ISTRAGA / Avdo Avdić

[Krokodil Behko]

Često ga citiramo, pa nek bude ovdje malo zbirno.
Slabo je koji novinar, u cijeloj regiji, ovako dobro informisan.
Prije je bilo, da je u dosluhu s famoznim Osmicom, ali on više nije šef OSA-e, pa tako da ta teorija pada u vodu

[Krokodil Behko]

[Maja]

S obzirom da mu je emisija na Hajatu, hoce li smjeti ista zucnuti o SDA i bracnom paru

[HAVANA]

U moru budala i konstrukcija, jos jedna...

[Duminjo]

U moru budala i konstrukcija, jos jedna...

Bilo bi pozeljno da je ovakvih malo više a da je malo manje onih emisija za kuhanje, talenata raznih a pogotovo Grand i pink ludila, turskih sapunica i ostalih sranja na TV od kojih ljudi samo zatupljuju.

Mediji su nevjerovatna moc. Bukvalno oblikuju javno mnijenje i zato svaki rezim pokusava da ih ima na svojoj strani.

U BiH prevladava zuta štampa i zato vecina ljudi zive ko nojevi a na izbore izlaze (Sami sebi kroje sudbinu) ko pjan vozac pred policijsku patrolu pa ga policajac moze derar kako hoce.


Avdica ne volim, iritantan mi je al mi je drago da postoji. I on i bilo koji drugi koji makar nešto ceprkaju, rove i rade. Nekad ce nesto iskopat.

[Krokodil Behko]

[Krokodil Behko]

[sehohari]

Čovjek je najjači novinar u BiH.
Jeste pro-SDA, ali ipak, radi investigativno novinarstvo. Kada odeš na neku njegovu stranicu, saznat ćeš nešto novo a da nije žuta štampa ili copy-paste sa srbijanskih portala.

Velike pohvale za novu emisiju. Dovodi sve važne ljude iz BiH u studio, dosta mi je bolji od Senadovih intervjua koji su previše senzacionalistički po mom ukusu, ali i nekvalitetni.
Da nije na Hayatu, koji je ipak maltene otvoreno pro-SDA, imao bi veliku gledanost. Makar po mom skromnom mišljenju.

[Krokodil Behko]

[Krokodil Behko]

SELEKTIVNA PRAVDA: Bošnjake hapse zbog korupcije i ratnih zločina, Srbe povremeno zbog ratnih zločina, a hercegovačke Hrvate ni zbog čega!

Piše: Avdo AVDIĆ (Istraga.ba)

Kemal Čaušević je kriv za kriminal u Upravi za indirektno oporezivanje, Miro Džakula nije. Čaušević će u zatvor, a Džakula u Elektroprijenos.


Fadil Novalić je kriv za federalne respiratore, a Radovan Višković nije kriv ni za respiratore niti za poljsku bolnicu u RS-u.


Fikret Hodžić i njegova Malina su optuženici za nabavku respiratora, Kristian Marić, posrednik u nabavki je samo svjedok.

Osman Mehmedagić je dvaput hapšen i triput pretresan, a Dragan Lukač nijednom. Čak ni zbog slanja u smrt Nedžada Dizdarevića.

Ranko Debevec je u pritvoru, a Milano Kajganić pritvara. Osim ako se ne radi o osuđenicima ili optuženicima za genocid.

Selmo Cikotić će na sud zbog ratnih zločina, Nenad Stevandić – neće.

Abdulaha Skaka su hapsili zbog štete od 30 hiljada maraka. Ljubu Bešlića za života niko nije istraživao.


Kada će "Kasa" u Hercegovinu?

U pritvoru su bili i gradonačelnici Zenice Fuad Kasumović, i Bihaća Hamdija Lipovača. U pritvoru nikad nisu bili gradonačenici iz Zapadne Hercegovine, iz Banje Luke, iz Istočnog Sarajeva.

