Page 1 of 7

Šume, šumska gazdinstva, drvna industrija u BiH

Posted: 28 Dec 2011, 20:45
by Konsultant
Šta mislite o trenutnoj situaciji u BH sumama i sumskim gazdinstvima,kao i u drvnoj industriji? Mozemo li od toga, prosperirati i razviti drustveni standard?
Zabraniti daljnju sječu šuma.
Drvopreradjivacka djelatnost je jedina u zadnje vrijeme biljezila rast, dok je vecina bila u padu. Pokositi sve redom je ludost, ali planirana i racionalna sjeca bi pomogla ekonomskoj situaciji.
1. Smanjiti poreze i doprinose na plaće sa 76% na 30%.
Postepeno, ima logike, ali ako neglo to urade, kako ce se drzavna tijela finasirati?
XI Potencijalni strateški partneri
1. MMF i Svjetska Banka
2. SAD
Pa ti samo (dusu) uzimaju, oni nista ne daju.

Mrsko mi dalje ulaziti u neku analizu. Svi danas pricaju o nekim vizijama, idejama, niko ne radi na njihovim razradama, 100% implemenacijama itd.

Re: Semir Osmanagić

Posted: 28 Dec 2011, 21:12
by Krokodil Behko
Drvopreradjivacka djelatnost je jedina u zadnje vrijeme biljezila rast, dok je vecina bila u padu. Pokositi sve redom je ludost, ali planirana i racionalna sjeca bi pomogla ekonomskoj situaciji.
Kod nas i jeste pod kontrolom ali ce RS za nekoliko decenija,ogoliti.
Njihov je glavni izvozni artikal,sirova daska.

Re: Semir Osmanagić

Posted: 29 Dec 2011, 09:31
by Konsultant
I u Federaciji je bilo tako negdje do 2000. god. a onda se situacija pocela popravljati. Jos uvijek ima nelegalne sjece ali je to u manjem obimu.

Re: Semir Osmanagić

Posted: 29 Dec 2011, 11:18
by Mister No
Mislim da je jedan od najvećih izvoznika trupaca (oblovine) Švedska, i ne prijeti im ogoljenje zemljišta ili ekološki problem.
Znači pravilnim gazdovanjem šumama može se obezbijediti sve...

Re: Semir Osmanagić

Posted: 29 Dec 2011, 12:31
by Krokodil Behko
Vjerovali ili ne,desilo se i to cudo. Nikada vidjeno u BiH.
Jedna firma,uvezla dasku iz inostranstva :plavi
i to moja bivsa firma. Kupili od nekih Čeha.
dakle,u Federaciji,oblovina je skupa a u RS,traje mahnita sjeca.
daska boljeg kvaliteta se izvozi u Njemacku i gdje sve ne a losijeg
profaje se na domacem trzistu.

Re: Semir Osmanagić

Posted: 29 Dec 2011, 12:43
by Mister No
Krokodil Behko wrote:Vjerovali ili ne,desilo se i to cudo. Nikada vidjeno u BiH.
Jedna firma,uvezla dasku iz inostranstva :plavi
i to moja bivsa firma. Kupili od nekih Čeha.
dakle,u Federaciji,oblovina je skupa a u RS,traje mahnita sjeca.
daska boljeg kvaliteta se izvozi u Njemacku i gdje sve ne a losijeg
profaje se na domacem trzistu.
Pa nije nista novo Behko.

Veliki dio pilana uvozi oblovinu iz Slovenije, jer je oblovina iz BiH skuplja i obično lošijeg kvaliteta.

Re: Semir Osmanagić

Posted: 29 Dec 2011, 13:23
by Krokodil Behko
zagor wrote:
Krokodil Behko wrote:Vjerovali ili ne,desilo se i to cudo. Nikada vidjeno u BiH.
Jedna firma,uvezla dasku iz inostranstva :plavi
i to moja bivsa firma. Kupili od nekih Čeha.
dakle,u Federaciji,oblovina je skupa a u RS,traje mahnita sjeca.
daska boljeg kvaliteta se izvozi u Njemacku i gdje sve ne a losijeg
profaje se na domacem trzistu.
Pa nije nista novo Behko.

