HAG - Privremeno vijeće odobrilo je puštanje predsjednika SRS Vojislava Šešelja iz Haškog tribunala, objavio je Haški tribunal.
Tim ljekara koji je ustanovio da su se kod Šešelja pojavile metastaze raka na jetri zahtijevao je puštanje lidera SRS na privremenu slobodu, kako bi mu bilo omogućeno adekvatno liječenje, prenosi B92.
Identičan zahtjev je predat i ranije ove godine, kada je Vlada Srbije dala garancije za Šešeljevo privremeno puštanje na slobodu, ali je on to odbio.
Kako je ranije objavljeno, uslovi Šešeljevog privremenog puštanja na slobodu bi podrazumijevali kućni pritvor, policijsku pratnju prilikom kretanja iz medicinskih razloga, zabranu komunikacije sa žrtvama u vezi sa njegovim slučajem, zabranu javnog razmatranja njegovog slučanja, a pominjala se i zabrana učešća u "političkom životu", kao i oduzimanje pasoša.
U toku prethodnih dana vođeni su pregovori oko njegovog puštanja na slobodu, a Haški tribunal je juče zatražio da se vlade Holandije i Srbije izjasne u tom slučaju.
Potom je Haški tribunal objavio pismo predsjednika Nacionalnog savjeta za saradnju sa tim sudom Rasima Ljajića u kojem on poručuje da je Srbija spremna da pruži garancije za privremeno puštanje na slobodu Vojislava Šešelja, pod uslovom da se optuženi obaveže da će poštovati sve uslove koje odredi nadležno sudsko veće Tribunala.
Ljajić je uputio pismo sudskom vijeću Haškog tribunala povodom odluke koju je to vijeće juče donijelo u predmetu protiv optuženog lidera SRS Vojislava Šešelja, a kojom se od Vlade Srbije traže garancije za njegovo privremeno puštanje na slobodu.
"Vlada Srbije zabrinuta je zbog novog razvoja događaja u pogledu zdravstvenog stanja optuženog, i u tom smislu je spremna da pruži garancije za njegovo privremeno puštanje na slobodu... pod uslovom da se optuženi, u pravno obavezujućoj formi, izjasni da će poštovati sve uslove koje odredi nadležno sudsko veće Tribunala, kao i da prihvata garancije Vlade Srbije imajući u vidu da ih je do sada odbijao", navodi se u Ljajićevom pismu.
Šarović: Šešelj pobedio Haški tribunal
Lider Srpske radikalne stranke /SRS/ Vojislav Šešelj vratiće se u Srbiju iz pritvora Haškog tribunala u narednih nekoliko dana, rekao je večeras Srni zamjenik predsjednika SRS Nemanja Šarović.
On nije mogao da precizira datum Šešeljevog dolaska u Srbiju, koji zavisi od toga kada će Vlada Holandije obezbijediti potrebne tehničke uslove, navodeći da to može biti i sutra, ali i u ponedjeljak, 10. novembra.
Šarović je istakao da Haški tribunal nije postavio uslove za puštanje Šešelja na slobodu i ocijenio da je "ovo velika pobjeda lidera radikala nad Haškim tribulanom".
On je naveo da je Šešelj danas usmeno obaviješten o odluci pretresnog vijeća da bude pušten na slobodu, koja je donesena uz podršku dvoje sudija, dok je jedan bio protiv.
"Najbitnije je da nisu postavljani bilo kakvi uslovi. Od Šešelja nije traženo da prihvata garancije Vlade Srbije, jer se on već više puta izjasnio da to nikada ne bi učinio", rekao je Šarović.
On je naveo da od Šešelja nije traženo nikakvo dodatno obavezivanje ni prema Haškom tribunalu.
"Oni su konstatovali u svojoj odluci da su uvereni da Vojislav Šešelj neće uticati ni na svedoke, niti na integritet postupka. Takođe su rekli da su uvereni da će se on po pozivu Veća pojaviti u Hagu na izricanju presude, ako to ikada budu uspeli da dovedu do kraja. Što praktično znači da je njegovo puštanje na slobodu bezuslovno", rekao je Šarović.
"Siguran sam da se Šešelj oseća kao pobednik, kao čovek koji je posle 12 godina velike nepravde pobedio ozloglašeni Haški tribunal", rekao je Šarović.
