Bosanski forum

Mozemo ovdje o rezoluciji.
Opet ako ne odgovara nek modovi obrisu.

Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici u UN-u zakazano za 23. maj

Vidjećemo koliko je ko izlobirao u konačnici. Taj datum je isto simboličan, jer je 22.05. godišnjica kad je BiH ušla u UN kao članica.

Inače moram reći da mi ovo ne izgleda baš dobro s obzirom šta su sve iz RS najavili povodom ove Rezolucije ako bude usvojena.
U sred toga imamo Mađare koji komanduju EUFOR-om od ove godine. Baš žestoko smrdi. Od svih godina baš sad da budu oni. Kao da se pravi teren za srpska divljanja, reakcije uglavnom Bošnjaka uz EUFOR koji ili neće djelovati da smiri situaciju ili će podržavati samo jednu stranu po direktivama odozgo.
Ne znam... ne valja ovo nikako.

Globalna je bitnost rezolucije.
Onaj tekst od Lasera je savrseno objasnio sve.
Nekako sam siguran da ce sve zavrsit na galami politicara

Ma znam to, ali i ove stvari ne možeš da ne vidiš. Mislim na Mađare i EUFOR.

Dok se čeka glasanje: Šta treba znati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici?

Nije poznat datum kad će Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasati o prijedlogu rezolucije da se 11. juli proglasi "Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici", ali se znaju procedure.

Rezolucijom se ukazuje na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde, kao i domaćih sudova.

Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkoj regiji, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.

Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik RS-a i glavni komandant Vojske RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Ko je predložio rezoluciju, a ko ih u tome podržao?

Njemačka i Ruanda su "sponzori" rezolucije o genocidu u Srebrenici, odnosno zemlje koje su zajedno inicirale i izradile tekst rezolucije.

Naknadno su 32 zemlje članice UN-a postale "kosponzori", kao zemlje koje su preuzele zadatak da nacrt predstave pred sve 193 države članice UN-a.

Od zemalja regije kosponzori su: Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.

Od evropskih zemalja to su: Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Švedska, Turska i Velika Britanija.

Kosponzori su i Sjedinjene Američke Države, Kanada i Novi Zeland, te Bangladeš, Čile, Jordan, Malezija i Vanuatu.

Prijedlog rezolucije o genocidu Srebrenici je podržala i Organizacija islamske saradnje (OIC) koju čini 57 zemalja.

Može li se zaustaviti donošenje rezolucije?

Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija – mogu uložiti veto na prijedlog rezolucije, ali samo u tom tijelu.

Mogućnost veta ne postoji u Generalnoj skupštini UN-a.

Glavni sponzor, što su u slučaju prijedloga rezolucije o genocidu u Srebrenici Njemačka i Ruanda, može povući nacrt rezolucije u bilo koje vrijeme.

Prema pravilima UN-a, povučeni nacrt rezolucije može ponovno u bilo koje vrijeme predložiti neka druga država članica UN-a.

Koliko je glasova potrebno za usvajanje rezolucije?
Odluke u Generalnoj skupštini UN-a mogu se donositi konsensuzom, odnosno da se o njima ne glasa, navodi se u pravilniku. Konsenzus se postiže kada se sve države članice slože usvojiti tekst nacrta rezolucije bez glasanja. Do sad je oko 80 posto odluka usvojeno konsenzusom, prema podacima UN-a. Ako se jedna zemlja usprotivi, ide se na glasanje.

Tako se, naprimjer, 10. maja ove godine glasalo o rezoluciji o palestinskoj kandidaturi za članstvo u UN-u.

Generalna skupština UN-a je 23. februara prošle godine usvojila novu rezoluciju kojom se traži povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine.

Budući da se Rusija i Srbija protive donošenju rezolucije o genocidu u Srebrenici i tvrde da u tome nisu same, o njoj će se morati glasati.

Kao i u svakom parlamentu, glasa se dizanjem ruku ili elektronski, a izjašnjavanje može biti javno i tajno. Ako se na neki prijedlog unese amandman, glasa se prvo o amandmanu.

Ako rezolucija o Srebrenici ne bude na dnevnom redu kao "važno pitanje", bit će dovoljna prosta većina članica UN-a "koje su prisutne i glasaju". Nije poznato kako će se glasati.

