Bosanski forum

S jedne strane postoji dojam da je kod influencera, a i kod, primjerice, blogera ili vlogera, riječ o 'kruhu bez motike', dok s druge strane ima i onih koji u tome vide posve legitiman 'obrt budućnosti'... Dakle?

Što bi to bio "kruh bez motike", odnosno kako vrednovati rad celebrityja oko kojih se vrti veliki novac, a za koje velik dio publike poslovično smatra da "ne rade ništa"?

Za odgovor nećemo ulaziti u žute medije niti kavanske rasprave, nego slijediti preliminarne rezultate istraživanja na višegodišnjem projektu „Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj“ na zagrebačkom Institutu za etnologiju i folkloristiku, čija je to jedna od podtema transformirana u istraživački problem.

Na ključno pitanje iz uvoda sociologa Ozrena Bitija potaknula je Severina rečenicom koju je na Instagramu još prije nekoliko godina stavila pod svoju fotografiju. Snimljena u kupaćem kostimu za vrijeme boravka u Abu Dhabiju, pjevačica je napisala „Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje“.



Društveno nasljeđe i medijske tehnologije

Pod pojmom rada najčešće se misli na plaćeni posao, ali rad promotren iz antropološke perspektive nipošto ne predstavlja samo izvor prihoda, odnosno on nije tek ekonomska okosnica ljudskog života, nego ima izuzetnu društvenu i kulturnu važnost, napominje Ozren Biti.

U tom je smislu, za ocjenu promjena na tržištu rada, ali i općenito promjena koje se događaju s obilježjima i vrijednostima rada u Hrvatskoj, nužno imati u vidu socijalističko nasljeđe iz bivše države, učinke u nas provedene privatizacije te, najšire, posljedice društvene, političke i ekonomske tranzicije, dodaje.

Na transformaciju rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj također utječu nove medijske tehnologije. To su internet i društveni mediji koji su otvorili brojne nove mogućnosti rada, poduzetništva i poslovne komunikacije, ubrzali procese, komprimirali vrijeme i prostor te potaknuli interakciju na tržištu, objašnjava on.

Za potrebe izlaganja na skupu 70 godina Instituta za etnologiju i folkloristiku: intelektualno nasljeđe u kontekstu smjene znanstvenih i socijalnih paradigmi, Biti je proveo manje preliminarno istraživanje o narativima o radu u hrvatskoj celebrity kulturi. Napominje da je njegov interes za temu svjež, povezan sa spomenutim projektom te da je stoga fokus njegovog istraživanja uzak, dok se istraživači na celebrity studijima uglavnom bave znatno širim aspektima.


Celebrity i mikro-celebrity

Istraživačima je, između ostaloga, cilj ustanoviti u kojoj su mjeri internet i društveni mediji promijenili celebrity kulturu. U posljednjih nekoliko godina unutar nje se profilira niz potkategorija celebrityja, koje je možda najjednostavnije sve zajedno imenovati „mikro-celebrityjima“. Njihova poznatost je manjih razmjera, trajanje njihove slave kraće, a k tome su i drukčije strategije njihova postajanja slavnima ili poznatima, objašnjava Biti.

Internetski slavan danas se može postati bez pomoći medijskih posrednika jer dostupnost računala, tableta ili mobitela uz, uvjetno rečeno, talent za privlačenje pažnje, posve su dostatni za samoproizvodnju, obraćanje poprilično širokoj publici, pa i stupanje u interakciju s njom.

Uz postojeće celebrityje poput Severine ili Jelene Rozge, Tonyja Cetinskog ili Tarika Filipovića, koji su u hrvatskim okvirima i otprije bili slavni, Biti spominje novopečene celebrityje čije projekte brendiranja sebe i reklamiranja drugih podvodi pod kategoriju influencera.

Influenceri promoviraju proizvode ili usluge pojedinog brenda ili više njih putem različitih medija, kao što su primjerice Instagram ili YouTube, a kako bi zadržali odanost pratitelja, obično posjeduju znanje i iskustvo u onome što oglašavaju, dodaje.

Koncentričnom širenju celebrity kulture u Hrvatskoj pridonijeli su i blogeri i vlogeri, nerijetko sadržajima svojih blogova i videa usmjereni na mlađu populaciju. Interesantan je i sa Zapada uvezen fenomen djevojaka s kamerom, što je u teorijskim elaboracijama zadobilo naziv „uradi sam“ celebrity. S potonjim povezano, u Hrvatskoj je javno poznato nekoliko slučajeva pojavljivanja seksualno eksplicitnih snimaka iz kućne radinosti.

