Na bosanski forum svi unose radost. Neko svojim dolaskom, a neko odlaskom. Vraćamo kredite, priređujemo šokiranja i ibrete. Sve znamo, sve umijemo, pomoći hocemo, a možda i nećemo. Spoznajte istinsku draž opcije "quote". https://bosanski-forum.com/
Riječ je o hrani iz uvoza koja se nalazi na policama većine domaćih trgovina. Aflatoksini ili kao šira grupa mikotoksini metaboliti su plijesni, otrovi koje neke vrste plijesni (više od 300 vrsta) stvaraju da bi zaštitile svoje stanište. Nažalost, aflatoksini su izuzetno toksični za ljude i životinje. Na spomenutom popisu navode se lješnjaci, kikiriki i proizvodi na kojima aflatoksini nastaju tijekom sušenja. Aluminiji, jedan od također često spominjanih štetnih spojeva, metal koji može doći iz različitih izvora, okoliša, sirovine… na popisu je jer je izrazito toksičan i djeluje na živčani sustav uzrokujući bolest sličnu Alzheimerovoj', objasnio je za Večernji list Marijan Katalenić iz analitičkog laboratorija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Na popisu su se tako našli pesticidi, teški metali olovo i kadmij koji polako truju ljude, zatim salmonela u začinskom bilju koja je posljedica nehigijenskih uvjeta sušenja i upotrebe otpadnog materijala, recimo životinjskog ili ljudskog fecesa za gnojenje. Velik broj namirnica sadrži i kancerogena bojila sudan, koja se dodaju u ekstrakte čili paprike da bi se dobila lijepa crvena boja.
Listu hrane koja zahtijeva strožu kontrolu Ministarstvo poljoprivrede dobilo je od Europske unije.
Evo popisa spornih namirnica:
Lješnjaci iz Azerbajdžana;
Kikiriki iz Brazila, Indije, Gane i Južnoafričke Republike;
Suha tjestenina (rezanci) iz Kine;
Svježi pomelo iz Kine;
Zeleni i crni čaj iz Kine;
Grah iz Dominikanske Republike i Tajlanda;
Gorka dinja iz Dominikanske Republike;
Paprike (slatke i ostale, cijele, mrvljene ili drobljene) iz Indije, Perua, Dominikanske Republike, Egipta i Tajlanda;
Patlidžani iz Dominikanske Republike;
Naranče iz Egipta;
Breskve iz Egipta;
Šipak iz Egipta;
Jagode iz Egipta;
Kari iz Indije;
Proizvodi s čilijem iz Indije;
Macis (cvijet muškata) iz Indije;
Đumbir iz Indije;
Kurkuma iz Indije;
Okra (bamija) iz Indije;
Sjemenke lubenice iz Nigerije;
Listovi korijandra iz Tajlanda;
Bosiljak iz Tajlanda;
Menta iz Tajlanda;
Rajčica iz Turske;
Suho grožđe iz Uzbekistana;
Kupus, cvjetača, korabica i kelj iz Tajlanda.
(Preuzeto sa tportal.hr)
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 14 Oct 2012, 18:08
by silence
Zapitah se šta je:
Svježi pomelo iz Kine;
Pomelo
lat. Citrus maxima
Grupa: Citrusi
Za Pomelo se kaže da se predak Grejpfruta. Poreklom je iz istočne Azije, a danas se uzgaja u zemljama: Indiji, Japanu, Maleziji, Tajlandu...Kora voćke je hrapava žute ili oranž boje, a meso je ružičasto. Drugi nazivi za Pomelo su: Kineski grejp, pummelo, jabong, boongon, shadoock, jeruk bali ili suha.
Ukus mu je znatno sladji i nežniji od grejpa, bez gorčine koja je izražena kod Grejpfruita. Pomelo je najveći citrus, koji dostiže veličinu do 30cm u prečniku i težinu do 10kg. Kora Kineskog Pomela koristi se u kineskoj kuhinji i kandiranju voća. Odličan je i kao dodatak slatkim desertima.
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 14 Oct 2012, 18:21
by Rum
Ja znam znate li vi ???
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 15 Oct 2012, 22:00
by silence
Rum, ja ne znam...
Amonijev sulfat u kruhu, sok s kukcima...
Znate li što jedete? Znate li što sve sadržavaju namirnice koje kupujete? Jesu li svi ti sastojci zdravi? Nažalost, mnoge namirnice sadržavaju sastojke koje nikako ne bismo mogli opisati kao dobre za zdravlje. Ipak, kako piše tportal, panike nema, jer su opasnosti prisutne u tragovima.