U pritvoru je bio i Nedim Uzunović zbog Bosnalijeka. Milenko Bašić zbog “uglednog Lagera” nije.

U Sarajevu su hapsili i Fahrudina Radončića. U Hercegovini nisu Jozu Pavkovića.

Desetine sarajevskih biznizmena palo je zbog “Kase”. Ali kasa još nije stigla u zapadnu Hercegovinu.

Kada su mu sudili zbog kriminala sa Čovićem Jerko Lijanović je oslobođen. Kada su mu sudili nakon što je okrenuo leđa Draganu Čoviću, Jerko Lijanović je osuđen.

Hoćete li statistiku? Evo je.

Za pet godina, od početka 2018. go kraja 2022., Tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona Široki Brijeg podiglo je devet optužnica za krivična djela – kurupcije i privrednog kriminala. Samo u jednom predmetu izrečena je zatvorska kazna, dok su u pet predmeta izrečene – uslovne osude. I to bi bilo to što se tiče borbe protiv korupcije u ZHK kojim suvereno vlada HDZ BiH. Tom kantonu pripadaju tri općine i jedna gradska uprava. Tu su kantonalne institucije. U ZHK, prema popisu iz 2013. godine živi 95 hiljada stanovnika.

U Bosansko-podrinjskom kantonu živi 23 hiljade stanovnika. Kanton čine dvije općine i jedan grad. Osim lokalnih općinskih i gradskih administracija u tom kantonu postoje i kantonalne institucije. Za četiri godine, od početka 2018. do kraja 2021., Tužilaštvo BPK je podiglo 10 optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja. Jednu više nego ZHK za pet godina. I u tom je kantonu, u posmatranom periodu, izrečena jedna zatvorska osuda za krivično djelo korupcija.


Dakle, Tužilaštvu Goraždu za četiri godine podiglo je više optužnica za korupciju nego Tužilaštvo ZHK za pet godina, iako u ZHK ima više opštinskih administracija i skoro četiri puta više stanovnika.

Samo četiri zatvorske kazne

Od početka 2018. do kraja 2021. godine, mostarsko Tužilaštvo je podiglo 32 optužnice. Dakle, za četiri godine – 32 optužnice u kantonu kojem pripada devet općinskih i gradskih administracija, sve kantonalne institucije i nekoliko federalnih institucija. Za četiri godine izrečene su samo četiri zatvorske kazne. Šesnaest je uslovnih osuda. Tako, dakle, izgleda borba protiv korupcije u kantonu kojim vlada HDZ BiH i u kojem živi 222 hiljade stanovnika.

U Unsko-sanskom kantonu živi 273 hiljade stanovnika. Ovom kantonu pripada osam općina i gradova. Osim općinskih administracija, u Bihaću su smještene i kantonalne institucije. Federalnih institucija nema. Za četiri godine, 2018-2021., Tužilaštvo USK je podiglo 72 optužnice za korupciju i zloupotrebu položaja. U petnaest predmeta korupcije su izrečene zatvorske kazne. Ukupno je izrečeno 39 uslovnih osuda za korupciju.

Znači, iako u Mostaru ima više institucija (lokalne, kantonalne i federalne), Tužilaštvo HNK je podiglo duplo manje optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja nego Tužilaštvo USK.

U Srednjobosanskom kantonu živi 254 hiljade stanovnika. Dvanaest općinskih i gradskih administracija je u nadležnosti Kantonalnog tužilaštva u Travniku. Tome treba dodati i sve kantonalne institucije u SBK. Za četiri godine, 2018.-2021., Tužilaštvo SBK je podiglo deset optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja. U istom periodu, pravosuđe tog kantona nije izreklo nijednu zatvorsku kaznu za korupciju. Izrečene su tek tri uslovne osude.

