Čitate li deklaracije na proizvodima?
Posted: 02 Aug 2012, 18:31
Doznajte kako nas proizvodjači zavaravaju sa raznim zamkama
Više od polovice potrošača (njih 53 posto) smatra se pretilim, pokazalo je istraživanje američke tvrtke Nielsen koja se bavi analizom potrošačkih navika, a u kojem je sudjelovalo 25.000 ljudi iz 56 zemalja.
Gotovo polovica potrošača, točnije njih 48 posto, pokušava smršavjeti, a među njima njih 78 posto višak kilograma skida dijetom.
- Potrošači diljem svijeta sve se više brinu za zdravu prehranu, no alarmantno je da 59 posto njih ne razumije što piše na deklaraciji – tvrdi James Russo, potpredsjednik tvrtke Nielsen, i dodaje da oznakama poput “bez šećera”, “bez glutena”, “light”, “bez masti” ili “samo cjelovite žitarice” ne vjeruju čak dvije trećine ljudi.
Upravo tim oznakama proizvođači često ističu dobre, no skreću pozornost s loših strana hrane. Tako, primjerice, namirnice koje imaju oznaku “bez šećera” često obiluju mastima, a one koje su označene kao nemasne prepune su šećera. Stoga ako kupujete proizvod na kojem piše “bez šećera”, obratite pozornost na udio masti.
- Takve bi namirnice trebale imati najviše 1 g masti na 100 g – objašnjava nutricionistica Sandra Marić Bulat. Isto tako proizvodi na kojima je navedeno da sadrže manji udio masti obično se označavaju kao “light”, mamac su za kupce koji najčešće ne znaju da takve namirnice, pogotovo mlijeko i mliječni proizvodi s manjim udjelom masti, imaju i manju količinu vitamina A, D, E, i K.
Ako na proizvodima biljnog podrijetla kao što su žitne pahuljice ugledate oznaku ‘bez kolesterola’, slobodno se nasmijte. Kolesterol je mast koja se ionako nalazi samo u proizvodima životinjskog podrijetla – mesu, ribi, jajima i mlijeku, no proizvođači često igraju na kartu sveopće zabrinutosti oko razine kolesterola znajući da potrošači uglavnom ne znaju da biljke ne sadrže kolesterol.
Hrana s niskim udjelom masti na 100 g smije imati 40 kcal
Ako na proizvodu piše da ima malu energetsku vrijednost, on se obično označava apelima poput “s niskim udjelom masti” ili “bez šećera”. To bi trebalo značiti da 100 g te namirnice nema više od 40 kcal, odnosno da u 100 ml ima tek 20 kcal. Proizvodi s naznakom “bez energetske vrijednosti” ne smiju imati više od 4 kcal na 100 g, tvrdi Sandra Marić Bulat.
I prirodni šećeri se moraju označiti
Proizvod s oznakom “bez šećera” trebao bi imati manje od 0,5 grama šećera na 100 g ili 100 ml.
- Ako je proizvod bez šećera, ne bi smo imati nikakve dodane monosaharide (glukoza, fruktoza), disaharide (maltoza, laktoza, saharoza) niti bilo kakvu drugu hranu koja se koristi zbog svojih svojstava zaslađivanja – tvrdi nutricionistica Sandra Marić Bulat te dodaje:
- Ako su šećeri prirodno prisutni u tom proizvodu/namirnici, na proizvodu mora biti oznaka ‘sadrži prirodne šećere’.
Također, opasnost vreba i iz jeftinih, nezdravih zaslađivača:
- Umjetni zaslađivači koji se najviše koriste u prehrambenim proizvodima su bez energetske vrijednosti, ali su štetni za zdravlje, osobito E950 – acesulfam; E951 – aspartam; E952 – ciklaminska kiselina; E954 – saharin i E962 – aspartam-acesulfamova sol čiji dopušteni količinski unos, nažalost, nije definiran.
Prikladniji i sigurniji su E953 – izomalt, E955 – sukraloza, E965 – maltitol te E966 – laktitol, no ti se zaslađivači ne rabe u slatkišima i gaziranim pićima jer su skupi ili tehnološki neprikladni za masovnu proizvodnju.
Žitarice
Kad kupujete kruh i pekarske proizvode, potražite oznaku “cjelovite žitarice” ili “100 posto integralne žitarice” (“whole wheat”). Cjelovite žitarice, kukuruz, smeđa riža i zobene pahuljice sadrže više vlakana i ostalih hranjivih tvari od rafiniranih, no neki proizvodi kao glavni sastojak ipak imaju rafinirano pšenično brašno.
