Ateizam vs Inteligentni dizajn

[Jahja83]

Argumenata za inteligenti dizajn(kreaciju Bogu) ima daleko vise nego za ateizam

















Na bosanski o ovoj temi

[Jahja83]

Složenost koja ne prihvata redukciju

Ekspert biohemičar, doktor na Univerzitetu Lahay Michael Behe osmislio je jedan od termina i to u svojoj poznatoj knjizi Darvinova crna kutija, u kojoj je napisao zasebno poglavlje o temi vezanoj za termin iz naslova knjige: "Složenost se ne može reducirati", a zasniva se na ideji da su sve složene i komplikovane pojave koje zahtijevaju postojanje dijelova koji funkcionišu u korelaciji i na skladan način zajedno – morale nastati odjednom, jer ako samo jedan njihov dio zakaže i ne funkcioniše, zakazaće cijeli sistem i prestaće funkcionirati.

Ta ideja otkriva postojanje dizajnera koji je sve ovo dizajnirao u složenom i skladnom obliku, a da bi brojni biološki sistemi mogli ispravno funkcionisati, potrebno je da se ispune tri uvjeta:

1. da su dostupni svi neophodni dijelovi,
2. da su svi dijelovi dostupni u isto vrijeme (odjednom) i
3. da svi dijelovi budu sastavljeni i formirani na ispravan i precizan način.

Ova tri uvjeta otkrivaju koliko je težak i krševit put koji bi slučajnost morala proći da osigura ove tri potrebne stvari. Zato to zahtijeva postojanje Dizajnera koji je dizajnirao sve te pojave na precizan i uređen način. One nisu tako jednostavne uređene djelovanjem zakona slijepe prirode i slučajnim genetskim mutacijama, ili procesom prirodne selekcije od jednostavnih mikroorganizama evolucijom do složenijih i komplikovanijih vrsta, jer bi to predstavljalo opiranje i suprotstavljanje složenosti koja ne prihvata redukciju, a što se direktno sukobljava s idejom evolucije iz koje proizlazi da je bilo koji složeni biološki sistem moguće vratiti korak unazad sve do jednostavnijeg oblika, pa još jednostavnijeg, i onda još jednostavnijeg i tako sve dok ne stignemo do prvog najjednostavnijeg oblika.

A ako bi se neka pojava opirala i suprotstavljala reduciranju i pojednostavljivanju, to nužno znači da je nastala odjednom, a ako je to tačno, odgovor koji ukazuje na postojanje Dizajnera jeste najracionalniji odgovor na potencijalno pitanje: Kako je nastala? Behe je u svojoj knjizi spomenuo nekoliko primjera ovih prirodnih pojava, a jedan od najpoznatijih jeste flagellum, koji predstavlja ikonu ideje: Složenost se ne može reducirati. Ova bakterija ima rep koji oblike poput motora, što joj omogućava plivanje u tekućini i to s velikom lahkocom. Taj motor sastavljen je od nekoliko dijelova: vesla, rotora, obloga i prstena pogonske osovine i drugih. Oni se dosljedno preklapaju, pa ukoliko bi nedostajao samo jedan njegov dio, motor ne bi mogao raditi. Ovaj primjer potvrđuje nam da se složeni motor ne može reducirati odnosno ne mogu se zanemariti neki njegovi sastavni dijelovi.

U prirodi se našao odjednom, a ne u fazama, i svi sistemi u prirodi funkcioniraju na isti način, tako da je najbliže racionalno objašnjenje za tu pojavu da ona potječe od Onoga Koji posjeduje volju i htijenje da odabere način na koji će je dizajnirati. Ona nije nastala kao posljedica evolucije, prirodnom selekcijom, genetskim mutiranjem, malopomalo, u skladu s naivnom darvinističkom formulom. Ovo je samo jedan primjer, a njih ima veoma mnogo.

Časopis Cell (Ćelija) objavio je 1998. godine posebno izdanje koje je nazvao "Molekularni strojevi", a to je forma složene strukture koju koriste sve ćelije u obradi informacija i izgradnji proteina te transportu materija naprijed i nazad preko svojih membrana. Bruce Alberts, direktor Nacionalne akademije za nauku, objavio je ovo posebno izdanje u kojem se našao i njegov članak "Ćelijska stanica kao skup bjelančevinskih uređaja", u kojem je naveo sljedeće:

Mi uvijek potcjenjujemo značaj ćelijskih stanica. Ćelijsku stanicu u njenoj cjelini možemo zamisliti i prikazati kao fabriku koja sadrži preciznu mrežu proizvodnih linija (traka), svaki od njih sastoji se od uredno sastavljenih od uređaja za proizvodnju mnogih vrsta proteina. Zašto ove skupine mnogih proteina koje grade temelje na kojima počivaju sve ćelijske funkcije nazivamo proteinskim uređajima? Razlog je u tome što oni imaju sličnosti s uređajima koje je izumio čovjek da bi efikasno nosili s našim svijetom koji vidimo (vizuelnim, pojavnim svijetom). Ove proteinske skupine (grozdovi) sadrže dijelove koji se veoma skladno kreću.