Šta rade kanronalna tužilaštva

U Zeničko-dobojskom kantonu živi 364 hiljade stanovnika. Tužilaštvo ZDK je nadležno za 12 općina i gradova te sve kantonalne institucije. Prema podacima Transparency Internationala, za četiri godine Tužilaštvo ZDK je podiglo 101 optužnicu za korupciju, od čega se tri optužnice odnose na visoku korupciju. Izrečeno je ukupno 18 zatvorskih kazni. Uslovnih osuda je bilo 55.

Dakle, Tužilaštvo ZDK podiglo je deset puta više optužnica za korupciju od Tužilaštva SBK, gdje okosnicu vlasti čini HDZ BiH.

Kantonalna tužilaštva u Tuzli i Sarajevu imaju najbolje rezultate. Recimo, Tužilaštvo KS samo u 2021. godini je podiglo 100 optužnica za korupciju, a te godine je izrečeno ukupno osam zatvorskih kazni. Tokom 2020. Tužilaštvo KS je podiglo 15 optužnica, 2019. godine 24 optužnice za korupciju, a 2018. godine 29 optužnica. Pravosuđe u KS je od početka 2018. do kraja 2021. godine izreklo 21 zatvorsku kaznu zbog korupcije. Uslovne su bile 52 osude.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je od 2018. go 2021. godine podiglo 132 optužnice za korupciju. U istom periodu izrečeno je ukupno 39 zatvorskih kazni za korupciju. Izrečene su ukupno 92 uslovne osude.

[Krokodil Behko]

Novi skandal na N1 Sarajevo: Nakon filma o Draganu Čoviću, “ukinut” i film o ruskom utjecaju u BiH!

U istom periodu kada je cenzuriran film o Draganu Čoviću, rukovodstvo N1 televizije Sarajevo cenzuriralo je i film o rukom utjecaju u BiH, saznaje Istraga.ba.

Za razliku od filma o Draganu Čoviću koji je cenzuriran nakon montaže, film o ruskom utjecaju cenzuriran je tokom snimanja tako što rukovodstvo te televizije sa Amirom Zukićem na čelu naredilo obustavu snimanja. Do tog trenutka autor serijala Ispod površine, novinar Boris Brezo, već je bio snimio ili dogovorio snimanje nekoliko sagovornika o ovoj temi. Jedan od tih sagovornika je bio i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

“Tačno je da je snimljena moja izjava, ali ne znam ništa o sudbini filma”, kazao nam je kratko profesor Turčalo.


Istraga.ba je kontaktirala i autora Borisa Brezu, ali on nije želio govoriti o ovoj temi, jer je već napustio N1 TV. Stoga smo bili primorani zatražiti stav direktora Zukića.

“Gospodine Zukiću, zbog čega N1 TV nije emitirala dokumentarni film o ruskim diplomatama u BiH”, glasilo je pitanje Istrage,

“Take dokumentarac”, odgovorio je Zukić, “nije urađen, pa kako nije urađen nije mogao biti ni emitiran. N1 je proizveo i emitirao niz TV priloga i intervjua o ruskom utjecaju u BiH, što i sam znaš, jer si vjerni gledatelj N1, na čemu ti zahvaljujem”.

“A da li je”, nastavili smo s pitanjima, “bio u pripremi takav dokumentarac? Nekoliko ljudi nam je potvrdilo da su bili sagovornici i da njihove izjave nisu emitirane”.

“Da. Snimljene izjave su emitirane u tekućim emisijama N1, a sagovornici koje pominješ gostovali su u našem programu i govorili o ruskom utjecaju”, potvrdio je Zukić za Istraga.ba.

U filmu op ruskom utjecaju su, kako saznajemo, trebale biti obrađene teme koje se odnose na dolazak ruskih diplomata u BiH, kao i plinska problematika, odnosno izgradnja južne interkonekcije. Za potrebe filma bilo je planirano snimanje analitičara poput Zlatka Hadžidedića, Zijada Bećirovića, te novinara BIRN-a koji su istraživali priču o ruskim diplomatama u BiH. Međutim, prije nego što su sva snimanja realizovana, Zukić je naredio da dalje snimanje obustavi, a cijeli serijal Ispod površine – ukine. Autor serijala Boris Brezo je ubrzo napustio N1 i prešao na UNA TV.

