Bosanski forum

U većini naših sela broj stanovnika se smanjio za više od dvije trećine u odnosu na prijeratni period.
A znamo i da 90 posto stanovništva na selima čine stariji ljudi.
Mladi odlaze u gradove u potrazi za poslom, plate i nisu nešto visoke tako da se većini ne isplati da vozari svaki dan i 50% plate daje za gorivo. Obično u gradu zasnuju i porodicu, tako da zauvijek napuste svoje rodno selo.
Druga stvar, ljudi na selima imaju više djece nego u gradovima ali selidbom u gradove i oni ostaju na jednom ili dva djeteta.
Samim tim mortalitet je veći od nataliteta.
Smatrate li da bi nestankom sela nestali i gradovi?
Kako zadržati mlade na selu? Bi li pomogli poticaji od države za seljake? Posebno za mlade ljude koji odluče ostati na selu.

O ovoj problematici,pisah nedavno ovdje.
Nisam bio shvacen,nije bilo interesa...uglavnom.
Tema je u sridu...moze se jako mnogo reci
s tim da diskutanti vec poznaju selo i sve te prednosti.

Ne bih da se ova tema pretvori u selo vs grad.
Nego da pišemo o tome kako zadržati ljude na selu. Kako bi mogli svojim radom obezbijediti sebi sredstva za život.
Kako poboljšati kvalitet života u vidu lokala, marketa, škola, redovne bus linije itd.
Ovako, kako je malo ljudi, nikom se ne isplati da otvara nešto.
Da bi otišao na kafu moraš tražiti prevoz do grada npr jer nema nigdje blizu.

Taj problem je postao hronican,profesionalan.
Moraju se uradit korjenite promjene da bi se stanje bar prividno popravile.
Prije svega drzava prva mora reagovati,pa sve do najnizeg nivoa vlasti.
Pogresno bi bilo baviti se posljedicama,one su tu...ocigledne.
Kroz reforme zakona,fin. pomoci pa i materijalne,moze se toga mnogo uraditi.
Citao sam po raznim portalima,interesa ima jako mnogo kod mladih ljudi
..nevjerovatno mnogo,medjutim administrativni aparati se oglusuju neradeci nista
ili ignorisanjem istih.
U toj populaciji ima cak fakultetski obrazovnog kadra koji cekajuci na odgovarajuci posao samo gube vrjeme,pa tako uz svoje mogucnosti zahtjevaju sasvim malo,koje nemogu dobiti.

Pasaga wrote:Taj problem je postao hronican,profesionalan.
Moraju se uradit korjenite promjene da bi se stanje bar prividno popravile.
Prije svega drzava prva mora reagovati,pa sve do najnizeg nivoa vlasti.
Pogresno bi bilo baviti se posljedicama,one su tu...ocigledne.
Kroz reforme zakona,fin. pomoci pa i materijalne,moze se toga mnogo uraditi.
Citao sam po raznim portalima,interesa ima jako mnogo kod mladih ljudi
..nevjerovatno mnogo,medjutim administrativni aparati se oglusuju neradeci nista
ili ignorisanjem istih.
U toj populaciji ima cak fakultetski obrazovnog kadra koji cekajuci na odgovarajuci posao samo gube vrjeme,pa tako uz svoje mogucnosti zahtjevaju sasvim malo,koje nemogu dobiti.

Za propast sela najveći krivac je drug Tito.
Njegovi hajduci su šezdesetih godina hvatali seljake i ugonili ih u autobuse za rad u fabrikama koje su napravili u gradovima.
Mnoga sela nisu imala struju,put, o drugoj infrastrukturi da i ne govorimo.Takvo naslijeđe ovi novi hajduci nisu imali ni volje ni znanja da mijenjaju.

Eh,da smo se ugledali na Kinu:


Huasi važi za najbogatije selo u Kini jer u njemu svi žitelji imaju više od 200.000 dolara na svom bankovnom računu. Za njih važe i ostale pogodnosti poput besplatne zdravstvene zaštite, obrazovanja i tome slično, ali postoji jedna caka. Naime, ko napusti Huasi – gubi sve.

