Ekonomija sporta
Moderator: pizarro
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Engleska Premier liga novcem nadmašuje evropske rivale i podiže cijene na tržištu transfera
Engleska Premier liga značajno je promijenila globalnu ekonomiju fudbala zahvaljujući rekordnim prihodima i velikim ulaganjima u transfere, ostvarivši prihod od oko 7,7 milijardi eura (6,8 milijardi funti) u sezoni 2024/2025, prema izvještaju kompanije Deloitte.
Finansijska snaga najjače engleske fudbalske lige temelji se na unosnim televizijskim pravima, globalnim sponzorskim ugovorima, prodaji licenciranih proizvoda, prihodima od utakmica i sve razvijenijim digitalnim platformama. Dodatni utjecaj imalo je i povećano prisustvo stranih investitora iz Sjedinjenih Američkih Država, Saudijske Arabije i Katara.
Premier liga je prošlog ljeta potrošila rekordnih više od 3,4 milijarde eura na transfere, čime je premašila ukupna ulaganja najvećih evropskih liga, odnosno španske La Lige, italijanske Serie A, njemačke Bundeslige i francuske Ligue 1.
Velika potrošnja nastavila se i ovog ljeta, a 20 klubova Premier lige već je izdvojilo više od 850 miliona eura za dovođenje novih igrača.
Chelsea je za engleskog reprezentativca Morgana Rogersa iz Aston Ville izdvojio 132,1 milion eura, čime je postao najskuplji engleski fudbaler u historiji. Taj transfer oborio je rekord postavljen samo nekoliko sedmica ranije kada je Elliot Anderson prešao iz Nottingham Foresta u Manchester City za 131 miliona eura.
Tottenham Hotspur je angažovao Sandra Tonalija iz Newcastle Uniteda za 113 miliona eura, dok je za Mateusa Fernandesa izdvojio oko 96 miliona eura.
Stručnjaci navode da iza velikih ulaganja engleskih klubova stoji kombinacija ekonomskih i sportskih razloga.
Novi četverogodišnji ugovor o televizijskim pravima vrijedan više od 7,6 milijardi eura, kao i rast prihoda od međunarodnog emitiranja utakmica, dodatno su povećali finansijsku moć klubova.
Istovremeno, prošireni formati Lige prvaka i Svjetskog prvenstva donijeli su klubovima dodatne prihode kroz naknade za učešće i nagradne fondove.
Za razliku od Premier lige, španske, italijanske i njemačke lige bilježe slabiji finansijski rast, zbog čega su engleski klubovi postali glavno tržište za transfere najboljih igrača. Rekordni transferi iz prethodne godine, kao i ulaganja klubova iz Saudijske Arabije, dodatno su doprinijeli rastu cijena na tržištu.
Dekan Fakulteta sportskih nauka Univerziteta Lokman Hekim u Ankari Mehmet Settar Kocak izjavio je za Anadolu da je relativno ravnomjerna raspodjela prihoda od televizijskih prava omogućila klubovima iz sredine tabele Premier lige da se ravnopravnije uključe u borbu za igrače s najvećim evropskim klubovima.
"Visoke naknade koje engleski klubovi plaćaju direktno povećavaju tržišne vrijednosti igrača širom svijeta i stvaraju inflaciju na evropskom tržištu transfera", rekao je Kocak.
Prema njegovim riječima, engleski klubovi ostvaruju milijarde funti prihoda od televizijskih prava, a kada se tome dodaju sponzorstva, komercijalne aktivnosti i globalna baza navijača, njihova finansijska moć postaje znatno veća od one koju imaju rivali iz drugih evropskih liga.
Ipak, Kocak je upozorio da su ukupni gubici klubova prije oporezivanja u sezoni 2024/2025. porasli na oko milijardu eura uprkos rekordnim prihodima, što pokazuje rizike nekontrolisane potrošnje na transfere.