Manje masti
Na nekim je grickalicama, čipsu i slatkišima oznaka “90 posto manje masti”, no uz preostalih deset posto ti proizvodi najčešće ne sadrže ništa manje masti od ostalih sličnih proizvoda.
Omega-3
Iza naziva omega-3 su tri vrste masnih kiselina: EPA (eikosapentaenična kiselina), DHA (dokosaheksaenoična kiselina) i ALA (alfa-linolenska kiselina), no američki stručnjaci ističu da ALA, za razliku od EPA I DHA, nema dokazano povoljan utjecaj na zdravlje srca. Ako želite osjetiti blagotvorno djelovanje omega-3, držite se ribe i algi.
Šećeri
Ako vaš dnevni jelovnik treba imati 2000 kalorija, u danu ne biste trebali pojesti više od deset žličica, odnosno 40 g šećera. Obratite pozornost te pročitajte koliko šećera je dodano voćnom jogurtu, konzerviranom voću i voćnim sokovima.
Oznaka ‘100% prirodno’ može kriti umjetne boje i okuse
Namirnice s oznakom ‘100% prirodno’ često to nisu. Iako nemaju umjetne boje i okuse, mogu imati neke konzervanse te mnogo soli, šećera i masnoća. Aditivi se dodaju u hranu kao bojilo, konzervans, stabilizator okusa i sl. Postoje prirodni aditivi poput limunske kiseline i pčelinjeg voska te umjetni. Većina aditiva nije štetna, a oni koji mogu biti opasni za zdravlje moraju se prema propisima koristiti u ograničenim količinama. Ipak, to nije dovoljna zaštita jer potrošač ne zna koju količinu neke namirnice smije pojesti a da pritom ne unese preveliku količinu štetnog aditiva.
Transmasti povećavaju rizik od moždanog udara
Transmasti su loše za zdravlje, posebno za srce, a ima ih u margarinu i svim namirnicama s koje ga sadrže – keksima, kroasanima, lisnatom tijestu i sl.
Proizvodi s naznakom “0 posto transmasti” sadrže do 0,5 grama istih po porciji, u prijevodu, pojedete li dvije porcije iznos transmasti i nije više tako zanemariv. Ovom se oznakom često skreće i pozornost da proizvod sadrži visoke udjele zasićenih masnoća ili šećera. Ako je na deklaraciji naznačeno da namirnica sadrži hidrogenirana ulja, to znači da sadrži i transmasti.
- Još se dovoljno ne govori o transmasnim kiselinama u namirnicama na našem tržištu. Glavni izvor transmasnih kiselina su hidrogenirana ulja.
Izlaganjem tih ulja visokim temperaturama, prženjem te ukrućivanjem dobivamo neželjene transmasne kiseline ili čvrste masti poput margarina.
Zdravije varijante dodanih masnoća od hidrogeniranih ulja su maslinovo i repičino ulje – pojašnjava nutricionistica Sandra Marić Bulat.
Označavanje veličine serviranja
Podaci o sastojcima na deklaraciji najčešće se odnose na jedno serviranje. Ovaj podatak je obično istaknut na vrhu deklaracije, a najčešće je napisan i broj serviranja u pakiranju. Izražava se u gramima i opisno, npr. 1 šalica, 1 žlica itd.
Razlike u ispisivanju deklaracija
Često na etiketi nema podatka o veličini serviranja, nego se podaci prikazuju kao količina hranjivih proizvoda u 100 g proizvoda. Na nekim deklaracijama je jasno istaknuto da je za jedno serviranje dostatna količina obroka za određeni energijski unos i/ili dob.
Neki su aditivi opasniji od cigareta
Za mononatrijev glutaminat (MSG) stručnjaci kažu da je opasniji i od cigareta i od alkohola. Na deklaracijama se krije pod oznakom E621, a učestala uporaba može izazvati glavobolje, mučnine, lupanje srca, žeđ itd.
Energijska vrijednost piše se kao kcal
Podatak o energijskoj vrijednosti najčešće se odnosi na jedno serviranje i istaknut je uz podatak o veličini serviranja. Ako nema podatka o veličini serviranja, podatak o energiji se odnosi na 100 g proizvoda.