Spalinska: Šešelj izlazi iz pritvora čim to bude moguće
Sekretarijat Haškog tribunala izvršiće nalog sudskog vijeća o privremenom puštanju na slobodu lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja čim to bude moguće, izjavila je večeras portparol ovog suda Magdalena Spalinska. Ona nije mogla da navede konkretan datum puštanja Šešelja na privremenu slobodu radi liječenja, ističući da će nalog sudskog vijeća izvršiti Sekretarijat Haškog tribunala "čim to praktično bude moguće".
Spalinska je rekla da se Haški sud prilikom donošenja ove odluke rukovodio humanitarnim razlozima kako bi Šešelj dobio ljekarsku njegu "u najadekvatnijem mogućem okruženju".
"Sudsko vijeće naznačilo dva uslova - prvo da optuženi ne stupa u kontakt sa žrtvama i svjedocima i drugo - da će se se vratiti u Međunarodni sud kada vijeće to bude naložilo", rekla je Spalinska za Radio-televiziju Srbije.
Biografija
Šešelj je rođen 1954. u Sarajevu, diplomirao je na Pravnom fakultetu u tom gradu poslije, kako se navodi u njegovim biografijama, dvije i po godine studiranja, ubrzo je i magistrirao, a doktorirao je u Beogradu 1979, kao 25-ogodišnjak.
Sa Vukom Draškovićem je 1989. osnovao Srpsku narodnu obnovu, koja se ubrzo raspala.
Iduće godine Šešelj je osnovao Srpski četnički pokret, koji se ujedinio sa dijelom Narodne radiklane stranke i tako, od 23. februara 1991, postao Srpska radikalna stranka (SRS).
Sredinom te godine Šešelj je izabran za poslanika Skupštine Srbije, u izbornoj jedinici Rakovica, gdje je pobijedio kandidata Demokratske stranke, književnika i akademika Borislava Pekića.
Krajem maja 1992. na prvim izborima za Skupštinu SRJ, SRS je po broju mandata i glasova bila druga stranka. Te godine su, u saradnji sa SPS-om, Šešeljevim zalaganjem oboreni prvi premijer SRJ Milan Panić i predsjednik Dobrica Ćosić.
SRS je septembra 1992. otkazala povjerenje Miloševićevoj manjinskoj Vladi Srbije, poslije čega su održani vanredni parlamentarni izbori.
Za predsjednika opštine Zemun Šešelj je izabran 1996.
U jesen iduće godine, na izborima za predsjednika Srbije pobijedio je u drugom krugu kandidata SPS-a Zorana Lilića, ali mu pobjeda nije priznata jer, navodno, nije izašao dovoljan broj glasača.
Januara 1997, u drugom krugu ponovljenih izbora, izgubio je od novog Miloševićevog kandidata - Milana Milutinovića.
Marta 1998. ušao je u koalicionu Vladu Srbije i izabran za njenog potpredsjednika. Nakon što je predsjednik SRJ Slobodan Milošević, juna 1999, prihvatio da se vojne i policijske snaga povuku sa Kosova i Metohije, SRS je izašla iz vlade, ali se ubrzo i vratila.
Šešelj je učestvovao i na izborima za predsjednika Srbije 2002, kada je osvojio oko 23 odsto glasova (tada je pobijedio Vojislav Koštunica, kojem je u drugom krugu protivkandidat bio Miroljub Labus).
Šešelj je zbog političkih stavova i aktivnosti u nekoliko navrata bio zatvaran.
Tribunalu u Hagu predao se 23. februara 2003, a narednog dana je izručen u Ševeningen. Pred tim sudom se krajem marta 2003. izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice.
Njemu se u Tribunalu sudi za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, BiH, ali i za djela počinjena u Vojvodini od 1991. do 1993.
Suđenje je počelo 7. novembra 2007, a januara 2009. je dodatno optužen za nepoštovanje Tribunala zbog objelodanjivanja imena i drugih ličnih detalja tri svjedoka čiji je identitet, po nalogu pretresnog vijeća, zaštićen od javnosti.
Šešelj je jula 2009. osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda, a u februaru 2010. drugi put je optužen zbog toga što je u knjizi objavio podatke o 11 zaštićenih svjedoka.