Podsjetimo, početkom januara zagrebački NACIONAL je je objavio da je N1 BiH, bosanskohercegovačka podružnica jedne od najvjerodostojnijih televizija u regiji, prvi put u svojoj povijesti podlegao autocenzuri: bosanskohercegovačka redakcija N1 u rujnu je “bunkerirala” svoju već snimljenu istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, objavio je zagrebački Nacional u svom današnjem izdanju.

Riječ je, kako je objavio autor Boris Pavelić, bez ikakve sumnje, o uređivačkom propustu kakav se na N1 BiH ne pamti, a koji biva još i težim kada se zna da je, s cenzurom emisije o Čoviću ukinut i cijeli dotad vrlo uspješan istraživački serijal “Ispod površine” u sklopu kojega je spomenuta emisija i snimljena, i to usprkos činjenici da su prethodne emisije tog serijala o Miloradu Dodiku ili smijenjenom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, na primjer – doživjele visoku gledanost i pohvale kako gledateljstva tako i uredništva i uprave N1 BiH.

“Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić u kolovozu dao izjavu bosanskohercegovačkoj redakciji N1 televizije za emisiju o Draganu Čoviću, Nacional je želio doznati zašto taj rad nije objavljen ni tri mjeseca nakon predviđenog emitiranja u rujnu. Autor serijala i emisije Boris Brezo potvrdio je Nacionalu da je emisija snimljena, ali nije emitirana, no odbio je iznijeti pojedinosti slučaja. Nacional je zato proteklog tjedna razgovarao s više izvora s televizije N1 BiH, koji su željeli ostati anonimni, ali i s ostalim sugovornicima u toj nikad objavljenoj emisiji.

Riječ je, doznali smo, o emisiji u kojoj je autor, na temelju dostupnih sudskih i službenih dokumenata i izjava relevantnih sugovornika – političara, novinara i politologa – istražio i analizirao pravosudne, političke i moralne kontroverze te političku moć predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, najmoćnijeg hrvatskog političara u BiH te jednog od najmoćnijih političara u susjednoj zemlji.

Nije bila riječ o istraživačkoj emisiji u doslovnom smislu, jer se u njoj ne otkrivaju nove informacije i ne iznose nedokazane indicije koje bi mogle biti predmet sudskih tužbi: riječ je o sažimanju i preglednom ali informativnom prikazu poznatih, ali rjeđe spominjanih detalja Čovićeve političke karijere koju prate brojne kontroverze: autor je, na primjer, podsjetio kako su u jednom od više sudskih predmeta protiv Dragana Čovića, nakon što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, sudski dokazi misteriozno nestali u prijevozu iz zgrade Suda BiH u zgradu kantonalnog tužiteljstva, pa je oslobođen zbog nedostatka dokaza; emisija se bavila i činjenicom da je tužitelj Zdenko Kovač u jednom predmetu protiv Čovića optužnicu napisao nakon što je nastupila zastara, pa je takva optužnica, naravno, na sudu odbačena – a danas je isti taj Zdenko Kovač glavni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.


Neobjavljena emisija o Čoviću bavila se i aktualnom temom energetskih odnosa u BiH, takozvanom “južnom interkonekcijom”, odnosno, osnivanjem tvrtke koja bi ubuduće, nakon što bude izgrađena potrebna infrastruktura, trebala voditi lukrativan posao uvoza plina s krčkog LNG terminala u BiH preko većinski hrvatskih područja te zemlje. Emisija o Draganu Čoviću, dokazuje Nacional, produkcijski je bila kvalitetnija od svih dosadašnjih pa se cijela redakcija N1 BiH televizije radovala njezinu objavljivanju, tim više što je prethodna istraživanja tog serijala o najvećim kontroverzama u BiH gledateljstvo primalo s velikim interesom i pohvalama”, piše Nacional.

