Sve veći broj vjernica u Bosni i Hercegovini izražava želju da prisustvuje džuma-namazu petkom i ostvari značajniju ulogu u donošenju odluka unutar vjerskih institucija. Službene strukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini polako se transformišu pod uticajem novih društvenih tokova.
Uobičajeno je da muškarci muslimani pretežno pune džamije petkom tokom molitve u Bosni i Hercegovini. Kako nalažu običaji u islamu, žene nisu obavezne obavljati molitvu u džamiji tokom ovog najsvetijeg dana u sedmici. Međutim, pobožne muslimanke u ovoj zemlji Zapadnog Balkana sve češće žele ravnopravno prisustvovati ovim vjerskim obredima.
U sekularnoj državi Bosni i Hercegovini muškarci i žene potpuno su jednaki pred zakonom. Tokom proteklih decenija, vlasti su uložile značajne napore kako bi eliminisale diskriminaciju na osnovu pola i zaštitile žene od nasilja. Ipak, u određenim vjerskim zajednicama, bilo da se radi o muslimanskim, pravoslavnim ili katoličkim, društvene i kulturne norme i dalje predstavljaju prepreku ostvarivanju pune ravnopravnosti.
Dermana Kuric je sociologinja na Univerzitetu u Sarajevu. (Foto: Hasan Hasic/DW)
Od završetka rata u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, religija je preuzela znatno važniju ulogu u svim zajednicama, a posebno među muslimanskim Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i katoličkim Hrvatima. U pojedinim porodicama i dalje dominiraju izrazito konzervativna shvatanja o podjeli uloga, prema kojima se od žena prvenstveno očekuje da budu majke i da se brinu o domaćinstvu.
"Muslimanske feministkinje bore se za prava žena unutar islamskog okvira", izjavila je za DW Dermana Kurić, sociologinja sa Univerziteta u Sarajevu. Ona navodi da ove žene to čine preuzimanjem aktivne uloge u društvu, bez otvorenog osporavanja mizoginih interpretacija Kur'ana.
Kurić je dodala da se visokoobrazovane muslimanke svjesno suočavaju s tradicionalnim islamskim učenjima koja su istorijski pokušavala ograničiti ženu na podređenu ulogu u porodici i širem okruženju. "Muslimanske feministkinje se zalažu za rodne odnose zasnovane na autonomiji i individualnoj odgovornosti, nasuprot kontroli ili dominaciji", naglasila je Kurić.
Dio globalnog pokreta za prava žena
Bosanske muslimanske feministkinje čine sastavni dio šireg pokreta koji od osamdesetih godina prošlog vijeka bilježi sve veći uticaj u islamskom svijetu. One tumače Kur'an iz ženske perspektive i vide ga kao izvor osnaživanja u borbi za veća prava. Prevodom revolucionarne knjige "Zaboravljene kraljice islama" marokanske sociologinje i pionirke islamskog feminizma Fatime Mernissi, koja je živjela od 1940. do 2025. godine, profesorica rodnih studija Zilka Spahić-Šiljak sa Univerziteta u Sarajevu dala je ogroman doprinos podizanju svijesti o ovim idejama u Bosni i Hercegovini.
"Kao i druge religije, islam su oblikovala tumačenja svetih tekstova od strane muških učenjaka, a na osnovu njihovih vlastitih iskustava", izjavila je Spahić-Šiljak za DW. Ona objašnjava da ženska iskustva, uz nekoliko izuzetaka, uopšte nisu predstavljena. "Međutim, pravda je centralni princip u Kur'anu, a pravde ne može biti ako se prema ženama ne postupa kao prema jednakima", istakla je Spahić-Šiljak.