Otrov u korjenastom povrću
Možete li zamisliti da jedete hranu koja u sebi sadržava otrov poput arsena? Kakav god vaš odgovor bio, činjenica je da se upravo to u nekim namirnicama i nalazi. Naime, teški metali poput olova i arsena nalaze se u tragovima u tlu, a katkada pređu i na korjenasto povrće. "Dakle, korijen đumbira može imati neke tragove arsena ili drugih metala, ali u kukuruzu to nećete naći jer je udaljen od tla", pojašnjava Clifford Coles, stručnjak za sigurnost hrane i predsjednik kalifornijskog konzultantskog društva za mikrobiologiju. Srećom, količine otrova u namirnicama koje su nam dostupne, toliko su male da nema potrebe za paniku.
Kancerogena tvar u prženoj hrani
Jeste li čuli za akrilamid? To je kemijska tvar koja se najčešće može naći u škrobnim namirnicama nakon prženja i pečenja. Primjerice, uočen je u kokicama koje su namijenjene za pripremu u mikrovalnoj pećnici, a ima ga i u krumpirovu čipsu. Neka ga istraživanja vezu uz razvoj karcinoma, ali prije nego vas uhvati panika, znajte da je oduvijek u određenoj mjeri prisutan u ljudskoj hrani, ali i kozmetici. No, nije riječ o velikim količinama, ali s obzirom na to da navedene namirnice ulaze u kategoriju nezdravih, ionako nije dobro pretjerivati s njima.
Sok s kukcima
Biste li jeli hranu kada biste znali da su u njoj dijelovi kukaca? Ako vam se i samo pitanje zgadilo, odgovor vam se neće svidjeti. Naime, neki proizvodi trebaju biti crvene boje, a ta se boja dobiva od kukaca, točnije od nekoliko vrsta uši. Ali bez panike - proizvođači su se zato odlučili jer se pokazalo da je to zdraviji izbor od umjetnih boja. Kukci se najčešće koriste za sokove koji trebaju biti crvene boje, ali i za neke jogurte.
Sol u konzervama ananasa
Kako bi ananas u konzervi zadržao lijepu žutu boju, proizvođači mu dodaju sol iako se ona tradicionalno ne koristi u čuvanju namirnica. "Kao što većina ljudi zna, sol nije pretjerano zdrava, a u ovakvim je kombinacijama posebno opasno jer ljudi ne očekuju sol u namirnicama poput konzerviranog ananasa. No, ona se tamo ipak nalazi", ističe Clifford Coles. Ako ulazite u kategoriju ljudi koja posebno mora paziti na unos soli, ove informacije uvijek imajte na umu.
Amonijev sulfat u kruhu
Nije neobično kad se amonijev sulfat koristi kao dodatak raznim vrstama gnojiva, ali pomalo čudi spoznaja da ga ima i u kruhu. Dodaju ga krušnim proizvodima najčešće zbog boje. Naravno, nema ga u tolikim količinama koje bi mogle biti opasne za ljudsko zdravlje, ali unatoč tomu nije ugodno znati da nam je tako često pri ruci, ili bolje rečeno u ustima.
Kancerogena tvar u sokovima
Natrij benzoat je tvar koja se često može naći u džemovima, umacima za salatu, voćnim punjenjima, pivu i gaziranim bezalkoholnim pićima. Koriste se i za konzerviranje kiselih krastavaca, ali i za jestive preljeve. Njihov je zadatak bojenje hrane te regulacija kiselosti hrane. Spominje se kao kancerogeno sredstvo. Nakon što je dokazana njegova štetnost, proizvođači ga nastoje izbjegavati ili je njegova prisutnost toliko mala da je zapravo bezopasna.
Opasni začini
Iako silicijev dioksid može biti štetan za ljudsko zdravlje, ipak smo vrlo često s njim u doticaju. Naime, nerijetko se dodaju suhim namirnicama kako bi se spriječilo da povuku vlagu i postanu neupotrebljive. Najčešće se dodaju u začine, žitarice te juhe u vrećici i šećer u prahu. No, nije riječ o velikim količinama pa ne treba strahovati za zdravlje, piše tportal.
[/i]
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 15 Oct 2012, 22:40
by Heidi
pojma ne znam, zena mi kuha...
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 17 Oct 2012, 19:08
by Konsultant
de nadji danas nesto za popiti bez natrij benzoata
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 17 Oct 2012, 19:16
by Obrisan profil
jel mogu da jedem i dalje Pomelo ili ne?
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 17 Oct 2012, 19:37
by Konsultant
vama je naravno dozvoljeno, samo ne dajite djeci ispod 9 godina.
