Bosanski forum

Na ovoj temi,mozemo razgovarati o svemu,sto se tice banaka i raznih finansijskih i kreditnih agencija. Kako vrijeme prolazi,meni se cini,da je situacija sa bankama u BiH,sve gora i gora. Zaista bi se moglo reci,dosli su u ime Zapada,da nas opljackaju i oderu nam kozu.. Onolika zapadna Evropa,zeli ovu poneku marku,oteti nam i odnijeti zauvijek..

Mislite li da se ima racuna uzeti kredit kod mikro-organizacije?
Koje su kamate i uslovi uopste danas,za siguran kredit?
Znate li mozda neku budalu,da mi da kola na lizing,a da rata ne bude veca od cenera?

Da navedem jedan neobican primjer..
Moja majka,jedan dio svoje porodicne penzije,prima iz BG..
I kad je tu penziju,prebacivala na sebe a u vezi isplate,u Rajfajzen banci,
trazili su joj,ni manje ni vise nego dokaz da ima zdravstveno osiguranje ???
Sta sad banke imaju sa zdravstvenim osiguranjem? meni to nikako ne ide u
glavu.. Najprije ce biti da je maltretiranje u pitanju a sa ciljem,da se sto duze,
novac zadrzi kod njih..

Neposredan povod,za otvaranje teme,veoma je atraktivan
Najveca americka nacionalna agencija za procjenu kreditnog rejtinga,nasla se pod saveznom istragom.. Da bih pojasnio,prenosim tekst iz medija



Američko Ministarstvo pravosuđa provodi istragu o najvećoj nacionalnoj agenciji za kreditni rejting – Standard & Poor's. Naime, sumnja se kako je upravo ta agencija davala neprimjereni rejting desecima hipotekarnih kredita u razdoblju koje je prethodilo svjetskoj financijskoj krizi.
Istraga je započela prije nego li je S&P's snizio najviši kreditni rejting Sjedinjenih država, ali je zasigurno nakon tog poteza istraga dobila i značajnu političku podršku.
U pretkrizno vrijeme agencija je ostvarivala visok profit dajući najviše rejtinge hipotekarnim kreditima koji, objektivno, tu ocjenu nisu zaslužili. Time su se ti krediti činili vrjednijima i manje riskantnima.
Ed Sweeney, glasnogovornik agencije Standard & Poor's, izjavio je da je S&P's dobila više zahtjeva od raznih vladinih agencija tijekom zadnjih nekoliko godina, te da nastavljaju suradnju u svim istražnim radnjama.
Nitko iz američke Regulatorne agencije i Ministarstva pravosuđa nije želio komentirati cijeli slučaj a zasad nema niti informacija da su pod istragom i druge dvije kreditne agencije – Moody's i Fitch.
Unatoč općem javnom nezadovoljstvu prema kreditnim agencijama, još uvijek se velik broj investitora pouzdaje u njihove procjene rizika te ih koriste u kalkulacijama svojih budućih investicija i poslovanja.
Zanimljivo je da određene kompanije, pa čak i države plaćaju agencijama kako bi dobili zadovoljavajući kreditni rejting, no ne i Sjedinjene države, napominju u Timesu.

Dakle,ispada da je za kompletnu krizu u svijetu,kriva korupcija u toj agenciji..
Mogu vam reci,tu i ima neke istine.. Glupo je i bilo,dati u ruke nekoj agenciji,
da odlucuje o finansijama cijelog svijeta.. Ne vjerujem da ce SAD propasti ali
ovo bi sigurno,trebala biti dobra lekcija Bijeloj kuci..

Silom prilika,mijenjam banku.. Moracu u glupi raiffeisen..
Banka poznata po tome,sto covjeku traze potvrdu o zdravstvenom osiguranju,
kad zeli otvoriti devizni konto.. Nidje veze.. Bio sam u Intesi,ali sam morao gasiti racun,
posto oni i nemaju neke ugovore potpisane,za posebne transakcije,kakve ce meni trebati..

