Mnogi će s pravom reći da je pravljenje jufki - umjetnost. Jer, razvijeno tijesto, ukoliko se želi dobiti zaista dobra haman idealna smjesa, ne smije "puknuti" ni na jednom mjestu, a jufke moraju biti i dovoljno prozirne i dovoljno elastične da se mogu slagati na dva osnovna načina - u frkove (zvrkove) i u gužve... No, znate li kako i gdje je nastala jufka?
Iako je teško pronaći tačno porijeklo neke namirnice ili recepture koja se već odavno proširila svijetom, historičari hrane se slažu da je jufka nastala u Turskoj, te da je to veliki dopinos svjetskoj kuhinji.
mims baklava
Istraživač historije bliskoistočne kuhinje, Charles Perry, zapisao je da se jufka pojavila oko 1500. godine u Istanbulu, vjerovatno u sultanskim kuhinjama Topkapi palače (osmanlijski carski dvorac u Istanbulu). Upotreba jufke za pravljenje pita, peciva i kolača od lisnatog tijesta širila se svijetom uporedo s turskim osvajanjima.
Sve do 1995. godine jufka ili, kako se još naziva, vučeno tijesto, na našim prostorima rađena je ručno, a onda je prehrambena kompanija Klas d.d. Sarajevo prva u BiH uvela industrijsku, linijsku proizvodnju ove živežne namirnice. Cilj je bio potrošačima uštedjeti vrijeme i olakšati posao u kuhinji. Vremenom navike su se mijenjale, i već danas skoro sve savremene žene, prvenstveno zaposlene supruge i majke, u svom frižideru uvijek nadohvat ruke imaju gotove, svježe jufke.
Vrhunski kvalitet jufke Klas obezbjeđuje bogatim proizvodnim iskustvom, tradicijom dugom 110 godina i, naravno, strogom primjenom međunarodno priznatih standarda upravljanja kvalitetom ISO i HACCP.
Slatka, sočna, prosto se lijepi za nepca. A zovu je sarajevska, mostarska, svadbena, stambolska, đul-baklava, bademli-baklava, kajmak-baklava, džandar-baklava, divit-baklava, sevdidžan-baklava, mada imamo i tursku, grčku, makedonsku, egipatsku odnosno arapsku, azerbejdžansku, jermensku, turkmensku, kazahsku, avganistansku...
U arapskom Kuvaru čuvenog al-Bagdadija (iz 1226) pominje se jedna poslastica po načinu pripremanja veoma slična baklavi, ipak najstariji poznati recept za neku vrstu proto-baklave nađen je u kineskom kuvaru iz 1330. godine. Današnja varijanta sa mnogo tankih jufki najverovatnije je nastala, posle 16. veka, u carskim kuhinjama Topkapi saraja.
"Svakog dana naše proizvode konzumira više od dva miliona potrošača, pa je naša obaveza proizvodnja kvalitetne, zdrave i higijenski ispravne hrane. Prateći evropske i svjetske trendove, Klas je svojim proizvodima priskrbio i dodatnu vrijednost - halal certifikat. Halal status dokazala je Agencija za certificiranje halal kvalitete BiH i on se temelji na šerijatskim principima i halal standardu BAS 1049:2007, pravilnicima i drugim proceduralnim uputama. Zanimljivo je da u ovom dijelu Europe jedino Klas Sarajevo proizvodi jufku po halal standardu", objašnjava Sabahudin Šabanović, rukovodilac Službe kontrole kvaliteta i standardizacije.
U svijetu prva asocijacija na riječ pita 'vuče' na uobičajeno tijesto-nadjev-tijesto po uzoru na american pies. No, ne i u Bosni... Ovdje se na pomen pite nudi posve drugačiji specijalitet koji se ujedno smatra i svojevrsnom maskotom Bosne i Hercegovine u kulinarskom smislu.
Naravno, bosanska pita nije ni slična gore navedenpm pies i po samom sastavu tijesta vrlo je jednostavna, ali razvući je tanko kao papir zahtijeva i znanje i iskustvo, i umijeće.
![Forum [Bot]](./images/ranks/s.png "Forum [Bot]")