Dvotrećinska većina članica UN-a "koje su prisutne na sjednici i glasaju" potrebna je kad se radi o "važnim pitanjima".

To su, pored ostalih, izbor deset nestalnih članica Vijeća sigurnosti koje za razliku od pet stalnih nemaju pravo veta, izbor članova pojedinih vijeća UN-a, glasanje o poveljama, primanju novih članica, glasanje o suspenziji članstva zemalja ili pitanja budžeta.

Pod "važnim pitanjem" za koje je potrebna dvotrećinska većina smatra se i glasanje o "odluci u sferi mira i sigurnosti" kad je, također, potrebna dvotrećinska većina članica koje su prisutne i glasaju.

U ovom trenutku nije poznato hoće prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici biti tako označen.

Jesu li rezolucije obavezujuće za države članice?

Glasanje 193-člane Generalne skupštine smatra se globalnim istraživanjem kolika je potpora nekom pitanju.

Rezolucije u ovom UN-ovom tijelu nisu obavezujuće i najčešće se "pozivaju" zemlje članice, Vijeće sigurnosti UN-a ili neko UN-ovo tijelo da postupaju onako kako je navedeno u rezoluciji. Naprimjer, prijedlogom rezolucije o genocidu u Srebrenici se, pored ostalog, zemlje članice pozivaju da genocid u Srebrenici unesu u udžbenike.

S druge strane, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a su obavezujuće, a pet stalnih članica – SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija – imaju pravo veta.

Rusija je 8. jula 2015. spriječila donošenje rezolucije u Srebrenici u Vijeću sigurnosti.

Tadašnjem ruskom ambasadoru pri UN-u Vitaliju Čurkinu desničarsko prorusko udruženje "Istočna alternativa" iz RS-a je zbog toga podiglo spomenik u Istočnom Sarajevu.

Spomenik Čurkinu je izradila i organizacija "slobodnomislećih ljudi" iz Srbije i poslala u njegovo rodno mjesto Marinkino, blizu Moskve.

Primjer obavezne rezolucije je o produženju mandata mirovnih snaga Evropske unije (EUFOR) o kojoj se glasalo u novembru svake godine.

Koje zemlje su usvojile izjavu o genocidu u Srebrenici?

Evropski parlament je prvu rezoluciju o genocidu u Srebrenici donio u 15. januara 2009. godine i pozvao druge zemlje da učine isto. Novu Rezoluciju o sjećanju na genocid Srebrenici Evropski parlament usvojio je 9. jula 2015. godine, dan nakon što je Rusija blokirala donošenje slične rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a.

Sjeverna Makedonija usvojila je rezoluciju o Srebrenici 6. februara 2010. godine.

Narodna skupština Srbije usvojila je 30. marta 2010. godine Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici u kojoj se ne spominje izričito termin "genocid", već se "osuđuje zločin utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde".

Skupština Crne Gore je 17. juna 2021. usvojila rezoluciju o genocidu u Srebrenici kojom se zabranjuje javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida, te se njome proglašava 11. jula Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. Podgorica je najavila i podršku rezoluciji u Generalnoj skupštini UN-a.

Skupština Kosova je 7. jula 2021. godine usvojila Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici.

Albanski parlament usvojio je Rezoluciju o Srebrenici 7. jula 2022. godine.

Parlament Bosne i Hercegovine nije usvojio rezoluciju o Srebrenici zbog protivljenja političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska. Oni su ranije govorili da su spremni podržati samo rezoluciju koja bi obuhvatila sve počinjene zločine nad svim narodima.

Parlament entiteta Federacija BiH usvojio je 18. jula 2012. godine Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 18. aprila izvještaj kojim se negira genocid u Srebrenici, nakon što je u Banjoj Luci održan miting protiv nacrta rezolucije.

Rezoluciju o genocidu u Srebrenici usvojili su, pored ostalih, parlament Australije 2012. godine, te Kanade i SAD-a 2015. godine.

Turski parlament odbio je 12. jula 2023. zakon koji je predložila opozicija kojim bi 11. jul bio proglašen danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Dva dana ranije turska skupština objavila je zajedničku deklaraciju koju su potpisali predsjednici svih stranaka u kojoj se osuđuje genocid u Srebrenici.

https://www.slobodnaevropa.org/a/rezolu ... 46993.html

Madjarska ce glasat protiv rezolucije.
Moj ti a leti sastanci s govnima svako malo..