Naposljetku, tu je i fenomen reality televizije, poznat po, primjerice, Big Brotheru (RTL) ili Farmi (NOVA TV). Njihovi su najistaknutiji protagonisti pažnju privukli za vrijeme trajanja showa, a zatim je uspjeli održati i dalje.




Dva suprotna pogleda

Ozren Biti ističe da u javnosti postoje dva pogleda na tu kulturu. Jedni smatraju da je riječ o dokoličarskim praksama, kolokvijalno rečeno 'višku vremena', što pak za sobom povlači negativne asocijacije poput 'nerada', 'narcisoidnosti' i slično. Drugi celebrityje i mikro-celebrityje predstavljaju u pozitivnijem svjetlu tvrdeći da oni intenzivnim radom na sebi, učestalim objavama, trudom oko komunikacije s publikom stječu i održavaju povjerenje, grade imidž kompetentnosti u određenom području, a uz to i onaj 'običnosti', tj. bliskosti sa svojim pratiteljima.

Dakle, s jedne strane postoji dojam da je kod influencera, a i kod, primjerice, blogera ili vlogera, riječ o 'kruhu bez motike', dok s druge strane ima i onih koji u tome vide posve legitiman 'obrt budućnosti', kaže Biti.

Ilustrativna je novija objava na Instagramu pjevačice Lidije Bačić, odnosno popratne rečenice uz njezinu fotografiju na plaži u kupaćem kostimu: "Tko radi, ne boji se gladi! Ipak, između dva koncerta u dva dana... nađem način da uživam u kupanju...“. Izvjesno je da ona pokušava komunicirati sa štovateljima vrijednog rada, ali i s pratiteljima kojima imponira neskriveno uživanje u dokolici. No, nije tu riječ o neskrivenom uživanju bez ostatka jer se isticanjem dokolice označava društveni položaj, objašnjava Biti.


Cijeli život kao rad

Osim dihotomija javno/privatno i slavno/obično, samopoduzetništvo toga tipa rastače i dihotomiju rad/slobodno vrijeme. Naime, celebrity kulturu karakteriziraju prekarnost i nesigurnost rada, što baš i nije razvidno javnosti u kojoj je raširen dojam o dokoličarskom stilu života celebrityja.

Riječ je, dapače, o vrlo nestabilnom zanimanju, i što se tiče prihoda, ali i stoga što se stalno pojavljuju neki novi influenceri koji mogu biti atraktivniji publici od već postojećih, pa će se dakako i brendovi radije prikloniti suradnji s njima.

Od inicijalnih interesa najšire publike za život i privatnost slavnih glumaca, pjevača i sportaša otprije nekoliko desetljeća, do danas se mnogošto promijenilo.

U postindustrijskom, umreženom društvu mijenjaju se naime i pozornica i smisao rada pa je tako i kod celebrityja vrlo teško razlučiti izvanradnu sferu od rada. Biti napominje da je to što fanovi ili pratitelji pojedinih estradnih zvijezda bivaju preko društvenih medija obilno informirani i o njihovom privatnom a ne samo profesionalnom životu, dio strategije celebrityja za održavanje i širenje vlastite poznatosti.

No, celebrityji su zapravo odličan primjer kako cjeloživotno vrijeme potpada pod vladavinu ekonomskog kapitala. Ne samo da se praćenjem narativa o radu celebrityja uviđa kako život u cjelini postaje biznisom, već je moguće naslutiti vrijeme, znanje i energiju koja se s njihove strane u tako nešto ulaže, zaključuje Ozren Biti.

Slobodna Dalmacija/Hina

Na ključno pitanje iz uvoda sociologa Ozrena Bitija potaknula je Severina rečenicom koju je na Instagramu još prije nekoliko godina stavila pod svoju fotografiju. Snimljena u kupaćem kostimu za vrijeme boravka u Abu Dhabiju, pjevačica je napisala „Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje“.

U teškim vremenima živimo, čim je motika zamijenjena bikinijem.

U stvari, mnogo je jebozovnija ona druga - Rozga, s tim da ona malo bolje pjeva, pa tako da se ne mora influensirati svaki dan

Ono tačno što bi Hana rekla, nema kruha bez dugog jezika

Mahalska posla

Krokodil Behko wrote: 24 Dec 2018, 10:44

Na ključno pitanje iz uvoda sociologa Ozrena Bitija potaknula je Severina rečenicom koju je na Instagramu još prije nekoliko godina stavila pod svoju fotografiju. Snimljena u kupaćem kostimu za vrijeme boravka u Abu Dhabiju, pjevačica je napisala „Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje“.

U teškim vremenima živimo, čim je motika zamijenjena bikinijem.