Veliki dio pilana uvozi oblovinu iz Slovenije, jer je oblovina iz BiH skuplja i obično lošijeg kvaliteta.
Zavisi,koja je vrsta i namjena.
Ja sam mislio na hrast,prvenstveno.
dakle,tvrdo drvo. Mislim da to Slovenci ne prodaju.
Pitanje je i da li ga imaju dovoljno,za svoje potrebe.
Mozda se uvozi,neka druga vrsta,kao materijal za proizvodnju namjestaja.
Nasa hrastovina,poznata je po tome,sto je dosta loseg kvaliteta.
I gdje nema cvorova i kvrzica,nastupa takozvana diskolorizacija.
To je posljedica efekta,znanog pod nazivom "kiselost suma" Naravno
da se u normalnim zemljama,to moze rijesiti.

Re: Semir Osmanagić

Posted: 29 Dec 2011, 13:29
by Mister No
Krokodil Behko wrote:
zagor wrote:
Krokodil Behko wrote:Vjerovali ili ne,desilo se i to cudo. Nikada vidjeno u BiH.
Jedna firma,uvezla dasku iz inostranstva :plavi
i to moja bivsa firma. Kupili od nekih Čeha.
dakle,u Federaciji,oblovina je skupa a u RS,traje mahnita sjeca.
daska boljeg kvaliteta se izvozi u Njemacku i gdje sve ne a losijeg
profaje se na domacem trzistu.
Pa nije nista novo Behko.

Veliki dio pilana uvozi oblovinu iz Slovenije, jer je oblovina iz BiH skuplja i obično lošijeg kvaliteta.
Zavisi,koja je vrsta i namjena.
Ja sam mislio na hrast,prvenstveno.
dakle,tvrdo drvo. Mislim da to Slovenci ne prodaju.
Pitanje je i da li ga imaju dovoljno,za svoje potrebe.
Mozda se uvozi,neka druga vrsta,kao materijal za proizvodnju namjestaja.
Nasa hrastovina,poznata je po tome,sto je dosta loseg kvaliteta.
I gdje nema cvorova i kvrzica,nastupa takozvana diskolorizacija.
To je posljedica efekta,znanog pod nazivom "kiselost suma" Naravno
da se u normalnim zemljama,to moze rijesiti.
Mislim da su ovi borovinu uvozili...

I bio sam iznenađen kad je čovjek rekao da mu je jeftinije odozgo dopeljat nego ovdje kupit :)

Re: Semir Osmanagić

Posted: 29 Dec 2011, 16:38
by Krokodil Behko
Jeste jeftinije. Vjerujem u to,da se borovina uvozi,posto federacija,dere pravo
po pitanju cijena oblovine,prijevoza,te raznih taksi,za regeneraciju sumskog bogatstva.
Mada cisto sumnjam,da oni regenerisu,bilo sta. Medjutim,puno je gore u RS. Tamo rezu
i sve bolje komade,kao sirove,prodaju vani i to za bagatelu. Uvjeren sam 100% da je na
sceni,politicarsko-privatnicki kriminal,ogromnih srazmjera.
Medjutim,svaka kritika Dodika i njegove skvadre,tretira se kao nacionalisticki napad.

Re: Semir Osmanagić

Posted: 30 Dec 2011, 05:11
by Konsultant
Ivanic bio osudjen zbog neke muljaze u Srpske sumana ali eno ga zdrav, prav, vesel i jos uvijek na slobodi.

Zar je bitno odakle se oblovina uvozi? Bitno je dobiti sto kvalitetniju sirovinu po sto vecoj cijeni za sto manje para i preradjenu izvesti za sto vise.

Re: Semir Osmanagić

Posted: 06 Jan 2012, 10:54
by Krokodil Behko
Konsultant wrote:Ivanic bio osudjen zbog neke muljaze u Srpske sumana ali eno ga zdrav, prav, vesel i jos uvijek na slobodi.

