Na bosanski forum svi unose radost. Neko svojim dolaskom, a neko odlaskom. Vraćamo kredite, priređujemo šokiranja i ibrete. Sve znamo, sve umijemo, pomoći hocemo, a možda i nećemo. Spoznajte istinsku draž opcije "quote".
https://bosanski-forum.com/
Ti nam sjebajes prosjek
Sjebaju ti oni koji se ogledaju u zemlju s najnizim IQom nakon Albanije
hint;turska 
To koriste fasisti da bi opravdali kolonijalizam, da kazu da je rimokatolicko krscanstvo superiorna vjera i sta sve neDori wrote: 14 Apr 2024, 10:47 A po čemu mjere to? Stepenu obrazovanosti ili nečemu drugom? Kako se uopste može izmeriti projecan IQ cijele nacije?
to nije odg na pitanjeElTriconi wrote: 14 Apr 2024, 10:50To koriste fasisti da bi opravdali kolonijalizam, da kazu da je rimokatolicko krscanstvo superiorna vjera i sta sve neDori wrote: 14 Apr 2024, 10:47 A po čemu mjere to? Stepenu obrazovanosti ili nečemu drugom? Kako se uopste može izmeriti projecan IQ cijele nacije?
Ali obrazovanje nije pokazatelj koeficijenta inteligencije….To sto neko nema jednake uslove kao neko drugi, ne znaci da je manje inteligentan….bosnjakinja wrote: 14 Apr 2024, 10:51to nije odg na pitanjeElTriconi wrote: 14 Apr 2024, 10:50
To koriste fasisti da bi opravdali kolonijalizam, da kazu da je rimokatolicko krscanstvo superiorna vjera i sta sve ne
radi se o kvalitetu obrazovanja, time i kvalitetu drzave
Mislim da su i to prilagodili, jer IQ test u Nigeriji kod seoskog djecaka ne izgleda isti kao IQ test japanskog djecaka koji cita 24 sata dnevnoDori wrote: 14 Apr 2024, 11:12Ali obrazovanje nije pokazatelj koeficijenta inteligencije….To sto neko nema jednake uslove kao neko drugi, ne znaci da je manje inteligentan….bosnjakinja wrote: 14 Apr 2024, 10:51
to nije odg na pitanje
radi se o kvalitetu obrazovanja, time i kvalitetu drzave
Ne može se test prilagoditi? Jesi ih radila ikad? Znaš li kako izgledaju?bosnjakinja wrote: 14 Apr 2024, 11:15Mislim da su i to prilagodili, jer IQ test u Nigeriji kod seoskog djecaka ne izgleda isti kao IQ test japanskog djecaka koji cita 24 sata dnevnoDori wrote: 14 Apr 2024, 11:12
Ali obrazovanje nije pokazatelj koeficijenta inteligencije….To sto neko nema jednake uslove kao neko drugi, ne znaci da je manje inteligentan….
Meni je zanimljivo kako bogate arapske zemlje tipa Saudija imaju tako nizak IQ,dok npr Indija i Kina imaju visok
Postoje razliciti oblici IQ testaDori wrote: 14 Apr 2024, 11:18Ne može se test prilagoditi? Jesi ih radila ikad? Znaš li kako izgledaju?bosnjakinja wrote: 14 Apr 2024, 11:15
Mislim da su i to prilagodili, jer IQ test u Nigeriji kod seoskog djecaka ne izgleda isti kao IQ test japanskog djecaka koji cita 24 sata dnevno
Meni je zanimljivo kako bogate arapske zemlje tipa Saudija imaju tako nizak IQ,dok npr Indija i Kina imaju visok
Mislim na MENSA ima primjere koje možeš naći lako na internetu, pa pogledaj….
Nema to veze sa čitanjem, već rješavanjem slikovitih zadataka.
Jesi čitala na čemu se zasnivaju ova istraživanja u tekstu?bosnjakinja wrote: 14 Apr 2024, 11:20Postoje razliciti oblici IQ testaDori wrote: 14 Apr 2024, 11:18
Ne može se test prilagoditi? Jesi ih radila ikad? Znaš li kako izgledaju?