Više od polovice potrošača (njih 53 posto) smatra se pretilim, pokazalo je istraživanje američke tvrtke Nielsen koja se bavi analizom potrošačkih navika, a u kojem je sudjelovalo 25.000 ljudi iz 56 zemalja.
Gotovo polovica potrošača, točnije njih 48 posto, pokušava smršavjeti, a među njima njih 78 posto višak kilograma skida dijetom.
- Potrošači diljem svijeta sve se više brinu za zdravu prehranu, no alarmantno je da 59 posto njih ne razumije što piše na deklaraciji – tvrdi James Russo, potpredsjednik tvrtke Nielsen, i dodaje da oznakama poput “bez šećera”, “bez glutena”, “light”, “bez masti” ili “samo cjelovite žitarice” ne vjeruju čak dvije trećine ljudi.
Upravo tim oznakama proizvođači često ističu dobre, no skreću pozornost s loših strana hrane. Tako, primjerice, namirnice koje imaju oznaku “bez šećera” često obiluju mastima, a one koje su označene kao nemasne prepune su šećera. Stoga ako kupujete proizvod na kojem piše “bez šećera”, obratite pozornost na udio masti.
- Takve bi namirnice trebale imati najviše 1 g masti na 100 g – objašnjava nutricionistica Sandra Marić Bulat. Isto tako proizvodi na kojima je navedeno da sadrže manji udio masti obično se označavaju kao “light”, mamac su za kupce koji najčešće ne znaju da takve namirnice, pogotovo mlijeko i mliječni proizvodi s manjim udjelom masti, imaju i manju količinu vitamina A, D, E, i K.
Ako na proizvodima biljnog podrijetla kao što su žitne pahuljice ugledate oznaku ‘bez kolesterola’, slobodno se nasmijte. Kolesterol je mast koja se ionako nalazi samo u proizvodima životinjskog podrijetla – mesu, ribi, jajima i mlijeku, no proizvođači često igraju na kartu sveopće zabrinutosti oko razine kolesterola znajući da potrošači uglavnom ne znaju da biljke ne sadrže kolesterol.
Hrana s niskim udjelom masti na 100 g smije imati 40 kcal
Ako na proizvodu piše da ima malu energetsku vrijednost, on se obično označava apelima poput “s niskim udjelom masti” ili “bez šećera”. To bi trebalo značiti da 100 g te namirnice nema više od 40 kcal, odnosno da u 100 ml ima tek 20 kcal. Proizvodi s naznakom “bez energetske vrijednosti” ne smiju imati više od 4 kcal na 100 g, tvrdi Sandra Marić Bulat.
I prirodni šećeri se moraju označiti
Proizvod s oznakom “bez šećera” trebao bi imati manje od 0,5 grama šećera na 100 g ili 100 ml.
- Ako je proizvod bez šećera, ne bi smo imati nikakve dodane monosaharide (glukoza, fruktoza), disaharide (maltoza, laktoza, saharoza) niti bilo kakvu drugu hranu koja se koristi zbog svojih svojstava zaslađivanja – tvrdi nutricionistica Sandra Marić Bulat te dodaje:
- Ako su šećeri prirodno prisutni u tom proizvodu/namirnici, na proizvodu mora biti oznaka ‘sadrži prirodne šećere’.
Također, opasnost vreba i iz jeftinih, nezdravih zaslađivača:
- Umjetni zaslađivači koji se najviše koriste u prehrambenim proizvodima su bez energetske vrijednosti, ali su štetni za zdravlje, osobito E950 – acesulfam; E951 – aspartam; E952 – ciklaminska kiselina; E954 – saharin i E962 – aspartam-acesulfamova sol čiji dopušteni količinski unos, nažalost, nije definiran.
Prikladniji i sigurniji su E953 – izomalt, E955 – sukraloza, E965 – maltitol te E966 – laktitol, no ti se zaslađivači ne rabe u slatkišima i gaziranim pićima jer su skupi ili tehnološki neprikladni za masovnu proizvodnju.
Žitarice
Kad kupujete kruh i pekarske proizvode, potražite oznaku “cjelovite žitarice” ili “100 posto integralne žitarice” (“whole wheat”). Cjelovite žitarice, kukuruz, smeđa riža i zobene pahuljice sadrže više vlakana i ostalih hranjivih tvari od rafiniranih, no neki proizvodi kao glavni sastojak ipak imaju rafinirano pšenično brašno.