Huasi se nalazi u pokrajini Đangsu, na zapadnoj obali Žutog mora, a osnovan je 1961. godine. Danas ima oko 2.000 registrovanih stanovnika, to jest potomaka porodica koje su se tu doselile sredinom prošlog vijeka i svi oni žive na visokoj nozi (vile, luksuzni automobili…), što ne važi za pridošlice. Tu nema droge i kockanja, radi se sedam dana nedjeljno, a onaj ko riješi da ode negdje drugdje, gubi sve što je ikada stekao. S obzirom na nemogućnost realizacije putovanja zbog posla, žiteljima koji žude da vide ostatak svijeta na raspolaganju je čuveni Svjetski park u kome se nalaze replike najpoznatijih građevina – Kip slobode, Sidnejska opera, Trijumfalna kapija, pa čak i dio Velikog zida, najvećeg simbola Kine. Veliki broj ljudi na godišnjem nivou dolazi da radi u ovom mjestu ili da ga vidi, pitajući se koja je poenta novca koji ne može biti potrošen i da li je u Huasiju uopšte moguće proživjeti srećan i ispunjen život.

U nastavku diskusije sam htjeo upravo da to pitanje povucem.
Zapravo,tesko je reci kad je selo pocelo da nestaje..
Cinjenica je,da je upravo Tito potencirao zivot seljaka,i sam je bio seljak
..pricao o tom...bla...bla...
Dok u svojoj politici,u reali toga nije bilo.
Naprotiv,seljak je sistematski unistavan.
PRAVILO je,jak seljak ....jaka drzava.
On se upravo borio za suprotno,moje shvatanje je bilo da se on bojao jakog seljaka.

Maja wrote:U većini naših sela broj stanovnika se smanjio za više od dvije trećine u odnosu na prijeratni period.
A znamo i da 90 posto stanovništva na selima čine stariji ljudi.
Mladi odlaze u gradove u potrazi za poslom, plate i nisu nešto visoke tako da se većini ne isplati da vozari svaki dan i 50% plate daje za gorivo. Obično u gradu zasnuju i porodicu, tako da zauvijek napuste svoje rodno selo.
Druga stvar, ljudi na selima imaju više djece nego u gradovima ali selidbom u gradove i oni ostaju na jednom ili dva djeteta.
Samim tim mortalitet je veći od nataliteta.
Smatrate li da bi nestankom sela nestali i gradovi?
Kako zadržati mlade na selu? Bi li pomogli poticaji od države za seljake? Posebno za mlade ljude koji odluče ostati na selu.

Ne smatram. Da je steta jeste,ne steta vec tragedija,ali da ce prezivjeti gradovi sa pustim selima,hoce,nekako se vec snadju ljudi,u prirodi nam je da nadjemo nacin za prezivjeti.

Ne znam je li Tito ili ko je poceo raseljavanje seljaka,ali znam da nikad nisu bila praznija.

I znam da zene sa sela sve manje silaze prodavat proizvode,jer ih prekomjeran uvoz jednostavno pregazi,i ovo je po meni jedan od glavnih problema i za selo i za ekonomiju generalno. Prekomjeran uvoz.

Nije ovo nikakvo čudo. Gradovi nude lakši život, pa makar on bio siromašniji u kontekstu novca.
Nude srednje škole i fakultete, na licu mjesta, također i ono malo posla što se može naći. Nude razne institucije na licu mjesta, a bogami i pijace, knjižare, techno shopove, kladionice itd..itd.

Šta selo nudi?

Možda da sed ugledamo na Kineze, pa da selima ponudimo bolju zdravstvenu zaštitu, međutim, znajući naš mentalitet, čini mi se da to ne bi bila dovoljno zanimljiva ponuda.

Potreban je novac. Investiranje u sela, obezbjeđenje posla za stanovnike i tu mislim na poljoprivredne poslove, a prethodno treba normalizirati tržište u kontekstu zaštite proizvode i obezbjeđenja plasmana. također, treba učiniti da se akcenat stavi na neke poslove koji su profitabilniji od ovih dosadašnjih , ili iste dići na viši nivo, a u smislu tehnologije u radu.