Ali Unicredit je najgori.. Olos od banke..

Banke su katastrofa a mikrokreditne organizacije još gore. Najveća kamata na svijetu je kod nas i baš sam nedavno gledala kao izglasali su smanjenje međutim to još nije stupilo na snagu.
A skoro je u novinama bilo kako su čovjeku digli kredit za to što je švicarac skočio. Pa šta mi imamo sa njim kad se kod nas po euru računa, užas.

Negdje skoro, samo što sam svratio u jednu banku, da priupitam, za uvjete
kredita. Ma trče da me usluže i istresu pare. Reko bi čovjek, da su to sve
neki fini i uvidjavni ljudi. Mora da su već podjarmili sa kreditima cijelu državu,
pa sad fataju i slučajne prolaznike po putu.

U NLB-u namjeravaju podnijeti kaznenu prijavu jer je POP TV otkrivanjem bankarske tajne i podataka o klijentima banci nanijela nepopravljivu štetu, pišu Finance

Dubinski pregled poslovanja Nove ljubljanske banke pokazao je da su kritični plasmani banke dosegnuli gotovo 1,5 milijardi eura. To je potvrdio i slovenski ministar financija Janez Šušteršič, pišu slovenski mediji.

Slovenska POP TV objavila je i spisak najvećih problematičnih dužnika: Zvon Ena (126 mil. eura), Energoplan (95 mil. eura), Vegrad (85 mil. eura), SCT (84 mil. eura), Primorje (72 mil. eura), GPG (55 mil. eura), Viator & Vektor (51 mil. eura), Sarajevska pivara (40 mil. eura), Invej (39 mil. eura), Cestno podjetje (36 mil. eura), Konstruktor (32 mil. eura), Kraški Zidar (23 mil. eura), Merkur (23 mil. eura) i Istrabenz (20 mil. eura).

Na spisku koji je objavila POP TV nema Pivovarne Laško.

Dubinski pregled obavilo je društvo European Resolution Capital Fund u suradnji s revizorima Deloitta, platila ga je banka, a naručili su ga vlasnici.

Većinu spomenutih potraživanja NLB će teško naplatiti. Ta potraživanja mogla bi se izdvojiti u takozvanu "lošu banku", o čijem se osnivanju u Sloveniji već neko vrijeme govori.

Objava liste dužnika podigle je na noge vodstvo najveće slovenske banke. Riječ je o podacima iz povjerljivog izvješća, koje je dostavljeno samo ministrima. a prema neslužbenim informacijama banka smatra da joj je otkrivanjem bankarske tajne i podataka o klijentima nanesena nepopravljiva šteta.

Podaci su POP TV dostavljeni protuzakonito, a televizija ih je protuzakonito objavila. Zbog toga će NLB podnijeti kaznenu prijavu. Slovenski poslovni list Finance, pozivajući se na svoje izvore, navodi da podaci nisu konačni i da su interpretirani izvan konteksta.

Svi koji su bili povezani s podacima dubinskog pregleda morali su potpisati "non-disclosure agreement", izjavu o čuvanju poslovne tajne. No, podaci su ipak iscurili.

Finance navode da je podatke, osim uprave NLB-a, zaprimio i državni tajnik ministarstva financija Dejan Krušec.

Ministar Šušteršič je djelomične rezultate dubinskog pregleda, koji još nije završen jer je u tijeku pravni pregled poslovanja, dostavio ministrima koji su glasno tražili da vlada bude upoznata s detaljnim rezultatima pregleda te o pojedinačnim dužnicima.

Preko koga su podaci iscurili u javnost pokazat će istraga.

Finance u komentaru navode da uloga novinara nije čuvati poslovne tajne, nego izvještavati o stvarima koje su u interesu javnosti. "Podaci o lošim plasmanima NLB-a i tko su dužnici u apsolutnom su interesu slovenskih poreznih obveznika, koji su za sanaciju najveće državne banke platili do sada gotovo dvije milijarde eura", zaključuje list.