[Duminjo]

Ko ima vremena, neka napravi kokice i pogleda fino.

[SociologBosmal]

Covjek barem 80% onoga sto objavi, ispostavi se docnije istinitom.

[Naseef Mushroom]

REAKCIJA UDRUŽENJA

BH novinari: Napad Konakovića na Avdu Avdića je van svakog razuma i u maniru gebelsovske mašinerije



Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari uputio je javni protest Elmedinu Konakoviću, ministru vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) zbog ponovnog, sigurnosno opasnog napada na Avdu Avdića, novinara i urednika portala Istraga.ba.

Kako se naglašava u saopćenju, ministar Konaković je na svom Facebook profilu objavio video materijal u kojem se koriste različite objave i isječci iz intervjua Avdića, kako bi ovog novinara profesionalno i ljudski diskreditovao te izložio sigurnosnim rizicima.
"Upravni odbor BH novinara ocjenjuje šokatnom činjenicu da ministar Konaković putem Facebooka dijeli video kojim se pokušava potpuno dehumanizovati Avdo Avdić, u kojem se predstavlja kao čovjek nedostojan bilo kakvog poštovanja i prema kojem se potiče mržnja. U maniru gebelsovske propagandne mašinerije, ministar Konaković uz objavu ovog videa piše 'Nema sad stajanja, ova priča mora ići do kraja!', što može implicirati još drastičnije njegove postupke i/ili ljudi oko njega prema novinaru Avdiću", naveli su.

Upravni odbor BH novinara ocjenjuje kako je posljednji postupak ministra Konakovića izvan svakog razuma, ali i vrijednosti koje bi trebao zastupati šef bh. diplomatije, plaćen novcem građana BiH i zadužen da vodi politiku izgradnje i čuvanja evropskih principa, čiji su sastavni dio medijske slobode.
"Kao što je poznato, posljednjih nekoliko godina Konaković na dnevnoj osnovi denuncira i ugrožava novinare. To bi već trebao biti crveni alarm za Ministarstvo vanjskih poslova i stranku Narod i pravda da se distanciraju od ovih i sličnih Konakovićevih postupaka prema novinarima. Upravni odbor BH novinara poziva Federalnu upravu policije i Tužiteljstvo Kantona Sarajevo da hitno poduzmu zakonom propisanu i hitnu istragu, te mjere koje će osigurati uklanjanje spornog propagandističkog videosnima i sankcioniranje svih osoba koje stoje iza njegove produkcije i objave na Facebooku", zaključili su u saopćenju iz udruženja BH Novinari.

[Fuddo]

Ima neku zajebanu zaledjinu. Ne mos ti sa tim likovima ovako slobodno a da nema neko jos zajebaniji iza tebe. Ili je jednostavno lud, trece nema.

[Masamune]

Ili udara samo po novinarima za koje smatra da su stranački.

I Avdo je tokom svoje karijere bio malo tamo malo ovamo.

[Krokodil Behko]

KOMENTAR AVDE AVDIĆA: Bošnjačke koalicije na zapadnom Balkanu

Piše: Avdo AVDIĆ / Istraga

Postoji li razlika, u odnosu prema Bosni i Bošnjacima, između Aleksandra Vučića i Andrije Mandića? Postoji. Mandić je Vučićev pijun. Pa, opet, Bošnjaci iz Srbije koji su ušli u koaliciju sa Vučićem nisu se nikad našli na udaru kritika kao Bošnjaci iz Crne Gore kada su ušli u koaliciju sa Mandićem.

Postoji li razlika između Milorada Dodika i Andrije Mandića? Postoji. Dodik je ozbiljniji ruski igrač. Pa, opet, koaliranje sa Miloradom Dodikom “prihvatljivije” je intelektualcu opće prakse Dini Mustafiću nego bošnjačko koaliranje sa proruskim četničkim ogrankom u Crnoj Gori.