Zar je bitno odakle se oblovina uvozi? Bitno je dobiti sto kvalitetniju sirovinu po sto vecoj cijeni za sto manje para i preradjenu izvesti za sto vise.
Ne vjerujem, da se moze izvoziti niti uvoziti oblovina.
Cak i kod nas, to je zakonom zabranjeno. A tek kod slovenaca.
Samo rezano drvo. A nije ni izvoziti lako. Pogotovo ne, u zemlje EU.
Tu se trpaju cak i kinezi. Doduse,njihovi proizvodi u toj bransi,
takodjer su manjeg kvaliteta, kao i sve ostalo sto proizvode, pa
losije prolaze. Medjutim,jeftiniji su iz tog razloga.

Re: Šume i šumska gazdinstva u BiH

Posted: 06 Jan 2012, 11:08
by Luna.
ko je vlasnik najvece sume na forumu :ha

Re: Šume i šumska gazdinstva u BiH

Posted: 17 Jan 2012, 10:02
by Krokodil Behko
Bosanskohercegovački dizajn na sajmu u Kelnu

U Kelnu je otvoren međunarodni sajam namještaja.1.150 izlagača iz 54 zemlje će do nedjelje predstavljati nove trendove. Među izlagačima je i 12 iz BiH od kojih su neki i ove godine osvojili nagrade.

Image

„Kompaktno i praktično“ je ovogodišnji moto sajma kojim tradicionalno počinje "nova dizajnerska godina". Na sajmu „imm 2012“ se najviše pažnje pridaje prirodnim materijalima. Vanjskotrgovinska komora BiH i Agencija za promociju izvoza BiH i ove godine predstavljaju ovu državu pod motom „Tradition for future“.


Lejla Međedović, savjetnica za izvoz u vanjsko-trgovinskoj komori BiH i Agencije za promociju izvoza BiH
„Bosanskohercegovački namještaj može biti konkurentan na evropskom tržištu“, kaže Lejla Međedović, savjetnica za izvoz u vanjsko-trgovinskoj komori BiH i Agencije za promociju izvoza BiH. „Prvi razlog je što BiH ima i sirovinu tako da može zatvoriti kompletan lanac vrijednosti u ovoj industriji. Drugi razlog je blizina evropskom tržištu“, kaže Lejla Međedović.

Goran Kolenda iz firme FIS iz Viteza, koja se ove godine prvi put predstavlja na sajmu u Kelnu, kaže da su očekivanja velika i da bosanskohercegovački proizvođači namještaja nude daleko veći kvalitet od cijene. „Realno je da namještaj bude skuplji. Međutim, tržište je takvo kakvo jeste, što najviše na svojoj koži osjećaju proizvođači namještaja“, kaže Kolenda.

Image

Tvornica namještaja „Oglavina“ iz Brčkog ove godine prvi put izlaže svoje proizvode na sajmu “imm 2012”. Almir Džamalija iz „Oglavine“ ne krije svoje zadovoljstvo prisustvom na sajmu, ali i dodaje da se „namještaj koji se nudi na sajmu u znatnoj mjeri razlikuje od onog što se nudi na tržištu BiH" Dodaje da će se tek za dvije ili tri godine ovi trendovi pojaviti i na bosanskohercegovačkom tržištu.

Poznati izlagači i osvajači nagrada

Bosanskohercegovački namještaj iz godine u godinu postaje prepoznatljiv brend na svjetskom tržištu dizajnerskog namještaja. Dizajnerski stol „Umbra“ nastao u saradnji bh. dizajnerice Jasne Mujkić i firme Rukotvorine iz Konjica, ove godine je nagrađen prestižnom nagradom „Interior Innovation Award 2012“. Rukotvorine drugu godinu zaredom osvajaju nagrade za svoje proizvode.