Mislim na MENSA ima primjere koje možeš naći lako na internetu, pa pogledaj….
Nema to veze sa čitanjem, već rješavanjem slikovitih zadataka.
I mozel mi neko odg na ovo: Meni je zanimljivo kako bogate arapske zemlje tipa Saudija imaju tako nizak IQ,dok npr Indija i Kina imaju visok
Pa napravis sebi uslove..Dori wrote: 14 Apr 2024, 11:12Ali obrazovanje nije pokazatelj koeficijenta inteligencije….To sto neko nema jednake uslove kao neko drugi, ne znaci da je manje inteligentan….bosnjakinja wrote: 14 Apr 2024, 10:51
to nije odg na pitanje
radi se o kvalitetu obrazovanja, time i kvalitetu drzave
Dakle odgovorj je da se obrazovanje u UAE ne smatra bitnim kao u Kini,Indiji? sta to ukazuje ?Dori wrote: 14 Apr 2024, 11:35 Da prevedemo za one koji ne znaju možda engleski….Ili nisu dobro razumjeli tekst:
A ujedno daje i odgovor na postavljeno pitanje u razlikama izmedju UAE, Kine i Indije….
Šta je kvocijent inteligencije?
Definicija navodi da je kvocijent inteligencije mjera intelektualne sposobnosti. Često se IQ zbunjuje s konkretnim izvedbama ili čak obrazovanjem; međutim, to je “sposobnost” za izvedbu. Drugim riječima, sposobnost za razumijevanje, kombiniranje i učenje. Osoba nije manje inteligentna zbog nižeg nivoa obrazovanja. Umjesto toga, onaj koji može postići isto obrazovanje s manjim naporom kvalificiran je kao inteligentniji. Na primjer, neki testovi inteligencije detaljno pitaju o imenima trenutnih političara. To određuje koliko dobro pacijent može zapamtiti ime i njegovu poziciju samo pod utjecajem medijske prisutnosti. Kvocijent inteligencije prilagođen je srednjoj vrijednosti od 100 bodova. Za standardnu devijaciju od 15%, IQ između 85 i 115 trebao bi se smatrati normalnim. Ovisno o psihološkom i fizičkom stanju pacijenta, rezultati se također mogu razlikovati i do 10 bodova. Inteligencija nije sposobnost učenja, ali se može svjesno povećati. Redovitim treniranjem mozga, individualne vještine se specifično adresiraju i postižu povećanje izvedbe. Na taj način, opća razmišljačka sposobnost može se utjecati od strane svakog pojedinca unutar određenog okvira. Međutim, ova mogućnost značajno opada s povećanjem dobi. Osim toga, dio inteligencije nasljeđuje se od majke i oca. Kritika i pogrešno tumačenje: Kvocijent inteligencije nije inteligencija. To je matematički rezultat testa razvijenog od strane zapadnih Europljana, prema zapadnoeuropskim standardima u lokalnom okruženju. Visoko je kontroverzno tvrditi da isti standardi mogu biti primijenjeni i na druge kulture. Emocionalna inteligencija, kreativnost, praktične vještine, ambicija ili marljivost nisu mjereni u testovima inteligencije i rijetko su uključeni u bilo koji interpolacijski model. Mnoge zemlje u Dalekoistočnoj Aziji odstupaju od ovog rezultata, jer strogi, dugi i usmjereni na uspjeh školski sustavi tamo promoviraju upravo one karakteristike koje se smatraju optimalnim za zapadne društva u testovima inteligencije. U drugim zemljama postoje odstupanja prema dolje jer u tim kulturama postoje druge prioritete.