Ćelijska stanica je svijet koji je stalno u pokretu, ispunjen različitim sistemima i uređajima, svaki od njih je programiran da izvršava svoju zadatu funkciju, i svi oni zajedno izvršavaju date uloge u živote ćelije.

Jedno od shvatanja koje je blisko ovom shvatanju Michaela Behea da se složenost ne može reducirati jeste ideja filozofa i matematičara Williama Dembskija koju je nazvao specifična složenost (kompleksnost), a koja predstavlja argumentacijski pravac koji se vezuje za pitanje dizajniranja i postojanja Dizajnera, tako da gdje god se u prirodi nađe specifična složenost (kompleksnost), nemoguće je da se to desilo slučajno, nego mora postojati neko ko je učinio specifičnim i složio ga na taj složeni način. Dembski to pojašnjava navodeći primjer koji otkriva značenje specifične složenosti: "Slovo A je jedno od slova abecede, ali nije složeno, dok bi jedna duža rečenica (bez smisla i značenja) koja se sastoji od razasutih slova bila složena ali ne i specifična, a Šekspirov sonet je složen i specifičan u isto vrijeme."

Hajde da navedemo još jedan primjer kako bi nam ovo pitanje bilo još jasnije: pogledajte ova tri modela u slaganju slova:

1.gasgok akpsork vas, dvgblcbs krdklk tbsdsr bab, a, wgq
2.Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu (mir sa tobom i Bozija milost i blagoslov)
3. otac otac otac otac otac otac otac otac

Nakon što smo pogledali ova tri modela, možemo zaključiti sljedeće: u prvom i drugom modelu slova su poredana jedna do drugih i oni izgledaju složeni, jer se i u jednom i drugom radi o znacima koji su poredani jedni do drugih i u određenom nizu koji se ne ponavlja, različiti su jedni od drugih i nisu podložni različitim opcijama. Treći model je jednostavan, nije komplikovan, ali je u isto vrijeme skladan i ponavlja se. Sasvim je jasno da drugi model zahtijeva i postoji neko ko ima moć odabira, volju i htijenje, jer je poredao slova na ovako precizan način, i jer je redoslijed napravljen tako da ostvari funkciju dostave određenog značenja ili poruke. Jezik ne predstavlja samo redanje slova, nego je potrebno slova poredati na poseban način da bi se formirale tražene riječi, a također je neophodno poređati te riječi u skladu s određenim jezičkim pravilima da bi ta slova i riječi prenijeli značenja. Ako bi se riječi tretirale zasebno, odvojeno od književnojezičkog načina pisanja, tad ne bi imale značenja. U sklopu svega ovoga postaje nam još jasnija razlika između drugog primjera (nazivanja selama) s jedne strane, i prvog i trećeg primjera, jer iako prvi primjer izgleda složen i komplikovan zbog mnoštva napisanih slova, ipak u njemu ne nalazimo specifičnost značenja zato što je ta složenost nastala kao rezultat nasumičnosti i nereda, bez postojanja volje da se napiše nešto specifično i određeno. Iako je u trećem primjeru vidljiva uređenost, koja zbog svoje jednostavnosti ipak navodi na pomisao da su te riječi nastale bez volje za pisanjem nečega specifičnog, primjetna je određena zakonitost u njemu. Dakle, samo je drugi primjer taj koji bez ikakve sumnje ukazuje na postojanje onoga ko je imao volju, htijenje i znanje, kao što nas o tome obavještava naša urođena priroda i ljudsko iskustvo. Ovo je samo primjer koji približno pojašnjava shvatanje koje William Dembski želi istaknuti kako bi se ukazalo na ono što neizbježnost i zakon mogu proizvesti, kao što i slučajnost, nasumičnost i neizbježnost mogu također proizvesti, da bi se razlučilo ono što zahtijeva postojanje Dizajnera. Dakle, kad god se u prirodi desi neka složena i specifična pojava, znaj da postoji neko ko ju je nužno precizirao i na taj način dizajnirao.

[Jahja83]

Hoce li umjetna inteligencija ubiti ateizam?