"Transferne naknade podižu tržišne vrijednosti igrača sličnog kvaliteta. Engleska je najvažniji faktor koji određuje cijene igrača u Evropi, dok transferi kratkoročno povećavaju privlačnost nogometa, dugoročno nose rizike jer rastu iznosi obeštećenja i plate igrača, klubovi preuzimaju veće finansijske rizike, a skupi transferi koji ne ispune očekivanja mogu postati ozbiljan teret", kazao je Kocak.
On je dodao da samo povećanje prihoda nije dovoljno rješenje zbog rastućih gubitaka te upozorio da bi produbljivanje ekonomskog jaza između Premier lige i ostalih evropskih takmičenja moglo utjecati na konkurentnost drugih liga.
"Održavanje kontrole nad inflacijom na tržištu transfera ključno je i za finansijsko zdravlje klubova i za očuvanje ravnoteže u evropskom nogometu", zaključio je Kocak.
federalna.ba/AA
Engleska Premier liga značajno je promijenila globalnu ekonomiju fudbala zahvaljujući rekordnim prihodima i velikim ulaganjima u transfere, ostvarivši prihod od oko 7,7 milijardi eura (6,8 milijardi funti) u sezoni 2024/2025, prema izvještaju kompanije Deloitte.
Finansijska snaga najjače engleske fudbalske lige temelji se na unosnim televizijskim pravima, globalnim sponzorskim ugovorima, prodaji licenciranih proizvoda, prihodima od utakmica i sve razvijenijim digitalnim platformama. Dodatni utjecaj imalo je i povećano prisustvo stranih investitora iz Sjedinjenih Američkih Država, Saudijske Arabije i Katara.
Premier liga je prošlog ljeta potrošila rekordnih više od 3,4 milijarde eura na transfere, čime je premašila ukupna ulaganja najvećih evropskih liga, odnosno španske La Lige, italijanske Serie A, njemačke Bundeslige i francuske Ligue 1.
Velika potrošnja nastavila se i ovog ljeta, a 20 klubova Premier lige već je izdvojilo više od 850 miliona eura za dovođenje novih igrača.
Chelsea je za engleskog reprezentativca Morgana Rogersa iz Aston Ville izdvojio 132,1 milion eura, čime je postao najskuplji engleski fudbaler u historiji. Taj transfer oborio je rekord postavljen samo nekoliko sedmica ranije kada je Elliot Anderson prešao iz Nottingham Foresta u Manchester City za 131 miliona eura.
Tottenham Hotspur je angažovao Sandra Tonalija iz Newcastle Uniteda za 113 miliona eura, dok je za Mateusa Fernandesa izdvojio oko 96 miliona eura.
Stručnjaci navode da iza velikih ulaganja engleskih klubova stoji kombinacija ekonomskih i sportskih razloga.
Novi četverogodišnji ugovor o televizijskim pravima vrijedan više od 7,6 milijardi eura, kao i rast prihoda od međunarodnog emitiranja utakmica, dodatno su povećali finansijsku moć klubova.
Istovremeno, prošireni formati Lige prvaka i Svjetskog prvenstva donijeli su klubovima dodatne prihode kroz naknade za učešće i nagradne fondove.
Za razliku od Premier lige, španske, italijanske i njemačke lige bilježe slabiji finansijski rast, zbog čega su engleski klubovi postali glavno tržište za transfere najboljih igrača. Rekordni transferi iz prethodne godine, kao i ulaganja klubova iz Saudijske Arabije, dodatno su doprinijeli rastu cijena na tržištu.
Dekan Fakulteta sportskih nauka Univerziteta Lokman Hekim u Ankari Mehmet Settar Kocak izjavio je za Anadolu da je relativno ravnomjerna raspodjela prihoda od televizijskih prava omogućila klubovima iz sredine tabele Premier lige da se ravnopravnije uključe u borbu za igrače s najvećim evropskim klubovima.
"Visoke naknade koje engleski klubovi plaćaju direktno povećavaju tržišne vrijednosti igrača širom svijeta i stvaraju inflaciju na evropskom tržištu transfera", rekao je Kocak.