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 17 Oct 2012, 19:42
by silence
MORENA wrote:jel mogu da jedem i daljePomelo ili ne?
Vidiš li ga gore u popisu spornih namirnica
Ne jedi pomelo iz Kine. Ako si jela, prekini...
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 08 Nov 2012, 23:34
by silence
Opasnosti iz zamrzivača s morskom hranom vrebaju kupce
Azijske lignje, kozice, hobotnice i ostali plodovi mora preplavili su Hrvatsku, a slično je i s ostatkom svijeta. SAD uvozi čak 86 posto morskih plodova, od čega je polovica iz uzgajališta. Najveće količine ribe, mekušaca, rakova te morskih algi pristižu upravo iz Azije, pri čemu kontrole proizvoda gotovo da i nema, piše Business Insider, upozoravajući na opasnosti koje iz zamrzivača s morskom hranom u trgovačkim lancima vrebaju Amerikance.
Američka organizacija National Oceanic and Atmospheric Association upozorava da zbog ušteda kojima pribjegavaju azijski proizvođači takvi proizvodi nisu uvijek sigurni za potrošače.
Business Insider donosi nekoliko primjera ostvarivanja ušteda u azijskim uzgajalištima:
- tilapije (vrsta tropske ribe) se u kineskim uzgajalištima hrani svinjskim i guščjim gnojivom koje obiluje salmonelom;
- u Vijetnamu, škampi i kozice za američko tržište čuvaju se u ledu od slavinske vode koja rađa patološke bakterije. Bloomberg je izvijestio da su u istoj tvrtki uočeni rojevi muha nad sanducima s prerađenim rakovima i ljuskarima u nerashlađenim prostorijama i hrpe smeća na podu;
- poput američkih uzgajivača mesa, azijski uzgajivači škampa i kozica uvelike koriste antibiotike, s tim da su mnogi takvi medikamenti zabranjeni u SAD-u;
- u Japanu je otkriveno da uvezene kozice iz Vijetnama sadrže prekomjerne razine antibiotika enrofloxacina
- vijetnamski mediji u siječnju su prenijeli izjavu Phama Anh tuana, zamjenika ravnatelja Uprave za morsku hranu, koji je priznao da se o zabrani korištenja enrofloxacina tek počinje razmišljati jer mnoga vijetnamska izvozna tržiša, poput Japana i SAD-a, ne zabranjuju, već samo ograničavaju dopuštene razine tog antibiotika;
- u svibnju je ABC News poslao 30 uzoraka uvezenih škampi i kozica iz svih krajeva SAD-a u laboratorije za testiranje na antibiotike. Rezultat: u tri uzorka pronađeni su tragovi opasnih antibiotika;
- prema nedavnom istraživanju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, četvrtina svih slučajeva trovanja hranom iz uvoza od 2005. do 2010. uključivala je morsku hranu - više od bilo koje druge skupine proizvoda
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) pregledava veoma malo uzoraka, svega oko 2,7 posto uvezenih morskih plodova; samo 0,1 posto testira se na toksine.
'Primjerice, u 2008. FDA testirala je samo 34 uzorka kozica na tragove nitrofurana — kemikalije zabranjene u SAD-u za korištenje u akvakulturi, koja je osvjedočeno poznata i po sposobnosti da prouzroči rak. Šest uzoraka bilo je pozitivno na nitrofuran', piše Mother Jones, neprofitna organizacija istraživačkih novinara.
Mother Jones piše da testiranja nisu ograničena samo zbog manjka financijskih sredstava, već i temeljem političke odluke da se ne 'čačka mečku' i ne razljute azijski trgovinski partneri.
Porazni rezultati testiranja iz 2009. godine, kada su u tri vrste ribe iz Kine otkriveni ilegalni antibiotici, doveli su do privremene zabrane uvoza te morske hrane, no zabrana je u međuvremenu ukinuta.
Sudeći prema posljednjim izvješćima, zabrana nije odigrala nikakvu ulogu u načinu na koji se odvija 'morski biznis'.
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 08 Nov 2012, 23:57
by Ruana
Pomelo je zdravo, topi masnocu u krvi, jedite pomelo iz Malezije ili Izraela.
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 09 Nov 2012, 20:26
by silence
Da li ovo smeće od jaja (Kina) dolazi kod nas? Kako znati?