Štand BiH je dizajnirao profesor Salih Teskeredžić sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu
Prošle godine je istom nagradom nagrađen stol „Daisiv“ bh. dizajnera Saliha Teskeredžića. To je dovoljan razlog da ove godine Rukotvorine samostalno izlažu svoje proizvode u jednoj od najprestižnijih hala „Pure Village“ u kojoj se određuju trendovi za 2012. godinu.

Image

Nakon sajma namještaja u SAD (New York), New York Times je o proizvodima firme Rukotvorine napisao da se radi o revoluciji u ručnom radu jer uspjeva spojiti tradiciju i ono što je moderno. “Želimo zadržati svoj ručni rad jer je to identitet naše tradicionalne rezbarije koju koristimo u modernim proizvodima”, kaže Adem Nikšić, generalni direkor firme.

Nagrađeni rad je predstavljen kao dio posebne izložbe na sajamskom „Bulevaru inovacija“, što ga kvalificira za ulazak u takmičenje za petnaest najboljih kreacija sajma i osvajanje specijalne nagrade „Interior Innovation Award - Best of the Best 2012“.

Profesor Salih Teskeredžić sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, koji je prošle godine osvojio čak četiri nagrade „Interior Innovation Award 2011", svoj međunarodni kvalitet potvrđuje nominacijama za dizajn „German Design Award 2012“ proizvoda "Torsio stolica" i "Tesa stolica" za firmu "Artisan" iz Tešnja. Fadil Ćostović, vlasnik „Artisana“ čiji se proizvodi već nalaze u salonima namještaja u Njemačkoj i zemljama Beneluksa kaže da bez obzira na dobre izvozne rezultate, ipak postoje i određeni problem sa kojim se suočava drvna industrija koja je uz turizam najperspektivnija grana privrede u BiH.

Image

“Ove godine nam niko nije pomogao. Obraćali smo se raznim državnim institucijama koje bi nam olakšale prezentaciju na sajmu. Činjenica je da se ovdje radi i o vlastitoj prezentaciji, ali je ovo ipak najbolji način prezentacije i BiH i naših mogućnosti i novog pristupa i osvajanja evropskog tržišta“, kaže Ćostović.


Štand firme "Artisan" koja svoje proizvode na sajmu u Kelnu predstavlja već treću godinu.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO) i USAID-Sida FIRMA Projektom, organizuje nastup ukupno deset bosanskohercegovačkih kompanija u zajedničkom paviljonu Bosne i Hercegovine na sajmu u Kelnu.

Na bh. štandu, koji je i ove godine dizajnirao Salih Teskeređić, izlažu: Fis iz Viteza, Izazov iz Kalesije, Malagić & Divani iz Brčkog, Nova forma iz Šamca, Oglavina iz Brčkog, Arting - Gradnja iz Lukavca, Sconto-Prom iz Prijedora, Standard iz Prnjavora, Zedex iz Zenice i GMP Kompani iz Laktaša. Sajam je od petka (13.1.2012.) otvoren za publiku. Organizatori očekuju više od 100.000 posjetilaca.

Re: Šume i šumska gazdinstva u BiH

Posted: 11 Apr 2012, 12:32
by Krokodil Behko
Drvna industrija: Pokrivenost uvoza izvozom viša od 300 posto

Image

Drvna industrija je privredna grana koja ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni i izvoz je osnovna orijentacija proizvođača drvne industrije, što pokazuju i statistički pokazatelji, a u narednom periodu se očekuje i bolji trend, rečeno je danas u Sarajevu na sjednici Skupštine Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Raspravljajući o poslovanju šumarstva i drvne industrije, s posebnim osvrtom na ostvarene izvozno-uvozne i proizvodne rezultate u 2011. i prvim mjesecima 2012. godine, rečeno je da je drvna industrija BiH u 2011. ostvarila izvoz od 807 miliona KM, što je za 12 posto više u odnosu na 2010.

U okviru toga izvoz proizvoda u skupini drvo i proizvodi od drveta činio 62,1 posto ukupnog izvoza, dok je izvoz namještaja i montažne drvene gradnje iznosio 37,9 posto.