Prema njegovim riječima, engleski klubovi ostvaruju milijarde funti prihoda od televizijskih prava, a kada se tome dodaju sponzorstva, komercijalne aktivnosti i globalna baza navijača, njihova finansijska moć postaje znatno veća od one koju imaju rivali iz drugih evropskih liga.
Ipak, Kocak je upozorio da su ukupni gubici klubova prije oporezivanja u sezoni 2024/2025. porasli na oko milijardu eura uprkos rekordnim prihodima, što pokazuje rizike nekontrolisane potrošnje na transfere.
"Transferne naknade podižu tržišne vrijednosti igrača sličnog kvaliteta. Engleska je najvažniji faktor koji određuje cijene igrača u Evropi, dok transferi kratkoročno povećavaju privlačnost nogometa, dugoročno nose rizike jer rastu iznosi obeštećenja i plate igrača, klubovi preuzimaju veće finansijske rizike, a skupi transferi koji ne ispune očekivanja mogu postati ozbiljan teret", kazao je Kocak.
On je dodao da samo povećanje prihoda nije dovoljno rješenje zbog rastućih gubitaka te upozorio da bi produbljivanje ekonomskog jaza između Premier lige i ostalih evropskih takmičenja moglo utjecati na konkurentnost drugih liga.
"Održavanje kontrole nad inflacijom na tržištu transfera ključno je i za finansijsko zdravlje klubova i za očuvanje ravnoteže u evropskom nogometu", zaključio je Kocak.
federalna.ba/AA
-
Masamune
- Forumaš godine
- Posts: 60971
- Joined: 12 Dec 2019, 23:29
- Mood:
- Has thanked: 25433 times
- Been thanked: 23391 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Malo jeste nevjerovatno da npr. jedan Tottenham ima novca da troši kao Real ili Barca, a imali su dvije izuzetno loše sezone kad su se borili za opstanak.
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Monaco izbačen iz francuskog prvenstva zbog finansijske krize
Aktuelni šampion Francuske u košarci Monaco neće učestvovati u narednoj sezoni domaćeg prvenstva, pošto je Žalbena komisija Francuskog košarkaškog saveza (FFBB) odbila žalbu kluba zbog teške finansijske krize. Klub iz Kneževine saopštio je da mu je ostala još mogućnost da uloži posljednju žalbu Nacionalnom olimpijskom i sportskom komitetu Francuske (CNOSF), a odluka o tome još nije donijeta.
Monaco je prošle sezone osvojio titulu prvaka Francuske, ali se istovremeno suočio sa ozbiljnim finansijskim problemima. Zbog toga je ostao bez mjesta u Evroligi i naredne sezone igraće u Evrokupu, dok je klub napustila većina nosilaca igre, među kojima su Mike James, Alpha Diallo i Elie Okobo.
Žalbena komisija FFBB prethodno je produžila rok do 31. jula kako bi Monaco dostavio neophodnu finansijsku dokumentaciju, ali klub to nije učinio u predviđenom roku.
"Monaco želi da zahvali institucijama Kneževine Monaco, kao i svima koji podržavaju proces restrukturiranja kluba i njegove napore da ispuni sve regulatorne zahtjeve FFBB i LNB. O daljim koracima javnost će biti blagovremeno obaviještena", saopštio je klub.
Monaco je tokom prošle sezone, čiji je vlasnik ruski biznismen Alexey Fedorychev, kažnjen zbog neisplaćenih plata igračima i zaposlenima, a izrečena mu je i zabrana dovođenja novih igrača.
Finansijska situacija postala je toliko ozbiljna da su vlasti Kneževine Monaco preuzele kontrolu nad klubom kako bi spriječile njegov bankrot.
federalna.ba
Aktuelni šampion Francuske u košarci Monaco neće učestvovati u narednoj sezoni domaćeg prvenstva, pošto je Žalbena komisija Francuskog košarkaškog saveza (FFBB) odbila žalbu kluba zbog teške finansijske krize. Klub iz Kneževine saopštio je da mu je ostala još mogućnost da uloži posljednju žalbu Nacionalnom olimpijskom i sportskom komitetu Francuske (CNOSF), a odluka o tome još nije donijeta.