Krokodil Behko wrote:Nije ovo nikakvo čudo. Gradovi nude lakši život, pa makar on bio siromašniji u kontekstu novca.
Nude srednje škole i fakultete, na licu mjesta, također i ono malo posla što se može naći. Nude razne institucije na licu mjesta, a bogami i pijace, knjižare, techno shopove, kladionice itd..itd.

Šta selo nudi?

Možda da sed ugledamo na Kineze, pa da selima ponudimo bolju zdravstvenu zaštitu, međutim, znajući naš mentalitet, čini mi se da to ne bi bila dovoljno zanimljiva ponuda.

Potreban je novac. Investiranje u sela, obezbjeđenje posla za stanovnike i tu mislim na poljoprivredne poslove, a prethodno treba normalizirati tržište u kontekstu zaštite proizvode i obezbjeđenja plasmana. također, treba učiniti da se akcenat stavi na neke poslove koji su profitabilniji od ovih dosadašnjih , ili iste dići na viši nivo, a u smislu tehnologije u radu.

i to bi bilo to. dobro receno. ja bi' jos samo spomeno psiholosku stranu teme. ako su za opstanak sela kljucni mladi, onda bi trebalo malo proanalizirat psihu mladih. cak i kad bi na selu imali odgovarajuce ekonomske uvjete, mislim da bi selo opet ostalo na starijim ljudima. mladenacki je duh nemiran, zeljan zivota, putovanja, upoznavanja svijeta, a danas mladi i imaju priliku za to kao nikad prije. no, kada bi sve ekonomske kockice bile poslozene, vjerojatno bi se i dobar dio vratio na selo kao posljedica zelje za mirnim zivotom u odredjenim godinama. to bi ugrubo bilo to.

Brkate pojmove...babe i zabe...
Da bi se ova tema mogla razvii,potrebni su ljudi koji su zivjeli i radili na selu
osjetili sve dobre strane tog zivota.
Zivotno iskustvo jednog koji je svo vrjeme zivio u gradu,ili u tim uslovima
..takvi nemogu puno reci.
Ja licno,zivio sam i na selu a i u gradu,od to dvoje,preferiram selo.

Po meni je losa infrastruktura (za koju je opet kriva drzava) glavni uzrok sto su se ljudi sa sela preselili u grad. Sjetimo se da bi gradske kuce bile strujom obasjana i po 10-20 god prije kuca sa sela. S tell ista stvar. Kablovska, net , sve je na selo stizalo godinama kasnije. Putevi do sela ne odrzavani, a edukacija postala obaveza. Ne mozes da ne posaljes dijete u skolu, a ruzno ga i poslat. Autobusi (ako ih uopste ima) nisu u stanju saobracat normalno u toku zime, jer putevi i mostovi do sela nisu bili bezbjedni cak ni ljeti. Al doduse nisu ni sad. Nekad bili losi putevi, sad svakavih budala po cesti, i nikad ne valja

A primijetila sam (mozda i pogresno) da se ta tendencija preseljenja iz sela u grad, smanjuje, znatno smanjuje. Mozda sto grad sve vise mirise na glad, il mozda sto danas svak ( na srecu, a mozda i nesrecu) ima svoj autu, pa mu se sve cini lakse i pristupacnije.

Nekad razmisljam kako bi kod nas trebalo podici svijest o eko (moram korist rijec eko, melek ne voli rijec organski ) proizvodima. A s tim i proizvodnju. Pa da i ministri odrade svoj dio posla- izvoz. Imamo dobro podneblje za to, a svijet se ko lud okrece tome sad. Ljudska rasa je sve bolesnija, a dio krivice spada i ne ishranu. Citam Danska hoce postat prva 100% organska (oprosti melek) zemlja. A da samo znate kakva je razlika izmedju npr jedne nase jabuke i jedne jabuke ovdje, koju se usudjuju zvat organskom. A o cijeni da vam ne pricam, pusi ti se iz usiju
Neko je, cini mi se iz Zavidovica vec kreno s tim. Potpisali ugovor s Njemackom, na 15 god. Svi sretni i zadovoljni, nasi dobili zagarantovan poso, Njemacka firma extra kvalitetne proizvode.

dobre.vibracije wrote:

Krokodil Behko wrote:Nije ovo nikakvo čudo. Gradovi nude lakši život, pa makar on bio siromašniji u kontekstu novca.
Nude srednje škole i fakultete, na licu mjesta, također i ono malo posla što se može naći. Nude razne institucije na licu mjesta, a bogami i pijace, knjižare, techno shopove, kladionice itd..itd.