Odgovor Chatgpt 4o, najmodernije verzije dostupne na internetu:

Kritika da slučajni događaji, tj. mutacije, nisu u stanju proizvesti kompleksne biološke sisteme poput DNK, molekularnih motora, nanorobota i automatizovanih procesa u ćelijama oslanja se na nekoliko ključnih argumenata. Ovi argumenti dolaze iz oblasti biologije, biokemije, informatike i filozofije nauke. Evo detaljne analize zašto mutacije, prema ovoj perspektivi, nisu dovoljne:

1. Kompleksnost informacija u DNK
Argument:

DNK je oblikovana kao kod, s preciznim instrukcijama za proizvodnju proteina i regulaciju svih ćelijskih procesa. Svaka mutacija u DNK se može posmatrati kao promjena u informacijskom kodu.
Kao i u računalnim programima, male promjene u kodu mogu izazvati velike greške, umjesto poboljšanja.
Informacija ne nastaje spontano. Kod uvijek zahtijeva inteligentnog programera, jer slučajni procesi ne mogu proizvesti funkcionalni kod.
Ilustracija:

Zamislite knjigu od 1.000 stranica. Ako nasumično promijenite jedno slovo ili rečenicu, vrlo je vjerovatno da će knjiga postati nečitljiva ili izgubiti smisao, a šansa da dodate smislenu rečenicu je izuzetno mala.

2. Irreducible complexity (Nereducibilna složenost)
Primjer: Bakterijski flagelarni motor

Ovaj motor sastoji se od više od 40 proteina koji moraju biti prisutni istovremeno da bi motor funkcionirao. Ako samo jedan dio nedostaje, cijeli sistem postaje beskoristan.
Mutacije su nasumične i korak-po-korak promjene. Kritičari tvrde da prirodna selekcija ne može favorizovati djelomično funkcionalne sisteme jer takvi koraci ne daju organizmu prednost za preživljavanje.
Primjer: Molekularni strojevi

Ribosomi u ćelijama funkcioniraju kao automatske "tvornice" koje prevode genetski kod u proteine. Za njihovo funkcionisanje potrebna je visoka preciznost. Slučajni događaji ne mogu stvoriti sistem koji zahtijeva sinhronizaciju desetina komponenti.

3. Matematička nevjerovatnost
Argument:

Šansa da mutacije proizvedu čak i jedan funkcionalni protein iz niza aminokiselina je izuzetno mala.
Proteini su sastavljeni od tačnog slijeda aminokiselina. Čak i male greške u slijedu često čine protein nefunkcionalnim.
Matematičari su procijenili da je šansa da se funkcionalni protein proizvede slučajno manja od 1 u 10^150. Za poređenje, broj atoma u poznatom svemiru procjenjuje se na oko 10^80.
Ilustracija:

Zamislite bacanje kocke sa milijardu strana. Šansa da bacite tačan broj stotinu puta zaredom je praktično nemoguća.

4. Problemi s nastankom funkcionalnih mutacija
Neutralne ili štetne mutacije:

Većina mutacija je neutralna ili štetna. Vrlo rijetko mutacija stvara nešto korisno, a još rjeđe doprinosi stvaranju složenih sistema.
Na primjer, mutacija koja mijenja DNK može dovesti do genetskih poremećaja ili raka, umjesto da proizvede novi funkcionalni organ ili molekularni stroj.
Kumulacija grešaka:

Ako mutacije nisu funkcionalne, one se akumuliraju u genomu i postaju "genetski šum", što na kraju može dovesti do smanjenja funkcionalnosti organizma.

5. Problemi s nastankom prvih ćelija
Argument:

Prva ćelija zahtijeva simultano prisustvo DNK, RNK, proteina i ćelijskih membrana. Ovi molekuli ne mogu nastati i funkcionirati nezavisno jedni od drugih.
Nastanak funkcionalne ćelije iz abiotskih (neživih) hemijskih reakcija nije objašnjen ni u teoriji ni eksperimentima. Hipotetički scenariji, poput RNA svijeta, ne uspijevaju objasniti složenost prvih ćelija.
Ilustracija:

Ovo je kao da pokušate sastaviti potpuno funkcionalni sat iz nasumično razbacanih dijelova u džepu – bez nacrta ili vodiča.

6. Automatizovana industrija u ćelijama
Transport elektrona i energija:

Procesi poput elektron-transportnog lanca u mitohondrijima su izuzetno precizni. Oni pretvaraju energiju iz hrane u ATP, osnovnu energetsku valutu ćelije.
Ovi procesi uključuju preciznu sekvencu molekularnih interakcija, slično industrijskoj proizvodnji. Na primjer, transport proteina kroz ćelijske membrane zahtijeva "označavanje" proteina, energetske ulaze i molekularne strojeve koji djeluju u pravilnom redoslijedu.
Argument:

Automatizacija ove razine ne može nastati kroz slučajne promjene. Mutacije ne proizvode "plan" za složene procese koji uključuju više međusobno zavisnih koraka.