Monaco je prošle sezone osvojio titulu prvaka Francuske, ali se istovremeno suočio sa ozbiljnim finansijskim problemima. Zbog toga je ostao bez mjesta u Evroligi i naredne sezone igraće u Evrokupu, dok je klub napustila većina nosilaca igre, među kojima su Mike James, Alpha Diallo i Elie Okobo.
Žalbena komisija FFBB prethodno je produžila rok do 31. jula kako bi Monaco dostavio neophodnu finansijsku dokumentaciju, ali klub to nije učinio u predviđenom roku.
"Monaco želi da zahvali institucijama Kneževine Monaco, kao i svima koji podržavaju proces restrukturiranja kluba i njegove napore da ispuni sve regulatorne zahtjeve FFBB i LNB. O daljim koracima javnost će biti blagovremeno obaviještena", saopštio je klub.
Monaco je tokom prošle sezone, čiji je vlasnik ruski biznismen Alexey Fedorychev, kažnjen zbog neisplaćenih plata igračima i zaposlenima, a izrečena mu je i zabrana dovođenja novih igrača.
Finansijska situacija postala je toliko ozbiljna da su vlasti Kneževine Monaco preuzele kontrolu nad klubom kako bi spriječile njegov bankrot.
federalna.ba
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Jeff Bezos dio konzorcija koji želi kupiti trećinu Liverpoola
Osnivač Amazona Jeff Bezos dio je konzorcija koji je blizu dogovora o kupovini približno trećine engleskog nogometnog kluba Liverpool, objavio je u ponedjeljak Sky News.
Konzorcij predvodi britansko-indijski biznismen Amit Bhatia, a njegov član je i Eduardo Saverin, suosnivač Facebooka, navodi britanski emiter.
Kontrolni vlasnik Liverpoola, američka kompanija Fenway Sports Group (FSG), priprema se da transakcija bude objavljena već ove sedmice, navodi se u izvještaju.
FSG je u julu potvrdio da mu je Bhatijin konzorcij pristupio s ponudom za kupovinu manjinskog udjela u klubu.
Liverpool procijenjen na 5,9 milijardi dolara
Prema ranijim navodima Sky Newsa, transakcija bi Liverpool vrednovala na oko 5,9 milijardi dolara, dok bi vrijednost udjela od približno 30 posto iznosila oko 1,8 milijardi dolara. FSG bi zadržao kontrolu nad klubom.
Bhatia je bivši dioničar engleskog Queens Park Rangersa i zet indijskog milijardera i magnata u industriji čelika Lakshmija Mittala.
Ukoliko dogovor bude zaključen, Bezos, Bhatia i Saverin postat će dio vlasničke strukture Liverpoola kao članovi konzorcija koji ulaže u manjinski udio u klubu.
Prema procjeni magazina „Forbes“, Bezosovo bogatstvo premašuje 280 milijardi dolara, dok se Saverinovo procjenjuje na više od 32 milijarde dolara.
Fenway Sports Group upravlja Liverpoolom od 2010. godine, kada je klub kupio za oko 402 miliona dolara.
Kompanija je 2023. godine osigurala i manjinsko ulaganje globalne sportske investicijske kompanije Dynasty Equity.
federalna.ba
Osnivač Amazona Jeff Bezos dio je konzorcija koji je blizu dogovora o kupovini približno trećine engleskog nogometnog kluba Liverpool, objavio je u ponedjeljak Sky News.
Konzorcij predvodi britansko-indijski biznismen Amit Bhatia, a njegov član je i Eduardo Saverin, suosnivač Facebooka, navodi britanski emiter.
Kontrolni vlasnik Liverpoola, američka kompanija Fenway Sports Group (FSG), priprema se da transakcija bude objavljena već ove sedmice, navodi se u izvještaju.
