GOVOR EDIBA BUKVIĆA (SDA) IZ 1993. GODINE
10.04.2012
Šta se govorilo na Bošnjačkom saboru u Sarajevu 1993. godine; Edib Bukvić (SDA): BiH od Une do Drine postala je nerealna i nemoguća. Ovako definiran cilj, poslije doživljenog genocida, ne bi trebao biti tajna; Muslimani, Srbi i Hrvati nisu u stanju da stvore zajedničku državu.
Autor: Faruk Vele | objavljeno 10.4.2012. 'Dnevni avaz'
Dok se još sakupljaju i analiziraju utisci o obilježavanju 20. godišnjice početka agresije na našu državu i o ¨Sarajevskoj crvenoj liniji¨, kojima smo se sjetili 11.541 ubijenog građanina Sarajeva, nemoguće je ne spomenuti sramni pokušaj dijela bošnjačke politike, odnosno ¨patriota¨ iz vrha SDA, da u jeku rata, na Bošnjačkom saboru 27. i 28. septembra 1993. godine, prihvate podjelu BiH!
Tri države
Dok su, naime, heroji Armije RBiH branili ¨jedinstvenu, suverenu i nezavisnu RBiH¨, u podrumu sarajevskog hotela 'Holiday Inn' pripreman je klasičan pokušaj izdaje jedine nam domovine. Na tu sramnu činjenicu upozorio je ovih dana /…/ akademik Muhamed Filipović, koji je od /…/ predsjednika RBiH rahmetli Alije Izetbegovića tražio ostavku kada je ovaj potpisao u Ženevi sporazum kojim se prihvata prijedlog internacionalne zajednice o ustrojstvu BiH kao unije tri državice.
Šira bh. javnost malo, skoro ništa ne zna o tome šta se ujesen 1993. godine govorilo na zatvorenom dijelu Bošnjačkog sabora. Transkript dijelova obraćanja prije nekoliko godina objavilo je bivše uredništvo sarajevskog sedmičnika 'Dani', ali taj dokument nije izazvao mnogo pažnje u javnosti.
Inače, vraćanje historijskog nacionalnog (ne nacionalnog, nego narodnog – op. ed.) imena Bošnjaci, bilo je tek prigodna dimenzija Bošnjačkog sabora. Na njoj se kasnije i insistiralo u javnosti. No, najvažniji razlog sazivanja svebošnjačkog skupa je ¨politička priprema za izjašnjavanje u ime Bošnjaka-Muslimana u BiH o predloženom mirovnom sporazumu koji je poznat po imenima britansko-norveških mirovnih posrednika Dejvida Ovena (David Owen) i Torvalda Stoltenberga¨ (Thorvald), koji je podrazumijevao stvaranje tri etnički zasnovane republike, što je bio uvod u podjelu države.
Realne mogućnosti
Tako je skoro nezapažena ostala i tvrdnja nekadašnjeg potpredsjednika Vlade RBiH, ambasadora u Indoneziji i člana Izvršnog odbora SDA Ediba Bukvića, koji je na Saboru rekao da je dosadašnja ¨BiH s tri naroda između Une i Drine postala nerealna i nemoguća te da Bošnjaci treba da definiraju svoju nacionalnu državu¨. Zanimljivo je da je Edibov bratić Amer danas direktor BBI banke i jedan od najbližih ljudi predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
- U ovom trenutku, kada svi ovdje prisutni moramo da budemo svjesni težine prihvatanja ili neprihvatanja ponuđenog paketa (Oven-Stoltenberg, op. a.), to jest svjesni kratkoročnih i dugoročnih posljedica tog čina, bez obrazlaganja posljedica onoga što bi nam trebalo biti jasno, želim da upozorim da radi nekih mogućih kratkoročnih olakšanja ne donesemo odluku koja će budućnost sve nas učiniti nesnošljivom. Do sada je bosanska, odnosno muslimanska strana optuživana da nema svojih inicijativa, da nema svojih karata, svojih definiranih ciljeva - kazao je na početku Bukvić, koji je, očito, u ime SDA bio zadužen da iznese ideje o pristanku na razbijanje države:
- Mislim da smo mi sve do sada imali jasan cilj: to je ona BiH između Une i Drine i sada, kada je taj cilj postao nedohvatljiv, postao neostvariv, jer ga naše komšije nisu htjele ili ga nisu dovoljno voljele da bi se za taj cilj s nama borile, mi moramo definirati svoj, samo svoj, realan, dohvatljiv i ostvariv cilj koji će biti ono za šta ćemo se boriti i što ćemo, uz Božiju pomoć, za sva vremena sačuvati...