Postoji li razlika između bh. četnika i onih u Crnoj Gori? Ne postoji. Ali zagrebačkom lobisti Josipu Juratoviću nije prihvatljiv ulazak Bošnjačke stranke u koaliciju sa Andrijom Mandićem, ali mu je prihvatljivo da Christian Schmidt suspenduje bošnjački glas u Sarajevu kako bi iz koalicije izbacio najveću bošnjačku stranku SDA, a u koaliciju ugurao najotvorenijeg proruskog igrača na Balkanu Milorada Dodika.

Naravno, uređenje Bosne i Hercegovine nije isto kao uređenje Crne Gore koja je, po Ustavu, građanska država. I tamo je, za razliku od Bosne i Hercegovine, većina 50 posto plus jedan glas. U Bosni i Hercegovini je većina ono što Christian Schmidt i Michael Murphy kažu. Pa, tako, HDZ Dragana Čovića ne može biti izbačen iz vlasti jer “kontroliše Klub Hrvata u Domu naroda FBIH”, a SDA može biti izbačena, jer je korištenje mehanizama blokade u Klubu Bošnjaka – suprotno “demokratskim principima”. I onda je suspenzija Kluba Bošnjaka prihvatljiva, a blokada Kluba Hrvata još prihvatljivija.


Teško je, dakako, porediti Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Crnu Goru ugrožava samo Beograd, a Bosnu i Hercegovinu istovremeno ugrožavaju i Beograd i Zagreb.

Nijednog negativnog komentara iz Bosne i Hercegovine nije bilo kada je Armin Hodžić, jedini Bošnjak u Saboru Republike Hrvatske, podržao imenovanje Vlade Andreja Plenkovića. Zašto? Koja je to razlika između politike službenog Zagreba prema Bosni i Hercegovini i politike službenog Beograda prema Bosni i Hercegovini? Zagreb želi zasebnu izbornu jedinicu za Hrvate u Hercegovini. Zagreb ne priznaje po Ustavu BiH izabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Zagreb i Andrej Plenković štite proruske akcije Dragana Čovića u Bosni i Hercegovini (pogledati pod Južna plinska interkonekcija). Sve to isto, samo iz srpskog ugla, radi Aleksandar Vučić.

Dragan Čović je, za vrijeme UZP-a Herceg-Bosne Bošnjake slao na prinudni rad. Pa, opet, danas je on “poželjan” partner i za Sarajevo, i za “objektivnog” Josipa Juratovića.

Bošnjak Armin Hodžić je glasao za Vladu Republike Hrvatske u kojoj sjedi Domovinski pokret. A evo šta taj pokret misli o zabrani ustaškog pozdrava pozdrava “Za dom spremni”.

“Domovinski pokret, bez obzira na napade koje ćemo i ovoga puta posve sigurno doživjeti, ne pristaje na trgovinu nacionalnim svetinjama – ni pod koju cijenu! Suze majki palih HOS-ovaca obvezuju nas da ne uzmaknemo niti milimetar. Od predsjednika Vrhovnog suda RH očekujemo da ubrza procesuiranje onih koji su pod petokrakom i kokardom činili zlo Hrvatima od Vukovara do Dubrovnika, a ne da nastavlja s kriminalizacijom Domovinskog rata”

Pa, opet, crnogorskom reisu Rifatu Fejziću nije problem da “poljubi ruku” hrvatskom ambasadoru u Crnoj Gori, ali mu je problem što je Bošnjačka stranka ušla u koaliciju sa četnicima koji, pazite sada, “negiraju genocid u Srebrenici”.


Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, države u kojoj se nalazi Srebrenica u kojoj je počinjen genocid, nije 11. juli proglasilo danom žalosti u BiH. To isto Vijeće ministara je proglasilo dan žalosti nakon masakra u školi u Beogradu. Ali ni tada redatelj Mustafić nije reagirao.