7. Ograničenja prirodne selekcije
Argument:
Prirodna selekcija djeluje samo na već postojeće funkcionalne strukture. Ne može unaprijed "planirati" ili favorizovati djelimično razvijene strukture koje nisu trenutno korisne.
Na primjer, djelomično razvijena flagela ne bi pružala prednost bakteriji i zato ne bi bila favorizovana kroz selekciju.
Zaključak
Kritičari mutacija i prirodne selekcije tvrde da ovi procesi nisu dovoljno snažni da objasne nastanak složenih bioloških sistema.

Mutacije su nasumične: Ne mogu proizvesti kodirane informacije potrebne za DNK.
Nereducibilna složenost: Kompleksni sistemi ne funkcionišu ako su nepotpuni.
Matematička nevjerovatnost: Vjerojatnost da mutacije stvore funkcionalne strukture je izuzetno mala.
Potreba za koordinacijom: Automatizovani procesi u ćelijama zahtijevaju visoku razinu sinhronizacije, što ne može nastati slučajno.
Ovi argumenti podržavaju ideju da je inteligentni dizajn neophodan da objasni složenost i funkcionalnost ćelijskih sistema.


8. Reparacijski mehanizmi DNK sprječavaju stvaranje novih funkcionalnih struktura
Šta su reparacijski mehanizmi DNK?

Reparacijski mehanizmi DNK su biološki procesi koji prepoznaju i popravljaju greške u DNK nastale tokom replikacije ili pod uticajem vanjskih faktora (poput UV zračenja ili hemikalija).
Ovi mehanizmi uključuju procese kao što su:
Popravka osnovnih parova (base excision repair)
Popravka nukleotidnih parova (nucleotide excision repair)
Homologno rekombinovanje (homologous recombination)
Popravka nepravilno uparenih baza (mismatch repair)
Kako funkcionišu?

Reparacijski enzimi skeniraju DNK i uklanjaju mutacije, vraćajući DNK kod u njegovo prvobitno stanje.
Time se štite genetske informacije od akumulacije grešaka koje bi mogle izazvati disfunkciju.
Argument protiv evolucije: Reparacijski mehanizmi ograničavaju stvaranje novih struktura
Sprječavanje korisnih mutacija

Iako reparacijski mehanizmi čiste štetne mutacije, oni također mogu eliminirati potencijalno korisne mutacije koje bi mogle doprinijeti evoluciji novih funkcija.
Ovi procesi osiguravaju stabilnost genoma i favorizuju očuvanje postojećeg genetskog koda umjesto eksperimentisanja s novim informacijama.
Efikasnost mehanizama

Reparacijski mehanizmi su izuzetno precizni i minimiziraju ukupnu stopu mutacija u genomu.
Bez akumulacije dovoljnog broja mutacija, evolutivni procesi nemaju dovoljno "sirovog materijala" za razvoj kompleksnih funkcija.
Ograničenje adaptacije

Mutacije su temeljni izvor genetske varijacije prema teoriji evolucije. Ako su mutacije brzo popravljene, adaptivni procesi postaju sporiji ili neefikasni.
Na primjer, ako DNK kod stalno čisti mutacije u ključnim genima, šansa za nastanak novih funkcionalnih proteina značajno se smanjuje.
Ilustracija: “Samopopravljački kod”
Zamislite računalni program koji ima ugrađeni algoritam za automatsko prepoznavanje i ispravljanje grešaka u svom kodu.

Ako korisnik pokuša promijeniti program s namjerom da dodaje nove funkcionalnosti, popravljački mehanizam bi poništio promjene i vratio originalni kod.
Iako ovo čuva stabilnost programa, sprječava razvoj i implementaciju novih funkcija.
Na isti način, reparacijski mehanizmi DNK osiguravaju stabilnost genetskih informacija, ali ograničavaju mogućnost nastanka evolutivnih promjena.
Matematička perspektiva
Reparacijski sistemi značajno smanjuju stopu mutacija, koja je već vrlo niska. Procjenjuje se da se jedna mutacija dogodi na otprilike 10 milijardi baza tokom jedne replikacije DNK.

Ovaj nivo preciznosti znači da su šanse za pojavu dovoljno korisnih mutacija u evolutivno značajnom vremenskom periodu gotovo zanemarive.
Zaključak: Reparacijski mehanizmi – prepreka evoluciji
Reparacijski mehanizmi DNK djeluju kao biološki "čuvari koda," osiguravajući stabilnost genetskih informacija i minimizirajući greške.