U raspravi održanoj 9. marta 2011. zatražio je odštetu od 10 miliona evra i ponovio svoj zahtjev da vijeće donese oslobađajuću presudu pošto tužilaštvo nije ništa dokazalo protiv njega.
Iznošenje završne riječi na sudu je počelo marta 2012.
Tužioci Tribunala zatražili su za Šešelja 28 godina zatvora, zbog zločina nad nesrbima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini, počinjenim od 1991. do 1993.
Tužilac Matijas Markusen je posljednjeg dana iznošenja završne riječi tužilaštva zatražio od sudija da Šešelja proglase krivim po svim tačkama optužnice (ima ih 9), uz obrazloženje da je dokazano da je kriv za "teške zločine kako po obimu tako i po gnusnoj prirodi".
Izricanje presude bilo je zakazano za 30. oktobar 2013. Šešelj je, međutim, jula 2013. zatražio izuzeće sudije Harhofa zbog sumnje u njegovu pristrasnost.
Sud je prihvatio Šešeljev zahtjev i umesto Frederika Harhofa imenovao sudiju Mandiaje Nijang.
Početkom 2014. zatražio je da bude oslobođen ili da suđenje počne ispočetka jer, kako je naveo, nije pravično da postupak bude nastavljen uz sudiju koji nije pratio postupak od početka.
Odvojeno od optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, u tri postupka osuđen je zbog nepoštovanja suda, na 15, 18 i 24 mjeseca zatvora.
Šešelj je prvi put smješten u bolnicu 6. januara 2012, a šest dana kasnije ugrađen mu je pejsmejker. Poslije toga bio je hospitalizovan u nekoliko navrata.
Nedavno je Milovan Bojić, član ljekarskog tima koji ga je u Hagu pregledao, izjavio je da je Šešeljevo zdravstveno stanje ozbiljno i da postoje elementi "životne ugroženosti" i "definitivne metastaze na jetri".
Bojić je na konferenciji za novinare rekao da je lider radikala trebalo da primi 12 doza hemioterapije, a da je primio samo jednu, kako je navedeno u saopštenju SRS. Prisutne novinare je izvjestio i da nema Šešeljevo odobrenje da o njegovom zdravstvenom stanju javno govori, ali da to radi "zbog medicine, njegovog zdravlja i porodice".
"Dalju terapiju Šešelj je opravdano odbio zbog toga što je iz bolnice bio prebačen u 'bunker', u prostoriju bez prozora, a ti uslovi su medicinski apsolutno neadekvatni. Kao obrazloženje rečeno mu je da bi njegove izlučevine zbog terapije mogle da budu toksične i štetne po ostale zatvorenike i medicinsko osoblje, pa je zato izolovan", rekao je Bojić.
On je, kako se navodi u saopštenju, rekao da je jedino rešenje da se Šešelj liječi u Srbiji, ali je i ukazao da se to ne može očekivati dok njemu ne bude ukinut pritvor.
Šešelja je u Hagu, kako se navodi u saopštenju, pregledao tim ljekara u kojem su, pored Bojića, bili i Mirko Bulajić, Zoran Milošević, Zora Naumović i Predrag Rebić.
SRS oprezan
Srpska radikalna stranka večeras nije mogla da komentariše odluku sudskog vijeća Haškog tribunala da Vojislav Šešelj bude privremeno pušten na slobodu, jer čeka da dobije zvaničan prijedlog i da im se iz Sheveningena javi njihov lider.
Funkcioner SRS Zoran Krasić izjavio je Tanjugu da rukovodstvo stranke očekuje da će Šešelj u Hagu uskoro dobiti prevod na srpski te odluke i da će potom kontaktirati sa rukovodstvom radikala.
On je naveo i da SRS čeka da dobije zvaničan prijedlog odluke Hašskog tribunala sa francuskog jezika i dodao da, po dosadašnjim iskustvima, osim onog što se objavljuje postoji i aneks koji nije dostupan javnosti.
"Dok se ne čujemo sa Šešeljem i ne dobijemo predlog odluke, ne možemo da komentarišemo stav Haškog suda", rekao je Krasić i dodao da će se tokom večeri radikali oglasiti tim povodom zvaničnim saopštenjem.
nezavisne.com
![Forum [Bot]](./images/ranks/s.png "Forum [Bot]")