FSG je u julu potvrdio da mu je Bhatijin konzorcij pristupio s ponudom za kupovinu manjinskog udjela u klubu.
Liverpool procijenjen na 5,9 milijardi dolara
Prema ranijim navodima Sky Newsa, transakcija bi Liverpool vrednovala na oko 5,9 milijardi dolara, dok bi vrijednost udjela od približno 30 posto iznosila oko 1,8 milijardi dolara. FSG bi zadržao kontrolu nad klubom.
Bhatia je bivši dioničar engleskog Queens Park Rangersa i zet indijskog milijardera i magnata u industriji čelika Lakshmija Mittala.
Ukoliko dogovor bude zaključen, Bezos, Bhatia i Saverin postat će dio vlasničke strukture Liverpoola kao članovi konzorcija koji ulaže u manjinski udio u klubu.
Prema procjeni magazina „Forbes“, Bezosovo bogatstvo premašuje 280 milijardi dolara, dok se Saverinovo procjenjuje na više od 32 milijarde dolara.
Fenway Sports Group upravlja Liverpoolom od 2010. godine, kada je klub kupio za oko 402 miliona dolara.
Kompanija je 2023. godine osigurala i manjinsko ulaganje globalne sportske investicijske kompanije Dynasty Equity.
federalna.ba
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Josh Kushner i Bob Iger dogovorili kupovinu Los Angeles Lakersa za 10,7 milijardi eura
Milijarder i investitor Josh Kushner, mlađi brat Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, i bivši izvršni direktor Disneyja Bob Iger dogovorili su kupovinu Los Angeles Lakersa za 10,7 milijardi eura (12,5 milijardi dolara), objavio je u srijedu ESPN.
Ukoliko bude realizovana, transakcija će predstavljati rekordnu cijenu za prodaju jedne sportske franšize u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kushner i Iger potvrdili su dogovor u izjavi za ESPN.
"Kao doživotni navijači NBA lige, duboko smo počašćeni prilikom da postanemo upravitelji Los Angeles Lakersa, jedne od najpoznatijih sportskih franšiza na svijetu. Izuzetno poštujemo vodstvo i viziju Jerryja i Jeanie Buss", navodi se u izjavi.
"Naša dugoročna posvećenost jeste da nadogradimo te temelje, takmičimo se na najvišem nivou i služimo ovom izuzetnom timu, njegovim navijačima i gradu Los Angelesu", dodaje se.
Transakciju mora odobriti Upravni odbor NBA lige, koji bi se narednog mjeseca trebao sastati u New Yorku.
Dogovor je postignut manje od godinu dana nakon što je Mark Walter od porodice Buss preuzeo kontrolni udio u Lakersima u transakciji kojom je vrijednost kluba procijenjena na 8,6 milijardi eura (10 milijardi dolara).
Walter, osnivač i izvršni direktor holding kompanije TWG Global, postao je većinski vlasnik Lakersa u oktobru prošle godine nakon što je NBA odobrila akviziciju.
Nova prodaja predstavljala bi povećanje procijenjene vrijednosti Lakersa za 2,1 milijardu eura (2,5 milijardi dolara) za manje od godinu dana.
Kushner je osnivač fonda rizičnog kapitala Thrive Capital, koji je ulagao u velike tehnološke kompanije, među kojima su Spotify, Instagram, Stripe i OpenAI.
Iger je bio izvršni direktor Disneya od 2005. do 2020. godine, a potom ponovo od 2022. do početka ove godine. On i njegova supruga Willow Bay kontrolni su vlasnici kluba Angel City FC iz Nacionalne ženske fudbalske lige (NWSL).
Los Angeles Lakersi osvojili su 17 NBA titula i među najvrednijim su i najprepoznatljivijim sportskim franšizama na svijetu.
AA/federalna.ba
Milijarder i investitor Josh Kushner, mlađi brat Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, i bivši izvršni direktor Disneyja Bob Iger dogovorili su kupovinu Los Angeles Lakersa za 10,7 milijardi eura (12,5 milijardi dolara), objavio je u srijedu ESPN.