Iako su korisni za očuvanje funkcionalnosti organizama, oni predstavljaju značajnu prepreku za teoriju evolucije jer:
Ograničavaju stopu mutacija, ključnog izvora genetske varijacije.
Sprečavaju nastanak novih struktura i funkcija uklanjanjem potencijalno korisnih mutacija.
Ovi procesi dodatno naglašavaju ideju da bi DNK mogla biti proizvod inteligentnog dizajna, budući da stabilnost koda omogućava precizan rad ćelijskih mašina i kompleksnih sistema.

[Masamune]

Zaboli me glava od neinteligentnih postova o inteligentnom dizajnu.

[Jahja83]

Zaboli me glava od neinteligentnih postova o inteligentnom dizajnu.

jak protuargument nema sta.....

da bi to imalo smisla, moras objasniti dwetaljno zasto je to neinteligentno, pa tek onda mozes zaozbiljno biti shvacen.

[Nora Ibsenova]

Zaboli me glava od neinteligentnih postova o inteligentnom dizajnu.

Jesi li fkt pročitao sve

[Masamune]

Zaboli me glava od neinteligentnih postova o inteligentnom dizajnu.

Jesi li fkt pročitao sve

Na preskok

[Nora Ibsenova]

Jesi li fkt pročitao sve

Na preskok

[Jahja83]

Bakterijski flagelarni motor: Prirodni nanostroj za pokretanje



Bakterijski flagelarni motor je izvanredan biološki sustav koji omogućuje bakterijama da se kreću kroz tekući medij. On je kompleksan, rotirajući stroj, ugrađen u staničnu membranu i stijenku bakterije, djelujući kao propeler koji pokreće bakteriju naprijed. Ovaj motor je fascinantan primjer biološke nanotehnologije zbog svoje složenosti, učinkovitosti i načina na koji funkcionira.

Glavne karakteristike bakterijskog flagelarnog motora:

Biološki rotacijski motor: Za razliku od većine motora koje poznajemo u makroskopskom svijetu (npr. automobili, avioni), bakterijski flagelarni motor je biološki motor, sastavljen od proteina. On je također rotacijski motor, što znači da se okreće oko svoje osi kako bi generirao kretanje. Većina drugih bioloških kretanja u stanicama (npr. mišićna kontrakcija) temelji se na linearnim kretanjima proteina.

Nevjerojatna brzina i učinkovitost: Ovaj motor može rotirati izuzetno brzo, čak i do 100.000 okretaja u minuti kod nekih bakterija! Što je još impresivnije, on se može zaustaviti i promijeniti smjer rotacije u samo četvrtinu okretaja, omogućujući bakteriji brze i precizne promjene smjera kretanja. Učinkovitost pretvorbe energije u mehanički rad je također vrlo visoka.

Samostalno sklapanje (samoorganizacija): Motor se sastavlja samostalno iz svojih proteinskih komponenti. Taj proces samoorganizacije je izuzetno složen i precizan, i još uvijek nije u potpunosti razumljiv kako se odvija u živim stanicama. Sve komponente se moraju proizvesti na pravom mjestu i vremenu, te se spontano sklopiti u funkcionalnu cjelinu.

Pogonjen protokom iona: Motor se pogoni protokom iona kroz staničnu membranu. Kod većine bakterija, pogonska sila je protonski tok (tok protona, H+) kroz membranu, niz elektrokemijski gradijent. Neke bakterije koriste natrijev tok (Na+) umjesto toga. Ova ionska struja pokreće rotaciju motora.

Složenost strukture: Flagelarni motor je izuzetno složen sustav koji se sastoji od mnogo različitih proteinskih dijelova, poredanih u specifičan trodimenzionalni raspored. Svaki dio ima svoju specifičnu funkciju, a svi zajedno rade koordinirano kako bi motor funkcionirao. Procjenjuje se da je za funkcioniranje motora potrebno oko 20-30 različitih proteina.

Dijelovi bakterijskog flagelarnog motora i usporedbe iz stvarnog života:

Zamislite da gradimo električni vanbrodski motor za mali čamac. Bakterijski flagelarni motor je sličan, ali na nanorazini i pokretan ionskom strujom umjesto električnom energijom.