Šta selo nudi?

Možda da sed ugledamo na Kineze, pa da selima ponudimo bolju zdravstvenu zaštitu, međutim, znajući naš mentalitet, čini mi se da to ne bi bila dovoljno zanimljiva ponuda.

Potreban je novac. Investiranje u sela, obezbjeđenje posla za stanovnike i tu mislim na poljoprivredne poslove, a prethodno treba normalizirati tržište u kontekstu zaštite proizvode i obezbjeđenja plasmana. također, treba učiniti da se akcenat stavi na neke poslove koji su profitabilniji od ovih dosadašnjih , ili iste dići na viši nivo, a u smislu tehnologije u radu.

i to bi bilo to. dobro receno. ja bi' jos samo spomeno psiholosku stranu teme. ako su za opstanak sela kljucni mladi, onda bi trebalo malo proanalizirat psihu mladih. cak i kad bi na selu imali odgovarajuce ekonomske uvjete, mislim da bi selo opet ostalo na starijim ljudima. mladenacki je duh nemiran, zeljan zivota, putovanja, upoznavanja svijeta, a danas mladi i imaju priliku za to kao nikad prije. no, kada bi sve ekonomske kockice bile poslozene, vjerojatno bi se i dobar dio vratio na selo kao posljedica zelje za mirnim zivotom u odredjenim godinama. to bi ugrubo bilo to.

Istina, bitan je i taj psihološki momenat. Mislim da "motika" više nije odbojna mlađim seoskim naraštajima, jer je to potežak zanat, nego ono više psihološki. Možda kažu a jbg, negdje po svijetu neki šaraju po internetu, a vidi nas, đe mi živimo u pm
Znači, možda nije do lijenosti nego do koraka, kojewg naša sela ne mogu uhvatiti sa gradom. Zato sam i napomenuo, da bi postojeće radove trebalo dići na neki nivo, te malo zaobići tu "motiku", da tako kažem.
Što više mehanizacije i savremenih metoda, savremenijih poljoprivrednih biznisa, poput uzgoja tog smilja po Hercegovini i sl.
Povrtlarstvo je problem jer išče ruku. Ne može se plijeviti mašinski, ali de, učinimo to na nekom nivou, obezbjedimo plastenike onima koji po svaku cijenu to žele, a ostaler preusmjeriti na neke druge poljoprivredne poslove.

Što se stočarstva tiče, već je dokazano da tu nema nekih problema, ako će država sprijećiti šverc mesa i uvoz nekog trulog mesa iz nekih nedođija.

Ratarstvo je mehanizirano, već nekoliko decenija ima.

Tu dati alternative poput ljekobilja, pčelarstva, proizvodnje mlijeka itd..

navika wrote:Po meni je losa infrastruktura (za koju je opet kriva drzava) glavni uzrok sto su se ljudi sa sela preselili u grad. Sjetimo se da bi gradske kuce bile strujom obasjana i po 10-20 god prije kuca sa sela. S tell ista stvar. Kablovska, net , sve je na selo stizalo godinama kasnije. Putevi do sela ne odrzavani, a edukacija postala obaveza. Ne mozes da ne posaljes dijete u skolu, a ruzno ga i poslat. Autobusi (ako ih uopste ima) nisu u stanju saobracat normalno u toku zime, jer putevi i mostovi do sela nisu bili bezbjedni cak ni ljeti. Al doduse nisu ni sad. Nekad bili losi putevi, sad svakavih budala po cesti, i nikad ne valja

U pravu si, infrastruktura je među najvećim problemima.
Ok, što se tiče interneta i kablovske, vjerujem da je to dosad stiglo bar u 75% BH sela.
Općeniti problem je standard. Odnosno, treba puno vremena da se poslovi obave s ovom tehnologijom i ovim načinom rada, pa tako da seljanima ne ostaje mnogo vremena za ostale aktivnosti, te im se i tih 10-15 km, do grada, čini velikom udaljenošću.
Bolja organizacija i brže obavljanje poslova, uz pristojnije cijene za proizvode, učinit će tih petnaestak kilometara potpuno nebitnim.