Ova profesorica je 2021. magnetized pokrenula Online školu feminizma i religije zajedno s katoličkom časnom sestrom Jadrankom Rebekom Anić, nudeći kurseve o religiji i feminizmu zainteresovanim studentima. Tokom 2023. godine, Spahić-Šiljak je učestvovala u kampanji protiv nasilja u porodici, kritikujući islamske učenjake koji su citiranjem kur'anske sure An-Nisa 4:34 legitmisali nasilje muževa nad ženama. Uticajni imam Senaid Zajimović prihvatio je njene argumente i pokazao otvorenost za novo tumačenje ove sure. On je izdao teološko saopštenje u kojem je naglasio da se Kur'an nikada ne smije koristiti za opravdavanje muške dominacije i nasilja nad ženama.
"Tokom proteklih nekoliko decenija svjedočimo tome da muslimanke osvajaju sve više prostora za sebe unutar vjerske zajednice", navela je Kurić. Iako su to možda mali koraci, napredak je očigledan. Kada je riječ o prisustvu žena na džuma-namazu, ona ističe: "Njihovo učešće nikada nije bilo formalno zabranjeno; to što nisu bile prisutne bila je isključivo posljedica kulture kojom dominiraju muškarci."
U aprilu 2026. godine, savjet za vjerska pitanja Islamske zajednice u Zenici, gradu koji se nalazi oko 70 kilometara sjeverno od glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva, pozvao je žene da prisustvuju džuma-namazu u svim džamijama na tom području. Dvije džamije u Sarajevu takođe su uputile jasan poziv ženama, osiguravajući im prostor za molitvu u odvojenim prostorijama ili na galerijama. Situacija se mijenja i u akademskom svijetu. Iako na katedrama za islamsku teologiju u zemlji još uvijek nema profesorica teologije, zaposlen je značajan broj asistentica za koje se očekuje da će u budućnosti preuzeti profesorske pozicije.
Izazovi na putu do liderskih pozicija
U Bosni i Hercegovini još uvijek nema žena imama, iako takva praksa već postoji u drugim zemljama poput Francuske i SAD-a, gdje je Amina Wadud izazvala globalnu senzaciju kada je 2005. godine predvodila džuma-namaz pred mješovitim džematom u Njujorku.
Islamske institucije u Bosni i Hercegovini danas funkcionšu na gotovo istim temeljima koji su uspostavljeni tokom austrougarske vladavine, od 1878. do 1918. godine. Nakon što su habsburške vlasti okupirale Bosnu, uspostavile su organizovanu vjersku strukturu za muslimane po uzoru na kršćanske crkve, pod nazivom Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. Tada je uveden i ured reisu-l-uleme, odnosno vrhovnog muftije, koji je i danas najviši predstavnik muslimana u Bosni i Hercegovini.
"Za žene je još uvijek teško da dosegnu pozicije moći i uticaja unutar muslimanske zajednice", izjavila je za DW politologinja Dževada Garić. Ona navodi da u islamskim školama radi veliki broj profesorica, ali žena nema u Rijasetu, najvišem tijelu za donošenje odluka, kao ni u Vijeću muftija. Od 87 zastupnika u Saboru Islamske zajednice, samo 11 su žene. Sama Garić je, kao savjetnica za međunarodne odnose u Islamskoj zajednici, bila jedna od prvih žena na rukovodećoj poziciji.
Kurić ipak želi staviti naglasak na pozitivne aspekte. Danas, kako napominje, postoji više žena koje imaju samopouzdanje da se kandiduju za pozicije, na primjer u Saboru Islamske zajednice. Pored toga, aktuelni reisu-l-ulema Husein Kavazović osnovao je poseban odjel za unapređenje položaja žena. Teologinje sada imaju jasne karijerne perspektive i priliku da se detaljno upoznaju s islamskim institucijama i njihovim strukturama.
"Ne postoji otpor muškaraca muslimana protiv napretka žena u smislu da bi neko rekao 'vama je zabranjeno da budete na rukovodećim pozicijama'", kazala je Kurić, ali priznaje da je pred njima još dug put. "Ono što smatram da nedostaje jeste jasna institucionalna strategija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja bi ozbiljno podržala napredak žena kao vjernica i teologinja, te ih na bolji način integrisala u sistem."
da je procitala 5 hadisa vidjela bi da se dva prenose od Ajse i jedan od Esme