Obračun sa Bošnjacima u regiji vodi se pod štitom genocida u Srebrenici. Dovoljno je da kažete da priznajete genocid u Srebrenici i time stičete pravo da se obračunavate sa “politikom” Bošnjaka.

Bošnjačka stranka u Crnoj Gori ušla je u vlast sa četnicima Andrije Mandića po istom principu kako su u vlast sa Vučićem ušli Bošnjaci u Srbiji i Bošnjaci u Hrvatskoj. Bošnjaci u BiH su sa Dodikom i Čovićem ušli po puno gorem scenariju. Jer Bošnjaci u BiH su imali alternativu da naprave koaliciju sa Dodikovom opozicijom, (koja je ranije glasala da se 11. juli proglasi danom žalosti) ali su koalirali sa Dodikom. Bošnjaci u Crnoj Gori nisu mogli koalirati sa (bivšom) strankom Mile Đukanovića. Da su mogli, a nisu, bili bi nova verzija dritana ili Trojke.

Da li je ulazak u koaliciju sa Andrijom Mandićem legitimisanje četničke politike? Jeste. Da li je crnogorskim suverenistima svejedno da li njihovu državu zastupa kakav-takav Ervin Ibrahimović ili neko treći? Ne bi trebalo biti. Da nije Ervin Ibrahimović ministar vanjskih poslova Crne Gore, na njegovom bi mjestu bio neki pročetnički kadar koji bi sigurno radio za interese Srbije.

Ulazak Bošnjačke stranke može biti poguban po Bošnjake u Crnoj Gori. Jer ako ne iskoriste ulazak u vlast da ojačaju sebe i poziciju crnogorskih cuverenista u Crnoj Gori, onda će ih vrlo brzo Andrej Vučić, koristeći Andriju Mandića kao escajg, pojesti za večeru.

Ulazak Bošnjačke stranke u Vladu imat će smisla samo onda ako Ervin Ibrahimović bude imao dovoljno hrabrosti da, recimo, podrži borce za ljudska prava sa Cetinja, okupljene oko Fakulteta za crnogorski jezik, koje Mandićeva vlast proganja zbog javne riječi. Imat će smisla ulazak u vlast ako Bošnjačka stranka bude imala hrabrosti da bude na braniku Crne Gore i interesa Crnogoraca. Ali ako budu čuvali svoje funkcije, a ne Crnu Goru, onda će to biti pogubno za njih. I samo sa za njih.

[Krokodil Behko]

KOMENTAR AVDE AVDIĆA: Optužnica protiv Milorada Dodika je politički motivisana, ali osuđujuća presuda je jedina zakonita mogućnost!

Piše: Avdo AVDIĆ / Istraga.ba

Za predstojeću krizu uzrokovanu presudom Miloradu Dodiku neće biti kriv Sud BiH niti sutkinja Sena Uzunović. Pravi krivac je u penziji. I zove se Michael Murphy.

Bivši američki ambasador je idejni tvorac pravnog nasilja. Nije potpisnik. Potpisnik je Christian Schmidt. Ali nijednu akciju Schmidt ne bi proveo bez pritiska Michaela Murphya koji je iz svoje kancelarije, dok je gladio plišanu zebru, izdavao jasne upute. Murphy je suspendovao Ustav Federacije BiH na 24 sata. Christian Schmidt je samo to potpisao. Murphy je suspendovao bošnjački glas prilikom imenovanja Vlade FBiH. Schmidt je to samo proveo u djelo. Murphy je u Vijeće ministara BiH uvukao Milorada Dodika. Trojka je samo slušala upute. Murphy je osudio Fadila Novalića, Alisu Mutap i druge. Sudije Suda BiH su samo izrekle presudu koja im je izdiktirana.