U stvari, mnogo je jebozovnija ona druga - Rozga, s tim da ona malo bolje pjeva, pa tako da se ne mora influensirati svaki dan

Ono tačno što bi Hana rekla, nema kruha bez dugog jezika

Medalja uvijek ima dvije strane.

E dzaba im influencija, i selebritiji, meni licno zanimljivija ona "Minka" sa svojim biserima, nego gola Seve ili Rozga, ili ne znam ko.
Ne gledam nicije slike, ne citam nicije "dubokoumne postove", pogotovo ne od selebritija, jer, za mene to nisu.
Obicni ljudi zeljni paznje, kompleksasi, i svasta nesto.
Jebo te, svi bi da budu bitni , vazni, a dvije ciste u glavi nemaju. Ma MRSH!

Sinoc pricam sa sestrom, pa majka mu stara, jedan Sasa Kovacevic napuni Zetru haaaalllloooooooooo

Ovo su krive žene i muškarci koje podržavaju golotinju i slobodno hodanje i odaju tome pažnju.

Krokodil Behko wrote: 24 Dec 2018, 10:44 Ono tačno što bi Hana rekla, nema kruha bez dugog jezika

Kompanije placaju influencerima promociju njihovih proizvoda/usluga. Sta je tu sporno?

Samo 4 posto ljudi vjeruje šta influenseri govore na internetu



Većina korisnika interneta ne vjeruje onome što influenseri objavljuju na društvenim mrežama, pokazali su najnoviji rezultati istraživanja globalne medijske agencije UM.

Samo 8 posto ljudi vjeruje u istinitost informacija koje pronalaze na društvenim mrežama, a taj procent pada na četiri posto kada je riječ o tome koliko javnost vjeruje influenserima.

Ljudi vjeruju čak i vladama više nego slavnim influenserima, blogerima i vlogerima.

Oko 12 posto ljudi širom svijeta vjeruje da su infomacije koje objavljuje vlada uglavnom istinite. Međutim, javnost u Velikoj Britaniji i SAD-u je ciničnija pa te brojke padaju na 8, odnosno 6 posto.

UM je pratio više od 56.000 aktivnih korisnika interneta u 81 zemlji za potrebe svog 10. Wave istraživanja procjenjujući povjerenje javnosti u društvene mreže.

Globalna sumnja u influensere je rezultat toga što potrošači i regulatori nastavljaju postavljati pitanja o dogovorima između influensera i brendova, kao i o istinitosti velikog broja followera.

U Velikoj Britaniji je vlada uvela strožija pravila koja se odnose na online promovisanja plaćenog sadržaja. U međuvremenu je Uprava za standarde oglašavanja (ASA) upozorila stotine influensera i brendova zbog kršenja striktnih smjernica koje se odnose na plaćenje za postove na Instagramu. Američki FTC je poduzeo slične aktivnosti u SAD-u u namjeri da sve poveća transparentnost.

Kada je riječ o lažnim followerima, brendovi poput Unilevera su izvršili pritisak na Instagram i Twitter da preduzmu "hitne akcije kako bi se ponovo izgradilo povjerenje prije nego zauvijek nestane". Društvene mreže su poslušale te "čiste" lažne followere sa svojih platformi pomoću AI tehnologije, ali efikasnost poduzetih mjera je pod znakom pitanja.

Uprkos ovim naporima i alatima platformi proput Instagrama koji omogućavaju kreatorima da razotkrivaju ponude, UM je ustanovio da manje od polovine Britanaca (36 posto) vjeruje mišljenjima blogera i vlogera koja se odnose na proizvode i usluge. Vjerovanje u te vrste preporuka na globalnom nivou je nešto veće i iznosi 42 posto.

Ukupno, samo 44 posto Britanaca i 47 posto globalnih potrošača je pod utjecajem mišljenja koja se dijele online, a to je pad u odnosu na prošlu godinu u Velikoj Britaniji sa 46 posto, a na globalnom nivou sa 53 posto koliko je procent iznosio 2017. godine.

UM je saopćio da je istraživanjem ustanovljeno da su naslovi u protekle dvije godine ljude učinili svjesnijim kada je riječ o pitanjima kredibilnosti i transparentnosti interneta. Primjer je skandal "Cambridge Analitica" koji je imao ogroman utjecaj na to koliko ljudi preispituju ono što vide i čuju online.

U istraživanju je navedena i promjena stavova ljudi prema njihovim digitalnim životima jer se neki osjećaju manje vezani za društvene mreže. Kada je ispitanicima postavljeno pitanje koje su platforme najbolje za njih, neinteraktivne stranice Netflix i YouTube su na prvom, odnosno drugom mjestu (28 i 27 posto), dok je Spotify na trećem mjestu (27 posto).