I te spomenute fabrike,evo kod nas sto mi moze naumpast u ovom momentu,znam za dvije u dva sela.....(prazne,porusene)...i svi iz sela radili tu.........znaci nije ih to otjeralo vec zadrzalo..........mozda nisu zivjeli iskljucivo od stocarstva (vec im to bio ko dodatan izvor) ali su bili u svom-na svom......da su te fabrike proradile,niko ne bi zivio u gradu a putovao na selo na posao..........ovako se putuje u grad pa se ne isplati

Nema mjesta panici. Sela mozda nestaju ali su seljaci jos uvijek vecinska skupina, cak su i u porastu i dok je god tako, postoji dobar potencijal da sela ponovo procvjetaju

Nemoze covjek sam,sa svojim mogucnostima postici ono sto bi ljude ostavilo na selu,i jos ga cinilo atraktivnim.
Drzava je tu koja mora sve to pratit sa zakonima koji ce ga stititi.
Zaustavit nelojalnu konkurenciju sa svim i svacim.
Jos malo,pa cemo imat mlijeko iz kine.
Jos za vrjeme Yu,mnogi,bar u mom kraju,su vlastotim ulaganjem cinili nadljudske napore da sacuvaju imanja,proizvodnju,uprkos tolikoj zelji i ljubavi prema tom poslu,drzava ih je upropastila.
Prije svega moraju se naci zastitni mehanizmi,drzava to mora obezbjedit prije ili kasnije.
To ce joj nalozit zakoni EU.Uvjerenja sam,da se tu u toj privredi nalazi stotine radnih mjesta koji drzavu nece kostati nista a imat ce visestruku korist.

Pasaga wrote:Nemoze covjek sam,sa svojim mogucnostima postici ono sto bi ljude ostavilo na selu,i jos ga cinilo atraktivnim.
Drzava je tu koja mora sve to pratit sa zakonima koji ce ga stititi.
Zaustavit nelojalnu konkurenciju sa svim i svacim.
Jos malo,pa cemo imat mlijeko iz kine.
Jos za vrjeme Yu,mnogi,bar u mom kraju,su vlastotim ulaganjem cinili nadljudske napore da sacuvaju imanja,proizvodnju,uprkos tolikoj zelji i ljubavi prema tom poslu,drzava ih je upropastila.
Prije svega moraju se naci zastitni mehanizmi,drzava to mora obezbjedit prije ili kasnije.
To ce joj nalozit zakoni EU.Uvjerenja sam,da se tu u toj privredi nalazi stotine radnih mjesta koji drzavu nece kostati nista a imat ce visestruku korist.

To je to.

Selo...da bi opstalo mora se investirati u njega jer gde će mladi da rade ako nema investicija? Kako gledam i kod vas i kod nas sela lagano umiru

Nije ta pojava nimalo neobicna, to se desava i ovdje u Svedskoj. Seoska populacija se rapidno smanjila i jos se smanjuje a poljoprivredna dobra su u rukama samo oko 2% stanovnistva, oni su masovni proizvodjaci hrane i to je to. Sitna zemljoradnja ne pije vode, to je previse ekstenzivno.

Melek wrote:Nije ta pojava nimalo neobicna, to se desava i ovdje u Svedskoj. Seoska populacija se rapidno smanjila i jos se smanjuje a poljoprivredna dobra su u rukama samo oko 2% stanovnistva, oni su masovni proizvodjaci hrane i to je to. Sitna zemljoradnja ne pije vode, to je previse ekstenzivno.

Baš tako a carinama se ne može zaštiti domaća proizvodnja jel upravo veliki izvoznici pišu svetske zakone i ne dozvoljavaju malim da se štite.