Evo dijelova motora i usporedbi:

Rotor (prstenovi i šipka - Rod, L-prsten, P-prsten, MS-prsten, C-prsten):

Funkcija: Rotor je rotirajući dio motora. Sastoji se od unutarnje šipke (Rod) koja prolazi kroz staničnu membranu i stijenku, te prstenova koji su učvršćeni u različitim slojevima bakterijske ovojnice i djeluju kao ležajevi i potpornji za rotaciju.
Usporedba: Rotor elektromotora ili rotor propelera broda. Šipka je poput osovine propelera, a prstenovi su poput ležajeva koji omogućuju glatku rotaciju osovine. Možete zamisliti i kotač na osovini koji se slobodno okreće.

Rotor bakterijskog flagelarnog motora s oznakama Rod, LRing, PRing, MSRing, CRing
Stator (Mot proteini - MotA i MotB):

Funkcija: Stator je stacionarni dio motora, okružen rotirajućim rotorom. Mot proteini (MotA i MotB) čine kanale u statoru kroz koje prolaze ioni (protoni ili natrijevi ioni) i pokreću rotaciju rotora. Oni djeluju kao "motorički pogon" samog rotora.
Usporedba: Elektromagneti u statoru elektromotora koji generiraju magnetsko polje i pokreću rotor. Ili vodeni turbinski lopatice koje su stacionarne i usmjeravaju protok vode da pokrene rotor turbine. U našoj analogiji vanbrodskog motora, stator bi bio poput kućišta motora koje drži elektromagnetske zavojnice i usmjerava magnetsko polje.

Stator bakterijskog flagelarnog motora s oznakama MotA and MotB proteina
Filament:

Funkcija: Filament je dugačka, spiralna nit koja se proteže izvan bakterijske stanice i djeluje kao propeler. Rotacija rotora prenosi se na filament, koji se okreće poput vijka i gura bakteriju kroz tekućinu. Sastavljen je od proteina flagelina.
Usporedba: Propeler broda ili propeler aviona. Filament je dio koji je izravno odgovoran za stvaranje potiska i kretanje. Oblik spirale je optimiziran za efikasno potiskivanje tekućine.



Filament bakterijskog flagelarnog motora
Kuka (Hook):

Funkcija: Kuka je fleksibilna spojka koja povezuje kruti rotor (šipku) s filamentom. Ona djeluje kao kardan ili zglob, omogućujući prijenos rotacijskog gibanja s rotora na filament, čak i ako filament nije savršeno poravnat s osi rotacije. Ovo je važno jer se filament može pomicati i savijati u tekućem mediju.
Usporedba: Kardansko vratilo automobila koje prenosi rotaciju s mjenjača na pogonske kotače, omogućujući fleksibilnost i promjenu kuta. Ili zglobni dio fleksibilne cijevi usisavača, koji omogućuje okretanje nastavka za čišćenje dok se motor i cijev drže na mjestu.


Kuka bakterijskog flagelarnog motora
Stanična membrana i stijenka:

Funkcija: Stanična membrana i stijenka bakterije pružaju strukturnu potporu motoru, djelujući kao kućište ili okvir u koji su ugrađeni rotor i stator. One također održavaju ionski gradijent preko membrane, koji je izvor energije za motor.
Usporedba: Kućište vanbrodskog motora koje drži sve dijelove motora na mjestu i štiti ih. Stanična membrana bi se mogla usporediti s baterijom koja osigurava izvor energije (ionski gradijent) za motor.


Bakterijska stanica s flagelarnim motorom ugrađenim u membranu i stijenku
C-Prsten (Citoplazmatski prsten):

Funkcija: C-prsten je smješten unutar citoplazme bakterije i povezan je s MS-prstenom. Vjeruje se da ima ulogu u sklapanju motora i možda u promjeni smjera rotacije. Djeluje kao kontrolni mehanizam unutar stanice.
Usporedba: Upravljačka jedinica (ECU) automobila koja kontrolira različite funkcije motora, uključujući paljenje, ubrizgavanje goriva i smjer vrtnje. Ili kontrolna ploča električnog motora s prekidačima i regulacijskim elementima.


CRing bakterijskog flagelarnog motora
Cjelokupna usporedba:

Kada sve te dijelove stavimo zajedno, bakterijski flagelarni motor može se usporediti s minijaturnim vanbrodskim motorom ugrađenim u bakterijsku stanicu.

Filament = Propeler
Kuka = Kardansko vratilo/Zglob
Rotor (šipka i prstenovi) = Osovina propelera i ležajevi
Stator (Mot proteini) = Elektromagnetske zavojnice/Vodene turbinske lopatice (ili pogonski mehanizam elektromotora)
Stanična membrana/stijenka = Kućište motora i baterija (izvor energije - ionski gradijent)
C-Prsten = Upravljačka jedinica/Kontrolna ploča

Zaključak:

Bakterijski flagelarni motor je izvanredan primjer složenosti i učinkovitosti bioloških sustava na nanorazini. Njegova sposobnost rotacije, promjene smjera, samoorganizacije i pogona ionskom strujom čini ga fascinantnim predmetom istraživanja i inspiracijom za nanotehnologiju i inženjerstvo. Usporedbe s objektima iz svakodnevnog života pomažu nam da lakše razumijemo funkciju i ulogu svakog dijela ovog nevjerojatnog prirodnog stroja. Njegova kompleksnost i preciznost izazivaju divljenje i otvaraju pitanja o porijeklu i evoluciji takvih sofisticiranih bioloških mehanizama.