Ukoliko bude realizovana, transakcija će predstavljati rekordnu cijenu za prodaju jedne sportske franšize u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kushner i Iger potvrdili su dogovor u izjavi za ESPN.
"Kao doživotni navijači NBA lige, duboko smo počašćeni prilikom da postanemo upravitelji Los Angeles Lakersa, jedne od najpoznatijih sportskih franšiza na svijetu. Izuzetno poštujemo vodstvo i viziju Jerryja i Jeanie Buss", navodi se u izjavi.
"Naša dugoročna posvećenost jeste da nadogradimo te temelje, takmičimo se na najvišem nivou i služimo ovom izuzetnom timu, njegovim navijačima i gradu Los Angelesu", dodaje se.
Transakciju mora odobriti Upravni odbor NBA lige, koji bi se narednog mjeseca trebao sastati u New Yorku.
Dogovor je postignut manje od godinu dana nakon što je Mark Walter od porodice Buss preuzeo kontrolni udio u Lakersima u transakciji kojom je vrijednost kluba procijenjena na 8,6 milijardi eura (10 milijardi dolara).
Walter, osnivač i izvršni direktor holding kompanije TWG Global, postao je većinski vlasnik Lakersa u oktobru prošle godine nakon što je NBA odobrila akviziciju.
Nova prodaja predstavljala bi povećanje procijenjene vrijednosti Lakersa za 2,1 milijardu eura (2,5 milijardi dolara) za manje od godinu dana.
Kushner je osnivač fonda rizičnog kapitala Thrive Capital, koji je ulagao u velike tehnološke kompanije, među kojima su Spotify, Instagram, Stripe i OpenAI.
Iger je bio izvršni direktor Disneya od 2005. do 2020. godine, a potom ponovo od 2022. do početka ove godine. On i njegova supruga Willow Bay kontrolni su vlasnici kluba Angel City FC iz Nacionalne ženske fudbalske lige (NWSL).
Los Angeles Lakersi osvojili su 17 NBA titula i među najvrednijim su i najprepoznatljivijim sportskim franšizama na svijetu.
AA/federalna.ba
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Nakon nedavne prodaje LA Lakersa objavljena lista top 5 prodaja timova u NBA ligi
Nedavno je objavljeno da su LA Lakersi prodati za više od 12 milijardi dolara, što je izazvalo šok u NBA ligi. Jasno je da su Lakersi oduvijek bili najatraktivnija franšiza i vidjećemo da li će neko u budućnosti oboriti ovaj rekord.
Vrijednosti franšiza u posljednjem su desetljeću skočile u nebo, a u nastavku donosimo pregled pet najskupljih prodaja NBA klubova u povijesti.
Ono što je zanimljivo jeste da se LA Lakersi nalaze dva puta na listi najvećih kupovina NBA timova.
1. Los Angeles Lakers (2026.) - 12,5 milijardi dolara
Nedavna prodaja je uvjerljivo najveća prodaja u historiji ne samo NBA lige, nego i profesionalnog sporta općenito. Vlasnička grupa koju predvode Josh Kushner i Bob Iger postigla je dogovor o preuzimanju većinskog udjela u Los Angeles Lakersima za nevjerojatnih 12,5 milijardi dolara. Ova kupnja nadmašila je prethodni rekord postavljen samo godinu dana ranije, kada je Mark Walter kupio kontrolni paket dionica od obitelji Buss.
2. Los Angeles Lakers (2025.) - 10 milijardi dolara
Prije nego što su Kushner i Iger preuzeli franšizu, Mark Walter, koji je ujedno i suvlasnik MLB momčadi Los Angeles Dodgers, kupio je većinski udio u Lakersima od obitelji Buss u poslu vrijednom 10 milijardi dolara. Obitelj Buss vodila je klub desetljećima, ali 2025. godine odlučili su prodati svoj kontrolni paket, postavivši tadašnji rekord.