Sheval wrote:Mikrokreditne,nema šanse.
Ako mi treba par milja,radije ću posuditi u nekog,nego da me ti kanibali živog deru.
Ja sam u Unicreditu,moram,politika firme...žena u Raiffeisenu.
Ne bih sada o poslovanju banaka,sve je to na isti mlin ali je onaj Reiffeisen nejasan do Boga.
Najbolje bi bilo da se probije Islamska Banka pa da 'povalja' ove kolonizatore.

zelenasi

u mene plata ide preko turkish zirat,u muza preko volks,a neka poslovanja smo odradjivali preko raiffesena...
prve dvije su mi ok,treca je .....bar u mom gradu,naprimalo nekih luzerki sa srednjom,sve se suska da su preko neke stvari dosle raditi,dibidus od posla....

Danas sam, po prvi put u životu, potpisao kapitulaciju u banci.
Kredit mi ne gine. Nek mi je dragi Bog na pomoći

Zanimaju me iskustva.
Jel ima neko od vas, da tiho stenje pod lagodnim bremenom kredita?

- Bila sam žirant firmi "Lesko", kojoj je "Fima banka", sadašnja "Moja banka", odobrila kredit umrloj ženi u iznosu od 40.000 KM - tvrdi u šokantnoj izjavi za "Dnevni avaz" 49-godišnja Sarajka M. G. (puno ime i prezime poznato redakciji), koja ističe da je žrtva nezapamćene prevare zbog koje je ostala bez vlastite firme, ali i bez poslovnog prostora, vrijednog 127.000 KM.

U ispovijesti za naš list M. G. tvrdi da je riječ o petogodišnjoj agoniji u kojoj je pretrpjela pravi pakao kako bi dokazala istinu.

- Godine 2008. s tadašnjom "Fima bankom" potpisala sam ugovor o jemstvu na iznos od 40.000 KM za firmu "Lesko" iako sam godinu ranije podigla hipotekarni kredit u "Postbanci BH" u visini od 65.000 KM. Bilo mi je sumnjivo kako je to moguće, jer sam već kreditno zadužena, ali su me uvjerili da nisam jedini žirant, da postoji još jedna osoba - tvrdi ona te dodaje da je ubrzo shvatila da se radi o prevari u kojoj je izvukla najdeblji kraj.

- Nedugo zatim pozvali su me iz banke kako bi me obavijestili da vlasnik firme kojoj sam žirant, ne vraća kredit, da nešto nije uredu. No, iz cijele priče uvidjela sam da sam na kraju ja jedini žirant te da sam ja, ustvari, ta osoba koja mora vratiti 40.000 KM kredita, jer u banci ne mogu utvrditi ko je stvarni dužnik!? - tvrdi naša sagovornica.

Nakon višegodišnje borbe u kojoj je zbog blokade računa izgubila firmu te poslovni prostor u vrijednosti od 127.000 KM, koji je uzela "Postbanka BH", ona kaže da je došla do spoznaje da je, ustvari, osnivač firme kojoj je banka dala kredit, Munevera Valjevčić, koja je umrla godinu prije nego što je kredit podignut.

- U banci godinama nisu htjeli da traže pare od stvarnog dužnika, navodeći da ne znaju gdje je vlasnik, nego su se okomili na mene. Znali su da sam zadužena, tražili su od mene da dignem novi kredit pa da im vratim ovaj od 40.000 KM. Ali, poslije sam utvrdila da su otac i sin Ekrem i Mirza Valjevčić podigli kredit na ime svoje supruge, tačnije majke, koja je osnivač firme, ali koja je umrla u aprilu 2007., a oni su kredit podigli u aprilu 2008. Sada, kako je to moguće, to neće da kažu banci - istakla je naša sagovornica.

Potvrdila nam je da je cijeli slučaj prijavila Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koje je već obavijestilo Kantonalno tužilaštvo da ispita cijeli slučaj te da izuzme svu dokumentaciju iz banke.