[Jahja83]

pazite sad ovaj argument koji ukazuje na Bozije stvaranja a ne niposto na ateizam i slijepe teorije evolucije koje nemaju, razuma, ijteligencije, moc stvaranja i planiranja, i sihronizovanog stvaranja.

Da li vi mozete zamisliti da slucajni dogadjaji kao sto su mutacije imaju saosjecanje sa ljudima, da imaaju milost prema ljudima pa im daju neke stvari a ne moraju to ne mozete zamisliti, jer nema smisla da slijepi procesi koji su randomizirano u srzi u toj hipotetickoj zamisli kroz velike vremenske periode.

Ako to ne mozemo zamisliti da su mutacije milostivne i saosjecanje sa ljudima, kako to onda da mutacije ako nije Bog , koji je saosjecajanja, pun milosti prema ljudima, daje im stvari sto ce im olaksati zivot na zemlji.
Evo na primjer da uzmemo prirodni lubrikant koji se luci iz muskog i zenskog polnog organa prilikom sexualnog nadrazaja i vizuelnog stimulansa, kao priprema polnog organa za sexualni akt, da bi se olaksao seksualni akti.

Zamislite se da zena je suha skroz, plus da i muskarac ne luci prirodni lubrikant prije ejakulacije, sex bi ocito bio bolan , i onda bi mozda se morali podmazivati svaki put prije sexa, ali to nije potrebno jer Bog je dao prirodni lubrikant koji olaksava sex, pa to sto je Kreator olaksao sexualni cin , da bude ugodbnije, je znak saosjecanja i Bozije milosti prema ljudima...jer ako bi prisili saosjecanje slijepim procesima kao mutacije, to nebi imalo smisla da nekakve slijepe mutacije su pune milosti i saosejcanja sa ljudima pa im mutacijom stvori prirodni lubrikant, navlazenost.

Pa vidimo ovdje kako cak i te stvari kod muskarca i zene ukazuju sa milost Kreatora koji olaksava ljudima stvari a nije morao, mogao je odrediti da je zena suha dolje skroz pa da se nuzno mora podmazivati radi sexualnog akta.

eh tako masa stvari Bog je odredio i olaksao ljudima stvari, pogledajte samo razlicitu hranu koja je ukusna za ljude, Bog je taj koji je stvorio ukus u ljudima da receptori reaguju lijepo na to, da smatramo da je hrana ukusna i lijepa, da nam se mili jesti......a mogao nas je stvoriti bez mirisa i okusa, kao u koroni kad smo jeli i mirisali hranu , koja nije ni mirisala ni imala ikakvog ukusa, kakva je to samo patnja bila, jedes hranu a kao da spuzvu jedes, glad osjetis a jedes samo da utolig glad, nikakve uzivancije...a Bog nam je dao receptori ukusa da bi uzivali u hrani a nije morao...mogao je odrediti da jedemo hranu bez ukusa i mirisa kao neka nuznost da utolimo glad i prezivimo bez ikakvog uzivanja u hrani i picu.

Pa tvoji receptori dok jedes hranu , to ti je Bog dao da ti je nesto ukusno da bi uzivao u tome a ne nikakve mutacije evolucijske koje ne mogu imati osjecaj milosti prema ljudima i saosjecanja pa da olaksavaju stvari u zivotu ljudi.

Argumenata za Boga ima koliko hocete samo treba znati opazati te dokaze okolo nas.

[Jahja83]

jos nesto od argumenata za Bozije stvaranje je i pojavljivanje zlatnog reza u univerzumu i prirodi na zemlji, u ljudima, zivotinjama i biljkama
zlatni rez je kao Boziji otisak prsta , kao pecat na svoju kreaciju






pa Bog daje da voce i povrce lici na organe u covjeka za sta je dobro







kako to da priroda ako nije Bog zna kako izgledaju ljudski organi i onda stvara voce i povrce koje ukusno i zdravo upravo za te organe na sta lice u covjeku....znaci ocit primjer Bozijeg stvaranja, ovo samo teski maloumnik moze zanegirati i reci, pa eto slijepe mutacije tako odredile kroz slucajne procese

[Laser]

Jesi li fkt pročitao sve

Na preskok

Šteta. Trebo si sve, uoči ramazana, bio bi ti sevap.