Flynnov efekt Može se primijetiti da u zapadnim industrijaliziranim zemljama IQ raste s godinama. Ovaj efekt, prvi put otkriven od strane Jamesa R. Flynna 1984. godine, dalje je istražen u sljedećim godinama i promatran je u više studija danas. Pretpostavlja se da postoji prosječno godišnje povećanje od oko 0,3 do 0,5 bodova. Povećanje je također brže kod žena nego kod muškaraca. Međutim, u mnogim zemljama postoji i obrnuti Flynnov efekt, tj. smanjenje kvocijenta inteligencije. IQ u odnosu na prihode i troškove obrazovanja Kao što je prikazano u tablici iznad, čini se da postoji korelacija između IQ-a i razine prihoda. Iako su visokoprihodne zemlje među najboljim izvođačima, mnogo nižeprihodnih zemalja, poput Kine, Mongolije i Istočne Europe, također se ubrajaju među najbolje izvođače. S druge strane, zemlje s visokim obrazovnim troškovima gotovo uvijek imaju inteligentno stanovništvo. Kružni obrt nije uvijek točan jer, među prvih 30 mjesta, postoje i zemlje s prosječno-niskim obrazovnim troškovima. Vodeće zemlje na ovom rangiranju isključivo su najrazvijenije istočnoazijske zemlje. U tim zemljama obitelji obično ulažu u obrazovanje svoje djece. Obrazovni troškovi nisu manji negdje drugdje, ali ih ne uzrokuje ili ne plaća nijedna vlada.
Ovisi li inteligencija o klimi?
Od 1991. godine pretpostavljalo se da neprestana vrućina utiče na IQ tokom generacija. Prvobitno se pretpostavljalo da život u nižim temperaturama zahtijeva veću fizičku spremnost i uzrokuje veće društvene zahtjeve. Richard Lynn, profesor na Sveučilištu u Ulsteru na Sjevernoj Irskoj, pretpostavlja da hladnije temperature povećavaju volumen mozga. Međutim, da li je veličina mozga uopće povezana s inteligencijom, predmet je kontroverzi. Općenito, vruća klima smatra se nedostatkom razvoja inteligencije. Danas se razlog uglavnom vidi u visokoj potrošnji fizičke energije i rezultirajućem stresu. Nema ovisnosti o boji kože. Nijedna od studija ovdje ne zaključuje da određena geografska pripadnost utječe na kvocijent inteligencije. U nekim slučajevima pronađene su razlike unutar populacijskih grupa (npr. u Brazilu: Crnci 71, Mulati 81, Bijelci 95, Japanci 99), ali sve razlike mogle su se pripisati njihovom podrijetlu, razini obrazovanja ili drugim faktorima. Godine 2006., Donald Templera i Hiroko Arikawab pronašli su povezanost između povećanja pigmentacije kože i smanjenja IQ-a. Čak ni to nije bilo pripisano boji kože jer je razina pigmentacije klimatski uvjetovana. Opservacije su također bile napravljene unutar istih grupa drugih populacija, npr., Kavkazaca.
ne radi se toliko o tome koliko je obrazovanje bitno nego o tome kojeg je tipa. ako je obrazovane dogmatsko, ne dopusta da razmisljas drugacije a tvoja pocetna inteligencija nije dovoljno visoka da to prevazidjes neces ni malo napredovati. dogme ima u svakom obrazovanju ali u razlicitoj mjeri,sto ti vise dopustaju da sam razvijas obrasce razmisljanja za razne situacije, pored onih koje ti oni daju to ces vise napredovati. nekad manje ispadne visebosnjakinja wrote: 14 Apr 2024, 12:00
Dakle odgovorj je da se obrazovanje u UAE ne smatra bitnim kao u Kini,Indiji? sta to ukazuje ?
Ukazuje da studija uopste ne pokazuje stvarni IQ stanovništa, već nešto sasvim drugo.bosnjakinja wrote: 14 Apr 2024, 12:00
Dakle odgovorj je da se obrazovanje u UAE ne smatra bitnim kao u Kini,Indiji? sta to ukazuje ?
Ali stanje drustva ukazuje na nesto neku vrstu IQ, ne kazem ja da je neki narod bioloski manje inteligentan baci japanca u emirate vjerovstno ce biti ko i drugi arapiDori wrote: 14 Apr 2024, 13:11Ukazuje da studija uopste ne pokazuje stvarni IQ stanovništa, već nešto sasvim drugo.bosnjakinja wrote: 14 Apr 2024, 12:00
Dakle odgovorj je da se obrazovanje u UAE ne smatra bitnim kao u Kini,Indiji? sta to ukazuje ?