Uvoz drvne industrije u BiH u 2011. iznosio je 255 miliona KM, pa je pokrivenost izvoza uvozom iznosila više od 300 posto.

Sekretarka Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) Selma Bašagić kazala je da je u prva dva mjeseca ove godine izvoz drvne industrije BiH iznosio 99,9 miliona KM, a uvoz 24,5 miliona KM i da ti pokazatelji govore da je u ovom periodu uvoz više smanjen nego izvoz, što je ohrabrujuće, a i pokrivenost izvoza uvozom viša je od 400 posto.

Skupština Asocijacije drvne indsutrije i šumarstva, uz izvještaj o radu u protekloj godini, razmatrala je Informaciju "Tržište namještaja Evrope i svijeta“, a obavljena je i prezentacija WIFI Instituta u Bosni i Hercegovini, najvećeg njemačkog instituta za razvoj i praćenje gospodarstva, a radi informiranja članica o mogućnosti edukacije za sva područja poslovanja preduzeća.

Re: Šume i šumska gazdinstva u BiH

Posted: 12 Apr 2012, 17:17
by nezaboravna
Zar jos ima sume?Ja kontala sve opljackano :sjedi

Re: Šume i šumska gazdinstva u BiH

Posted: 30 Jul 2013, 09:17
by Krokodil Behko
RobinZon KrushKo wrote:
Krokodil Behko wrote:
vodeni_zeko wrote:
Krokodil Behko wrote:A javor..mislim da je to porodica hrasta ... :cvike
prema vikipediji nije, mada slabo divanim botaniku.
Onda ti wikipedisti,moraju objasniti,zasto nerijetko medju hrastove trupce,
zalutaju i javorovi.. (situacija kad to stigne u moju firmu posto mi pravimo podove)
Dakle,rastu na istom mjestu,izgledaju veoma slicno..A to se vidi i po liscu.. jbg..
Hrast-ovi (quercus sp.) nisu ista porodica kao javor-i (acer sp.)
Ma u redu, vjerujem ja tebi ali vjeruj i ti meni da je sličnost povelika i dok brenta ne zareže trupac prepoznati nije lako. Ne govorim iz ugla botaničara koji imaju neke svoje kriterije nego iz ugla industrije čiji je (prvi) kriterij vizuelan.
Kod nas postoji nekoliko vrsta hrastova,a za tehnicku obradu koristi se hrast kitnjak (quercus petreae) i hrast luznjak (quercus robur)-poznate su u svijetu slavonske sume hrasta luznjaka.
Lužnjaka ima i kod nas i to mnogo. Znaš u čemu je poenta? Slavonija je ravna i to Lužnjaka što imaju dostupno je i nije teško probirati. Međutim kod nas, po svim tim silnim brdima, jako je puno teško pristupačnih lokacija i zahvaljujući tome, ti lužnjaci i dalje opstaju. Kod nas se reže uglavnom tzv. gajska šuma to jeste ono što nije na većim nadmorskim visinama i u blizini je puteva.

Svi ostali nemaju tehnicku vrijednost kao ove dvije vrste (h. medunac,h.cer,crveni hrast,...) Hrastovi (s tehnickog aspekta) spadaju u tvrde liscare.
Znajući za "razornu" moć najsavremenijih strojeva, nema tu više pretvrdog hrasta - vjeruj. Upravo diskutuješ sa likom koji je procjenjivao kvalitet proizvoda od istog. Ukoliko se posjeduju savremeni strojevi u firmi a poput ovog:

Image

....nema tog drveta koje je tvrdo. OK, buka je veća i tupe se alati (noževi) ali na kraju kad se proizvede, ne samo da je vrijedan nego je i više vrijedan od standarda upravo jer je natprosječno tvrd. To švabe kupuju čim vide. Ujedno što je tvrđi to je i teži/masivniji i više impresionira krajnje mušterije.
Kad se izvrsi sjeca vjerovatno i ne skontaju da imaju "nekoliko" trupaca javora pa se sve zajedno exploatise.
O ovome već pisah iznad. To je do šumskih gazdinstava i njihovih radnika koji ne primjete razliku jer je vizuelno ipak manja. Već u tvornici, kao što rekoh, čim se odvoji okorak s tripca, brentista primjeti razliku ako ne i prije a po tome što je javor mekši od hrasta.