[HAVANA]

Ovo je muka i scrolat a ne sve procitat.

[Laser]

Ovo je muka i scrolat a ne sve procitat.

Ćafire.

[Jahja83]

Ovo je muka i scrolat a ne sve procitat.

pa niko te ne goni da ulazis na temu , osim ako ti si neki potajni mazohista i sam sebe onda patis.

Jeli to sam mozda stao na ateisticki zulj, pa zasvrbilo???

a ako ih vollis tako, i ako si jedan od njih....i mislis da su u pravu, pa evo bujrum ospori ako mozes ista od prilozenog.

[HAVANA]

Ma doso da vidim sta laser kaze al oznojih se dok sam scrolo do njega.

[Mutevelija]

Tl :dr
Too long didn't read

Ne znam Janja šta će ti ovo kad vjeruješ u Boga.

Ja se držim onih Božjih sifata, svojstava u Islamu Bog ima i Postoji _ Vudžud
Bog je oduvijek jer ga neće nestati,


I ne pada mi na pamet da nekome nešto objašnjavamo što je to tako i zašto.
Sura El Bekare - Krava
18
Gluhi, nijemi i slijepi su oni! Nikako da se povrate (osvijeste)!

صُمٌّ بُكْمٌ عُمْيٌ فَهُمْ لَا يَرْجِعُونَ

Komentar ajeta:


Usto, on je gluh i ne čuje, nijem i ne govori, i slijep bez obzira na svjetlo koje je ugledao, pa se ne može vratiti u stanje u kome je bio. U tom smislu, ovi licemjeri koji su uzeli krivi umjesto Pravog puta, opredijelivši se za zabludu umjesto Upute, postali su primjer izgubljenosti, zablude i sljepila. Slijedeći ajet pokazuje da su oni prvo prihvatili vjeru da bi je potom napustili, jer Uzvišeni Allah kaže: "To je zato što su oni bili vjernici, pa nevjernici postali, a onda su im srca zapečaćena tako da ne shvaćaju." (63:3) U gornjim ajetima uporedba je izuzetno primjerena, jer su licemjeri u početku, kao vjernici, stekli svjetlo, ali su ga potom pokvarili licemjerjem, ostajući zbunjeni. A zbunjenost u vjeri veća je od svake zbunjenosti!


Zbog čega se smatraš da ateisti prevedeš u Islam.
"
Govorio ti njima ne govorio , oni neće vjerovati, njihova su srca zapečaćena"

I šta ja imam ići protiv "matice" kad je Božiji zakon da neki ljudi ne vjeruju

Moj ti je savjet da ne zalaziš u te neke naučne kaskade i karafeke, ti si dostavio ono što je od tebe bilo obaveza da ostaviš i za to ćeš biti pitan na Sudnjem danu.

A Samo sebe zamaraš sa tim kako nauka gleda na vjeru.


Ko hoće vjerovati vjerovati će jer je Allah odredio , kao i ne vjerovati, i ti sad da nekog ubjedjujes mesto, kad si jednom probao nema smisla, još ako to pređe u ponižavanje od te osobe


Zašto trčiš, pa oni su bolesni njima treba lijek.

Gdje si vidio da doktor ide kod pacijenta?
Uvijek pacijent dodje kod doktora i traži lijek.

Mi objavljujemo u Kur'anu ono što je izlječenje i milost vjernicima.”

Kur'an Bekara- Krava
ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Elif Lam Mim.
Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali.
Onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio od onoga što im Mi budemo davali.
I onima koji budu vjerovali u ono što se objavljuje tebi i u ono što je objavljeno prije tebe, i onima koji u onaj svijet budu čvrsto vjerovali.
Njima će Gospodar njihov na Pravi put ukazati i oni će ono što žele ostvariti.



Onima koji neće da vjeruju doista je svejedno – opominjao ih ti ili ne opominjao – oni neće vjerovati.“ (Bekara, 6)

[Nice]

Ovo je muka i scrolat a ne sve procitat.

Poučena iskustvom krenula sam od zadnjeg posta pa polako prema gore
Ali evo, neću dalje

[Mutevelija]

Ovo je muka i scrolat a ne sve procitat.

Poučena iskustvom krenula sam od zadnjeg posta pa polako prema gore
Ali evo, neću dalje

Dosta moje što si pročitala

[Nice]

Poučena iskustvom krenula sam od zadnjeg posta pa polako prema gore
Ali evo, neću dalje

Dosta moje što si pročitala