Tradicionalne interaktivne društvene platforme poput Facebooka, Twittera, Instagrama i Snapchata su izvan top 5 na rang listi.

klix.ba

Nemaju oni pojma, djes vjerovat nekom bilo sta ako on sam nije strucan u otom?

Briga, na tebe mislim

Severinina muzika je tesko podilazenje publici. Uvlacenje u supak javnosti, to jest , osluhne sta je u trendu, obicno kod djecurlije jer za nesto vise izgleda i nije sposobna, te onda snima spotove sa Bubama i Corelijama.
Kad se to isfura, doci ce nesto drugo.
To je isto kao kad se uvlakaci uvlace nadredjenima, s tim da je ona odabrala nezrelu cheljad , pa je time njen performans jos jadniji i to sto mlati lovu na tome, ne vjerujem da joj pruza dovoljnu satisfakciju.

Otkako su Smiljko Šagolj i Ilija Guzina otišli, ja više nikom na medijima ne vjerujem.

Ima jos Risto Djogo.

Zadavise ga kao psa čete negdje kod Zvornika.

Pravi razlog Ristinog ronjenja je nepoznat, ali u svim kombinacijama kao njegov licni trener dubinskog zarona se spominje Arkan.

Kako god nek mu je teska zemlja, pardon voda.

Pojma neam sta je influencer ili to nesto tako moderno/naopako..
Uglavnom slušam starije i one koji imaju zuljeve na rukama.

Ne samo kada su influenseri u pitanju, danas sve što nije transparentno kao da se nije ni dogodilo. Tako kompanije, razne organizacije teraju svoje zaposlene da objavljuju sve akcije, događaje, ono što se radi, na sajtovima, sve je medijski propraćeno, mora otići u javnost, jer u suprotnom niko to neće ni znati, ko još čita izveštaje
Onda ljudi komentarišu kako je to super što radimo, voleli bi da se uključe i slično...
Postavlja se onda pitanje, jesmo li svi influenseri na neki način

Ma ja bih rekla da smo mi humanisti (lepše zvuči)

srculence7 wrote: 11 May 2019, 15:30 Ne samo kada su influenseri u pitanju, danas sve što nije transparentno kao da se nije ni dogodilo. Tako kompanije, razne organizacije teraju svoje zaposlene da objavljuju sve akcije, događaje, ono što se radi, na sajtovima, sve je medijski propraćeno, mora otići u javnost, jer u suprotnom niko to neće ni znati, ko još čita izveštaje
Onda ljudi komentarišu kako je to super što radimo, voleli bi da se uključe i slično...
Postavlja se onda pitanje, jesmo li svi influenseri na neki način

naravno, barem ti to znas s obzirom na profesiju

To je uvijek tako bilo i bice. Samo se otvorila nova opcija za privlacenje paznje. Sta je drugo moda nego to, nema smisla ako je ne pokazes..ili ogromna kucerina, auto , djeca. Cak i oni koji se opiru tome i preziru to i dalje je njihovo ponasanje uslovljeno sa tim. Samo na obrnut nacin. Ljudi sad pretjeruju ali i prije su, samo sto se to obije o glavu jer ako paznja ne ide obostrano, ljudi im zavide i zamrze ih , a to opet utjece na njih i tako u krug.
Na kraju krajeva i ja ovo pisem jer zelim da neko vidi.

Svako ko je donirao više od 10 dolara za pomoć žrtvama požara, mogao je dobiti provokativnu fotografiju.

Američka influencerica Kaylen Ward prikupila je više od pola miliona dolara tako što je slala svoje gole fotografije svakom ko donira najmanje 10 dolara bilo kojoj organizaciji koja pomaže žrtvama požara u Australiji.

Influencerica je i prije prodavala svoje fotografije kako bi prikupila novac u humanitarne svrhe. Zato je na svom Twitter profilu i Instagram storyju izjavila da se nada kako će i ovaj put njeni redoviti kupci pomoći jer je u pitanju zaista važan razlog.

Samo nekoliko minuta nakon objave ove informacije, njezina je dolazna pošta bila zatrpana porukama. Kaylen kaže da je primila više od 20 hiljada poruka i da joj je trebalo dosta vremena kako bi svima odgovorila i poslala svoje gole fotografije.




Nakon što je vidjela videozapise i fotografije uništenih kuća i životinjskih staništa, Kaylen se osjetila inspirirano da pomogne i tako je došla na ideju za ovu akciju. Njezin je Instagram profil obrisan samo jedan dan nakon što je objavila da će prodavati svoje gole fotografije u zamjenu za novac koji će ići u dobrotvorne svrhe, za pomoć žrtvama australijskih požara.

Klix.ba

A i dobra je vala. Vrijedi cenera da jebe rak raka