Iako mi je to cudno jer plemeniti javori su skuplji od hrasta,ako nista zbog toga sto ih manje ima,a i texturom i tehnickim karakteristikama su ako ne lijepsi/bolji,bar su kao i hrastovi.
Baš za hrast kažu da je plemenit. Nisam siguran za to oko teksture. Javorova je preširoka i svijetla te on kao takav podesan je za izgradnju stubišta ili zidnih obloga. Hrast je simbol tvrdoće i postojanosti pa tako da je uvijek prvopozvan za proizvodnju podova i namještaja. Njemačka kompanija koja je otkupljivala našu kompletnu proizvodnju, davala je mušterijama garanciju - do kraja života da neće struhnuti :D.

Re: Šume i šumska gazdinstva u BiH

Posted: 30 Jul 2013, 12:05
by Nela
Luna. wrote:ko je vlasnik najvece sume na forumu :ha
ja :D. fakat imam dosta sume

Izvoz drvne industrije BiH povećan za 11,7 posto

Posted: 29 Mar 2014, 10:08
by Krokodil Behko
Image

Drvna industrija Bosne i Hercegovine je u prošloj godini ostvarila izvoz od gotovo 924 miliona KM, što je za 11,7 posto više nego 2012. godine, izjavila je danas u Sarajevu sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Selma Bašagić.

Na izbornoj Skupštini ove asocijacije razmatrana je informacija o ostvarenoj proizvodnji, izvozu i uvozu drvne industrije i šumarstva BiH u prošloj godini, te trendovima u prva dva mjeseca ove godine.
Bašagić je dodala da je pokrivenost uvoza izvozom u 2013. bila je 384 posto, što je povoljnije u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 337 posto.

- Najveća stavka u tom izvozu je bio namještaj i njegovo učešće je bilo 36,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom što se tiče namještaja bila je 443 posto i izvoz namještaja je porastao u prošloj godini - dodala je Bašagić.

U prva dva mjeseca ove godine, po njenim riječima, izvoz drvne industrije i šumarstva iznosio je 152.160.000 KM. Taj izvoz je 25,4 posto viši u odnosu na isti period 2013.

-To povećanje od 25,4 posto pretežno je rezultat povećanog izvoza ogrevnog drveta, zatim namještaja i rezane građe - dodala je Bašagić.

Pokrivenost uvoza izvozom svih proizvoda drvne industrije u ovom periodu bila je 470,7 posto.

Na dnevnom redu ove sjednice, među ostalim, je izbor članova Odbora, predsjednika i potpredsjednika Asocijacije, kao i prezentacija „ChamberTrust Seal“,nove usluge Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.



(FENA)

Re: Izvoz drvne industrije BiH povećan za 11,7 posto

Posted: 29 Mar 2014, 11:47
by alma75
Isjekoše šume. Ovo je samo šarena laža, jer izvezu dasku, od koje se u ino pravi namještaj pa ga opet uvoze

Re: Izvoz drvne industrije BiH povećan za 11,7 posto

Posted: 29 Mar 2014, 17:02
by storm
alma75 wrote:Isjekoše šume. Ovo je samo šarena laža, jer izvezu dasku, od koje se u ino pravi namještaj pa ga opet uvoze
to je isti problem i tu u sloveniji...koncesionari izvoze austrijancima balvane po 18 €/m3 , a nazad ga kupujemo u gotovom proizvodu i do 500€/m3 ...plus što su oni i radna mjesta ostvarili te silne profita....ali oni znaju a mi ne :lupa
no ove brojke u bh i nisu tako loše ako su istinite