Sile, ne preostaje ti nista drugo nego nabaviti koku- dvije, na balkon i razvijaj biznis
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 09 Nov 2012, 20:30
by Julia-Klara
znam...sladoled od vanilije
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 09 Nov 2012, 20:33
by silence
Dust
Znaš li ti da sam ja o tome razmišljla... ..da ih držim kao kućne ljubimce, jer ih volim. Ali ne mogu to uraditi radi komšija... . Znaš li ti koliko se koka raskokodaće kada snese jaje? To je njoj toliko interesantno, pa misli da je i cijelom selu... . Em što bih uznemirila komšiluk, em što bi oni znali koliko ja imam jaja.. Ne...
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 09 Nov 2012, 20:38
by silence
.. Dobro je... Do sada nisam još imala priliku da vidim ovakvo jaje...
[ytube][/ytube]
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 09 Nov 2012, 20:58
by silence
E jesu me zadeverala ova Kineska lažna jaja... Pronađoh kako se prave...
Objavljena je lista najzagađenijih vrsta voća i povrća, 'The Dirty Dozen', prenosi portal Gastro.hr. Prema popisu najzagađenija pesticidima je jabuka, zagađeno ih je čak 98 posto.
Iznenadili su i rezultati analize grožđa gdje je samo u jednom uzorku tog voća pronađeno 15 različitih pesticida, a zbog značajne razine pesticida ovaj put na listi su se našli i mahune i kelj.
Namirnice s visokom razinom pesticida preporuka je kupovati iz organskog uzgoja, ili preferirati ono koje nije 'natopljeno' kemikalijama.
Ako vam se do sada nisu smučile industrijske prerađevine od mesa, pročitajte šta se sve stavlja u hot dog i pogledajte kako se pravi, ali vas upozoravamo da će vam trebati jak želudac za to.
U ogromnim metalnim kadama, tona svinjskih ostataka se miješa sa roze premazom koji se formira kada se pileći trupovi procijede kroz metalne rešetke i polivaju sa vodom.
U mješavinu se dodaju praškasti konzervansi, arome, crvena boja i potapa se u vodu prije nego što se stisne u plastične cevi da bi se skuvala i upakovala.
MESO
Tradicionalni viršle se sastoje od svinjskih ostataka - djelova preostalih pošto su kotleti, slanina, šunka odsječeni - zajedno sa piletinom ili ćuretinom. Meso se melje u pastu i miješa sa vodom, konzervanasima, aromom i bojom.
VODA
Mnogo vode se dodaje u meso da bi ono dobilo mekanu konzistenciju paste, koja se zatim sabija u tube i kuva.
SKROB
Sve kobasice, od najjeftinijih do luksuznijih organskih, su pune skroba. Hot dogovi obično sadrže krompirov skrob, brašno ili dvopek izmiješan sa solju i izmrvljen.
SO
Hot dogovi sadrže oko dva odsto soli, što znači da se klasifikuju kao hrana sa dosta soli. Pretjeran unos soli povećava rizik od visokog krvnog pritiska, infarkta i srčanih oboljenja.
MLIJEČNI PROTEINI
Mliječni proteini se isto dodaju mesnoj mješavini da bi je vezali. Nijesu štetni po zdravlje. Koriste se i sojini proteini.
E250 - NATRIJUM NITRATI
Prerađeno meso povećava rizik za dobijanje raka crijeva i natrijum nitrat se smatra velikim krivcem za to. On se dodaje da viršle ne bi posivele i da ih ne bi napali mikrobi.
AROME
Po zakonu, proizvođači hot dogova ne moraju da navedu koje arome koriste. Mnogi koriste vještačke dimljene ukuse, bilje, začine i bijeli luk u prahu.
E451 - KALIJUM I NATRIJUM TRIFOSFATI
Ove sintetički proizvedene bezbojne soli daju viršlama čvrstinu, održavaju odgovarajuću kisjelost i omogućavaju da se ulja i masti pomiješaju sa vodom. Nije poznato da izaziva zdravstvene probleme.
E452 - POLIFOSFATI
Polifosfati sprečavaju da se masti u hot dogu užegnu i da ih napadnu bube koje truju hranu. Nema poznatih posljedica na zdravlje.
E301 - NATRIJUM ASKORBAT
To je oblik vitamina C, koji reguliše kisjelost i sprečava da viršla izgubi boju. U malim dozama nije štetan, a u velikim izaziva iritacije kože.
E120 - KARMIN
Karmin je drugi naziv za crvenu boju koja se dobija od opni malih insekata. Ako nijeste alergični na insekte, boja je zdrava za vas.
[ytube][/ytube]
Re: Da li znate šta jedete?
Posted: 27 Nov 2012, 15:28
by Julia-Klara
najbolje nemojte jesti nista, bicete mrsavi i zdravi doduse, vrlo brzo i mrtvi,ali PAZITE STA JEDETE