Pod pritiskom Michaela Murphya Christian Schmidt je kriminalizirao “neprovođenje odluka OHR-a”. Pogledajte u arhivama – stotine odluka bh. sudova se ne provodi. Iako je prema krivičnim zakonima neprovođenje sudskih odluka krivično djelo – nema nijedne optužnice za to. Ali ima za krivično djelo – neprovođenje Schmidtove odluke. Optužnicu protiv Milorada Dodika je, budimo realni, Tužilaštvo BiH podiglo pod pritiskom Michaela Murphya.



I, šta sada može Sud BiH, odnosno sutkinja Sena Uzunović? Da ne sudi po odredbama Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku?

Da li se protiv Milorada Dodika vodi politički motiviran proces? Bit ću slobodan i napisat ću nepopularno mišljenje – da. Proces protiv Milorada Dodika je politički motiviran. I tačka.

A da li će osuđujuća presuda u ovom predmetu biti politički motivirana? Ne. Jer Sud mora suditi na osnovu dokaza, na osnovu činjenica i na osnovu važećih zakona. Važećim zakonima je propisano da onaj ko ne poštuje odluke visokog predstavnika čini krivično djelo. Milorad Dodik nije poštovao odluke visokog predstavnika. Dakle, počinio je krivično djelo propisano zakonom. I Sud BiH nema prostora da ga oslobodi. Jer ako ga oslobodi, onda će i ta presuda biti politički motivirana ili donesena suprotno važećim zakonima.

Sjećate li se koliko samo presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Milorad Dodik nije ispoštovao? Iako je neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo, Tužilaštvo BiH ga nikad nije optužilo za to. Ali ga je optužilo za neprovođenje Schmidtove odluke na osnovu Schmidtove odredbe Krivičnog zakona BiH.

Nije Sud BiH mogao presuditi Miloradu Dodiku za predmete u kojima nije bio ni optužen. Ali mora u skladu sa zakonom i dokazima presuditi u onim predmetima u kojima postoji optužnica.



Politički motivirani procesi ne počinju u Sudu. Oni počinju u Tužilaštvu BiH. Sud BiH ne može ulaziti u motive tužioca. Sud cijeni dokaze i procesne radnje.

Ako Sud BiH oslobodi Milorada Dodika, to će značiti da je Sud BiH podlegao pod Dodikovim pritiskom. Baš onako kako su pod Murphyevim pritiskom podlegli državni tužioci kada su podigli optužnicu protiv Milorada Dodika.

Ljutnja čelnika Republike Srpske bezrazložno je usmjerena prema Sudu BiH. Oni svoju srdžbu trebaju usmjeriti prema Tužilaštvu BiH koje je pristalo biti Murphyeva batina za obračun za onima koji mu smetaju.

I, za kraj, jedno poređenje. Prema Krivičnom zakonu BiH krivično je djelo neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH. Ustavni sud BiH je presudio da britanska kompanija Adriatic Metals nema pravo krčmiti državnu imovinu. Unatoč presudi, državna imovina je u Varešu devastirana. zbog čega Murphy ili Christian Schmidt nisu izvršili pritisak na Tužilaštvo BiH da optuži čelnike Adriatic Metalsa i vlasti u Federaciji BiH zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH? Odgovor je jednostavan – u pitanju je njihov interes i njihov biznis.

Kada će ova država postati normalna? Onog trenutka kada i narod i zvaničnici u BiH shvate da bivši ambasador Murphy i budući murphyii prevashodno gledaju svoje državne interese. Što je potpuno legitimno. Onog trenutka kada i zvaničnici i narod u BiH budu gledali interese svoje države, BiH će postati normalna država. Ali i tada sud mora suditi po zakonu. I zato Milorad Dodik mora biti osuđen.

[Melek]

Šta bi Avdi da Baji tako podesni? Čudno

Eno, ovaj već i odgovorio na to.

[Chloe]

https://istraga.ba/glavni-inspektor-osa ... ran-galic/

Jel sin ili je Galić u bibiju ...