Zatvoriti banku, zatvoriti one koji su ucestvovali u prevari, zeni vratiti 40,000 plus ono sto je izgubila ganjajuci se sa zivotinjama.

Dust wrote:Zatvoriti banku, zatvoriti one koji su ucestvovali u prevari, zeni vratiti 40,000 plus ono sto je izgubila ganjajuci se sa zivotinjama.

Draga kolegice..
Tu vrjede druga pravila.Niko nece otic u zatvor.Mada bih najvolio da ih sviju sravne sa zemljom.
Bosna je preuzela zakone koji vrjede u kapitalizmu.Znaci nema morala,pravde...samo interes.
Ovde ljudi zavrnu milione,pa dosad ovdje niko nebi prezivio,nikad izasao iz zatvora.
Niko nit je kaznjen niti u zatvoru,niti nekog spora.
Takve situacije se rjesavaju sporazumno,izvagaju se rizici,interesi.

Pasaga wrote:

Dust wrote:Zatvoriti banku, zatvoriti one koji su ucestvovali u prevari, zeni vratiti 40,000 plus ono sto je izgubila ganjajuci se sa zivotinjama.

Draga kolegice..
Tu vrjede druga pravila.Niko nece otic u zatvor.Mada bih najvolio da ih sviju sravne sa zemljom.
Bosna je preuzela zakone koji vrjede u kapitalizmu.Znaci nema morala,pravde...samo interes.
Ovde ljudi zavrnu milione,pa dosad ovdje niko nebi prezivio,nikad izasao iz zatvora.
Niko nit je kaznjen niti u zatvoru,niti nekog spora.
Takve situacije se rjesavaju sporazumno,izvagaju se rizici,interesi.

U kapitalizmu nema pravde za sve, morala fali, ali zato postoji zakon.

Pasaga wrote:

Dust wrote:Zatvoriti banku, zatvoriti one koji su ucestvovali u prevari, zeni vratiti 40,000 plus ono sto je izgubila ganjajuci se sa zivotinjama.

Draga kolegice..
Tu vrjede druga pravila.Niko nece otic u zatvor.Mada bih najvolio da ih sviju sravne sa zemljom.
Bosna je preuzela zakone koji vrjede u kapitalizmu.Znaci nema morala,pravde...samo interes.
Ovde ljudi zavrnu milione,pa dosad ovdje niko nebi prezivio,nikad izasao iz zatvora.
Niko nit je kaznjen niti u zatvoru,niti nekog spora.
Takve situacije se rjesavaju sporazumno,izvagaju se rizici,interesi.

To je kad milioner zakine milionera. Ovdje je slučaj banka vs neki sitni obrtnik.

Mikrokreditne organizacije u BiH (MKO) su osnovane sa svrhom poboljšanja materijalnog položaja korisnika kredita, povećanja zaposlenosti i produženja podrške razvoju poduzetništva. One već godinama djeluju u BiH i sasvim je jasno kako su odmakle od svoje misije, a to su primijetili i u Agenciji za bankarstvo FBiH u čijem se izvještaju navodi niz nepravilnosti u sektoru mikrokreditnih organizacija, piše današnji Večernji list.

Naime, kako je pojašnjeno u izvještaju, pojedinim rukovoditeljima MKO isplaćuju iznimno visoke i tržišno neutemeljene plaće koje iznose i više od 10.000 KM na mjesečnoj osnovi, te neprimjereno visoke bonuse koji su u dva slučaja iznosili i po nekoliko stotina hiljada KM po osobi.

Jednom članu upravnog odbora MKO-a isplaćuje se mjesečna naknada za rad u visini 8,3 prosječene plaće Federacije BiH, pored koje je istom članu omogućeno i pravo na posebne naknade, privilegije i beneficije, te različite oblike materijalne i logističke podrške u neograničenom iznosi i raspolaganju kao npr. neograničeno pravo službenog putovanja u zemlji i inozemstvu s plaćenim svim troškovima; neograničeno pravo reprezentacije, upotreba službenog telefona bez ograničenja troškova, službeno vozilo na korištenje s ili bez vozača, korištenje službenog ureda bez ograničenja sa svim pratećim sadržajima...