Manje masti
Na nekim je grickalicama, čipsu i slatkišima oznaka “90 posto manje masti”, no uz preostalih deset posto ti proizvodi najčešće ne sadrže ništa manje masti od ostalih sličnih proizvoda.
Omega-3
Iza naziva omega-3 su tri vrste masnih kiselina: EPA (eikosapentaenična kiselina), DHA (dokosaheksaenoična kiselina) i ALA (alfa-linolenska kiselina), no američki stručnjaci ističu da ALA, za razliku od EPA I DHA, nema dokazano povoljan utjecaj na zdravlje srca. Ako želite osjetiti blagotvorno djelovanje omega-3, držite se ribe i algi.
Šećeri
Ako vaš dnevni jelovnik treba imati 2000 kalorija, u danu ne biste trebali pojesti više od deset žličica, odnosno 40 g šećera. Obratite pozornost te pročitajte koliko šećera je dodano voćnom jogurtu, konzerviranom voću i voćnim sokovima.
Oznaka ‘100% prirodno’ može kriti umjetne boje i okuse
Namirnice s oznakom ‘100% prirodno’ često to nisu. Iako nemaju umjetne boje i okuse, mogu imati neke konzervanse te mnogo soli, šećera i masnoća. Aditivi se dodaju u hranu kao bojilo, konzervans, stabilizator okusa i sl. Postoje prirodni aditivi poput limunske kiseline i pčelinjeg voska te umjetni. Većina aditiva nije štetna, a oni koji mogu biti opasni za zdravlje moraju se prema propisima koristiti u ograničenim količinama. Ipak, to nije dovoljna zaštita jer potrošač ne zna koju količinu neke namirnice smije pojesti a da pritom ne unese preveliku količinu štetnog aditiva.
Transmasti povećavaju rizik od moždanog udara
Transmasti su loše za zdravlje, posebno za srce, a ima ih u margarinu i svim namirnicama s koje ga sadrže – keksima, kroasanima, lisnatom tijestu i sl.
Proizvodi s naznakom “0 posto transmasti” sadrže do 0,5 grama istih po porciji, u prijevodu, pojedete li dvije porcije iznos transmasti i nije više tako zanemariv. Ovom se oznakom često skreće i pozornost da proizvod sadrži visoke udjele zasićenih masnoća ili šećera. Ako je na deklaraciji naznačeno da namirnica sadrži hidrogenirana ulja, to znači da sadrži i transmasti.
- Još se dovoljno ne govori o transmasnim kiselinama u namirnicama na našem tržištu. Glavni izvor transmasnih kiselina su hidrogenirana ulja.
Izlaganjem tih ulja visokim temperaturama, prženjem te ukrućivanjem dobivamo neželjene transmasne kiseline ili čvrste masti poput margarina.
Zdravije varijante dodanih masnoća od hidrogeniranih ulja su maslinovo i repičino ulje – pojašnjava nutricionistica Sandra Marić Bulat.
Označavanje veličine serviranja
Podaci o sastojcima na deklaraciji najčešće se odnose na jedno serviranje. Ovaj podatak je obično istaknut na vrhu deklaracije, a najčešće je napisan i broj serviranja u pakiranju. Izražava se u gramima i opisno, npr. 1 šalica, 1 žlica itd.
Razlike u ispisivanju deklaracija
Često na etiketi nema podatka o veličini serviranja, nego se podaci prikazuju kao količina hranjivih proizvoda u 100 g proizvoda. Na nekim deklaracijama je jasno istaknuto da je za jedno serviranje dostatna količina obroka za određeni energijski unos i/ili dob.
Neki su aditivi opasniji od cigareta
Za mononatrijev glutaminat (MSG) stručnjaci kažu da je opasniji i od cigareta i od alkohola. Na deklaracijama se krije pod oznakom E621, a učestala uporaba može izazvati glavobolje, mučnine, lupanje srca, žeđ itd.
Energijska vrijednost piše se kao kcal
Podatak o energijskoj vrijednosti najčešće se odnosi na jedno serviranje i istaknut je uz podatak o veličini serviranja. Ako nema podatka o veličini serviranja, podatak o energiji se odnosi na 100 g proizvoda.
.....e ovo se isplati 
...počneš hodati unazad odjednom 
. Domaći paradajz iz bašte, ničim prihranjivan i neprskan. Bilo ga je milina jesti. Ogromna je razlika u ukusu od onog sa pijace. Jedem ga i razmišljam: "Pa šta mi to jedemo? Za kakve sve to otrove dajemo svoje novce?" 