S druge strane, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a su obavezujuće, a pet stalnih članica – SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija – imaju pravo veta.

*
ZNACI - dvije zemlje (Rusija i Kina) ce staviti veto, i od Rezolucije nema nista.

Jebo ih Mizo u pakas

Julia-Klara wrote: 15 May 2024, 13:52 S druge strane, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a su obavezujuće, a pet stalnih članica – SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija – imaju pravo veta.

*
ZNACI - dvije zemlje (Rusija i Kina) ce staviti veto, i od Rezolucije nema nista.

Imaju pravo veta na prijedlog rezolucije i to je sve. Ovo će ići preko Generalne skupštine UN-a i tu nema niko pravo na veto.
Imaćemo glasanje, ali se još ne znaju detalji kakvo će tačno glasanje biti. To će u narednim danima dogovoriti.
Jedino ko ovo može trenutno zaustaviti su podnosilac i glavni sponzor, tj. Ruanda i Njemačka, a od toga nema ništa.

Hvala na pojasnjenju

Da li će biti dovoljna natpolovična večina glasova ili dvije trećine, ovisit će o klasifikaciji donošenja rezolucije kao bitnog ili nebitnog pitanja.

Vode se ogorčene rovovske borbe oko karakteriziranja ove rezolucije kao bitnog ili nebitnog pitanja.

Predstavnik Kine rekao je da se Bosna i Hercegovina suočava s izazovima, inflacijom i odlaskom populacije.

"Da bi BiH ojačala ekonomski potrebno je da se osloni na sve etničke zajednice, da ojača jedinstvo i međusobno povjerenje i da one rade prema zajedničkom cilju", kazao je predstavnik Kine.

On smatra da međunarodna zajednica mora pomagati BiH u smislu izazova pred kojima se nalazi te da Evropska unija i zemlja na Zapadnom Balkanu moraju imati aktivnu ulogu u tom smislu.

"Pozicija Kine u smislu visokog predstavnika ostaje nepromijenjena. Zabrinuti smo zbog kontroverzi u vezi izbora visokog predstavnika i korištenju Bonskih ovlasti. Schmidt je ova godine koristio Bonske ovlasti da nametne Izborni zakon što je podiglo tenzije i podjele u zemlji. Građani BiH trebaju odlučivati o njenoj unutrašnjoj politici. Bonske ovlasti ne mogu biti trajne", rekao je predstavnik KIne.

Govoreći o predloženoj rezoluciji rekao je da ona nije u skladu sa stabilnošću u zemlji.

“Rezolucija nije dosljedna sa željom da se zadrži mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu i nije u skladu sa prvobitnom svrhom pokazivanja jedinstva. Nadam se da će strane osnažiti komunikaciju kako bi pronašle odgovarajuće rješenje”, kazao je ambasador Kine.

Poslusat " zabrinutu" kinu.
Sva brics govna ko da su iz iste guzice.
Zapravo jesu.

Nije tu samo Kina
Francuzi su se prvi dobro potrudili,ni sad ne miruju

Pasaga wrote: 15 May 2024, 18:24 Nije tu samo Kina
Francuzi su se prvi dobro potrudili,ni sad ne miruju

Meščini da je Francuska jedan od sponzora rezolucije

Krokodil Behko wrote: 15 May 2024, 18:43

Pasaga wrote: 15 May 2024, 18:24 Nije tu samo Kina
Francuzi su se prvi dobro potrudili,ni sad ne miruju

Meščini da je Francuska jedan od sponzora rezolucije

I reduciranja,ublazavanja sadrzaja

Pasaga wrote: 15 May 2024, 19:01

Krokodil Behko wrote: 15 May 2024, 18:43

Meščini da je Francuska jedan od sponzora rezolucije

I reduciranja,ublazavanja sadrzaja

Kako bi ti reduciro ionako reduciran dokument?

Jedino da napišeš kako nije bilo genicida.

I uporno sire lazi o sadrzaju, a narod glup pusi njihovu propagandu, umjesto da sami procitaju.

Kroz sve receno a vezano za Visokog predstavnika i bonske ovlasti, valjda je i budalama jasno da, ako se zeli napraviti nesto tako, prvo se mora zamjeniti Ustav Dajte nam onaj Republike BiH, i mirna Bosna