Bez uvijanja, Bukvić je iznio niz zaključaka od kojih je prvi upravo taj da je ¨dosadašnja BiH, sa svoja tri naroda, postala nerealna¨. Poslije ovakvog genocidnog rata, tvrdio je on, dugoročno, ¨Muslimani, Srbi i Hrvati nisu u stanju da stvore bilo kakvu zajedničku državu¨.
- Ovaj će rat jednog dana završiti formiranjem nacionalnih država Muslimana, Srba, Hrvata, Albanaca i, eventualno, Makedonaca. Postojeće granice država doživjet će znatne izmjene i umnogome će zavisiti od toga ko će biti najjači i najspremniji u vrijeme definitivnog pada srpskog i hrvatskog fašizma. Uvažavajući navedeno, kao i naše realne mogućnosti, neophodno je definirati prostor države muslimanskog naroda, koji će zadovoljiti sljedeće kriterije: da je to kompaktan prostor koji se može braniti; da ima svoj izlaz na more i da obuhvata grad Sarajevo kao historijski centar bosanskih Muslimana - naglasio je Bukvić.
Buduće generacije
Plan koji Bukvić nije spomenuo, a čije se postojanje kasnije pokazalo izvjesnim, jeste da ¨muslimanskom državicom¨ vlada tek nekoliko podobnih porodica. Taj plan kasnije se ralizirao kroz sumnjivu raspodjelu donacija, kriminalnu privatizaciju i talove koji traju do danas.
- Na ovaj način definiran prostor države Bosne s minimalnim odrednicama ustrojstva te države, podržan od ovog sabora i širokih muslimanskih masa, treba da bude motiv i cilj naših boraca i, ako bude trebalo, i budućih generacija. Ovako definiran cilj, poslije doživljenog genocida, ne bi trebao da bude tajna, ni pred našim građanima ni pred svjetskom javnošću. Pripremljeni za realizaciju ovakvog cilja, uz mobilizaciju raspoloživih privrednih i ljudskih potencijala, postat ćemo i ravnopravan pregovarač za zelenim stolom - zaključio je Bukvić.
Harakiri u ‘Holiday Innu’!
Faksimil teksta u ‘Bošnjačkom avazu’ 10. oktobra 1993.: Upozorili na opasnost od podjele
Među prvima koji su nedvosmisleno ustali protiv podjele BiH bio je i tadašnji ‘Bošnjački avaz’, petnaestodnevnik iz kojeg je nastao današnji ‘Dnevni avaz’. U čuvenom tekstu pod naslovom ¨Harakiri u Holiday Innu¨, ‘Bošnjački avaz’ upozorio je na opasnosti od podjele Bosne.
- Republika bosanska biva slavljena kao država bošnjačkog naroda u kojoj će se on ¨polagano¨ razvijati, bez obzira što se ona ne može, sa svim svojim neosiguranim teritorijalnim rukavcima, smatrati vojno održivom, osim ako nećemo trajno ostati militarizirana država. Najgušća naseljenost u Evropi tog, uglavnom neplodnog teritorija i okruženost sa dva neprijateljska giganta, nije izgleda nikakav razlog za roditelje iz vrha bosanske vlasti da abortiraju svoga mongoloida. Oni i dalje insistiraju da je podjela države nužna i stoga zajedno s neprijateljima prave unutarnje granice da bi podjela bila legalna - bio je krajnje hrabar stav ‘Bošnjačkog avaza’.