S druge strane, kamate na kredite koje naplaćuju MKO iznose više od 25 posto, plaćaju se troškovi obrade kredita, dok poneki još uvijek, prema spomenutom izvješću, naplaćuju i troškove prijevremenog zatvaranja kredita.

Agencija je, u okviru zakonskih mogućnosti, poduzela sve raspoložive nadzorne mjere i pokrenula potrebne radnje pred nadležnim tijelima, a sve u svrhu sankcioniranja ovakvih pojava, piše Večernjak.

(Fena/md)

tipicni lihvari

exactly...legalno zelenaštvo, a niko ništa ne poduzima.

Pa šta će poduzimati kad je legalno, bušiti im gume i razbijati prozore?

Niko nije kriv budalama koje pristaju na kamate od 25%.

često tu, Behko, nije slučaj o budalama i pametnima
nego nekada ljudi jednostavno nemaju drugog izbora, a do para je bilo puno jednostavnije doću preko MKO nego preko banaka
U stvari, obično su tamo i dizali kredite oni koje su banke odbile.

Ko želi da dobije investicije za poslovne projekte, može da razmišlja o korištenju poslovnih anđela iz Velike Britanije. Recimo da neki preduzetnik sa imanjem ili zemljištem, nekretninom ili nekim obveznicama, želi da dobije investicije za projekte. Onda se takva imovina može bez poreza prebaciti na ime UK preduzeća, a UK preduzeće može da dobije investicije iz Velike Britanije gdje se velika većina poslovnih anđela nalazi i čeka na takve projekte. Ukoliko je projekat nama od interesa, kompletne troškove takve pripreme izvan Bosne i Hercegovine, mogu da snose naše firme.

Projekti od interesa:

* obnovljive energije
* hoteli i turističke ponude
* medicina, zdravstvo
* zlato, iskorištavanje drugih minerala u Bosni

Procedura je slijedeća:

1. Zemljište ili nekretnina se prenosi na ime UK preduzeća koje se osniva u tu svrhu;
2. Vlasnik zemljišta postaje vlasnik UK preduzeća i ima kompletnu kontrolu;
3. Pravi se poslovni plan i predaje se investitorima na razmatranje;
4. Investitori mogu nakon ulaganja da dobiju i jednu vrstu kontrole nad UK preduzećem, to je garancija;
5. Investitori dijele dobiti kako se na početku to utvrdi.

Stvarne investicije se zasnivaju na poslovima, a ne na vremenskim periodima potrebnim za vraćanje "kredita". Investicija takvih projekata nije kredit već ulaganje. U tom ulaganju postoje rizici, a ti rizici se smanjuju dobrim planiranjem, sprovođenjem i garancijama.

Kreditne ustanove i banke koje traže 25% nakon određenog vremena ili kao kamate su lihvari, jer ne vode računa o tome da li će preduzetnik ili građanin biti u stanu da plati. Takvi krediti su obično osigurani nekretninama ili drugom imovinom, koju onda korisnik kredita gubi, a i kad izgubi može biti dužan da to plaća nazad.

Investicije i ulaganje u poslove su sasvim nešto drugo, pri tome se radi posao, u pravilu ne postoje vremenski period u kojem se nešto mora otplatiti ukoliko posao nije odrađen. Situacija je fleksibilna, a podjela profita takvih projekata može da bude i manja i veća od banaka i mikrokreditnih organizacija.

Ukoliko je posao tako dobar, podjela profita može da iznosi i 50%. Ali, tih 50% ne predstavlja opterećenje za korisnika takve investicije, zato što se profit dijeli ONDA kad dođe i kad postoji, a ne određenog mjeseca, u ratama, kako to banke nalažu. Iako, investitori ne traže 50%, može se razmišljati o 10% ili 15% godišnje da to bude isplativo za investitora.