julia Langdon na BBC-ju: "Albanija se protiv lošeg imidža u pustinji bori s kišobranima". I pritom prilaže fotografiju s bezbrojnih plaža sa suncobranima u ravnoj liniji, koja je postala gotovo sinonim za ovu turističku destinaciju.

Langdonova je imala brojne predrasude, nakon 30 godina ljetovanja u obližnjem grčkom otoku Krfu i pogledavanja na obale Albanije ove godine napokon je posjetila ovu zemlju.
Njene predstave o toj još uvijek prilično zapuštenoj zemlji nisu bile najbolje: "ČInilo se da gola obala i negostoljubive planine predstavljaju izolaciju države, koja je zbog komunizma pola stoljeća odsječena od svijeta, dom mafije, nejasna, odmetnuta država Balkana".

Vratila se s slikom rivijere pune turista (90 odsto ih dolazi iz Evrope), oleandara i palmi, šarenih suncobrana i rivom s kafićima, barovima i turističkim kičem. Automobile imaju! Pa i elegenatne hotele! I govore engleski!, nije se mogla načuditi novinarka BBC-ija. No "zastrašujuće" albanske ceste i nedostatak infrastrukture još uvijek ne impresioniraju. Aerodrom je samo jedan - onaj u Tirani, nazvan po majci Terezi, a od njega vam je potrebno šest sati (ako ste sretni) do obale.

No, nema sumnje da se Albanija, koja u ovom trenutku strpljivo čeka na ulazak u Europsku uniju, velikim koracima otvara prema svijetu u turizamu, koji je na kraju krajeva, najbolji način da se otreseš predrasuda vezanih za zemlju u kojoj je samo prije 20 godina trajala krvava borba za demokraciju.

Danas su ključne privredna grane u zemlji u kojoj je prosječna plaća samo 230 €, a penzija 115 €, poljoprivreda i ribarstvo. Mladi se snalaze svako na svoj način - čak i kroz crno tržište - a privreda također živi novca koji šalje kući četiri miliona Albanaca koji žive širom svijeta. No, u praksi, to također znači da je Albanija vrlo jeftina. Kao što je u vrijeme krize svakako dobrodošao podatak kada planirate odmor.
Ulagači s Bliskog Istoka

Turizam, koji je prošle godine u državnu blagajnu donio 170.000.000 €, može postati važan činilac u razvoju. Vlada je svjesna da je jedan od glavnih izazova za albanske kapaciteta albanskog turizma povećanje smještaja i poboljšanje kvaliteta ponude i infrastrukture. Ali, to Ministarstvo turizma ne zaustavlja - intenzivno reklamira Albaniju kao vruće turističko odredište i kuje planove za nova ljetovališta.
Preduzetnici iz Dubaija i Katara izrazili su interes za finansiranje velikog građevinskog projekta u zaljevu Lalzi, francuski lanac Club Med planira 75 miliona tešku gradnju 350 luksuznih vila s pogledom na uvalu Kakome.
Albanci ne obraćaju pažnju samo na plaže i planinsku unutrašnjost (idilične Albanske Alpe, planinski nacionalni park Lura i za planinarenje pogodni planinski lanac Tomorr), nego i na kuhinju, koja je mješavina grčkih i turskih uticaja i jedan od njihovih najjačih aduta. Dobro su se snašli i počeli unovčavati svoju tamnu prošlost. Tako su u kraju Lezhë stari betonski bunkeri iz doba diktatora Envera Hoxhe pretvoreni u trendi smještaj - hostele - i ponuđeni turistima.
Izvor: Slobodna Bosna