3. Boston Celtics (2024/2025) - 6,1 milijarda dolara
Nakon što su osvojili NBA titulu 2024. godine, vlasnička grupa Boston Celticsa predvođena Wycocm Grousbeckom objavila je namjeru prodaje kluba. Postupak je zaključen ugovorom kojim je vrijednost ove kultne franšize procijenjena na 6,1 milijardu dolara, što je u tom trenutku bila najviša cijena ikada plaćena za jedan NBA tim.
4. Phoenix Suns (2023.) - 4 milijarde dolara
Milijarder Mat Ishbia i njegov brat Justin preuzeli su Phoenix Sunse (zajedno s WNBA ekipom Phoenix Mercury) od dotadašnjeg vlasnika Roberta Sarvera. Posao je zaključen početkom 2023. godine pri procjeni vrijednosti kluba od 4 milijarde dolara, čime su Sunsi nakratko držali rekord najskuplje prodanog NBA tima.
5. Milwaukee Bucks (2023.) – 3,5 milijardi dolara
Suvlasnik NFL tima Cleveland Browns, Jimmy Haslam, i njegova Haslam Sports Group kupili su 25% udjela u Milwaukee Bucksima od Marca Lasryja. Posao je skopljen u aprilu 2023. godine, a čitava je franšiza u sklopu te transakcije procijenjena na 3,5 milijardi dolara.
Od prodaja koje su blizu top 5 ili su nekad bile dio istih izdvojićemo prodaju Dallas Mavericksa 2023. godine, kada je Mark Cuban prodao većinski udio porodici Adelson za 3,5 milijardi dolara, kao i prodaju Houston Rocketsa 2017. godine za 2,2 milijarde dolara Tilmanu Fertitti, što je tada bio rekord lige.
Oslobodjenje
Nedavno je objavljeno da su LA Lakersi prodati za više od 12 milijardi dolara, što je izazvalo šok u NBA ligi. Jasno je da su Lakersi oduvijek bili najatraktivnija franšiza i vidjećemo da li će neko u budućnosti oboriti ovaj rekord.
Vrijednosti franšiza u posljednjem su desetljeću skočile u nebo, a u nastavku donosimo pregled pet najskupljih prodaja NBA klubova u povijesti.
Ono što je zanimljivo jeste da se LA Lakersi nalaze dva puta na listi najvećih kupovina NBA timova.
1. Los Angeles Lakers (2026.) - 12,5 milijardi dolara
Nedavna prodaja je uvjerljivo najveća prodaja u historiji ne samo NBA lige, nego i profesionalnog sporta općenito. Vlasnička grupa koju predvode Josh Kushner i Bob Iger postigla je dogovor o preuzimanju većinskog udjela u Los Angeles Lakersima za nevjerojatnih 12,5 milijardi dolara. Ova kupnja nadmašila je prethodni rekord postavljen samo godinu dana ranije, kada je Mark Walter kupio kontrolni paket dionica od obitelji Buss.
2. Los Angeles Lakers (2025.) - 10 milijardi dolara
Prije nego što su Kushner i Iger preuzeli franšizu, Mark Walter, koji je ujedno i suvlasnik MLB momčadi Los Angeles Dodgers, kupio je većinski udio u Lakersima od obitelji Buss u poslu vrijednom 10 milijardi dolara. Obitelj Buss vodila je klub desetljećima, ali 2025. godine odlučili su prodati svoj kontrolni paket, postavivši tadašnji rekord.
3. Boston Celtics (2024/2025) - 6,1 milijarda dolara
Nakon što su osvojili NBA titulu 2024. godine, vlasnička grupa Boston Celticsa predvođena Wycocm Grousbeckom objavila je namjeru prodaje kluba. Postupak je zaključen ugovorom kojim je vrijednost ove kultne franšize procijenjena na 6,1 milijardu dolara, što je u tom trenutku bila najviša cijena ikada plaćena za jedan NBA tim.
4. Phoenix Suns (2023.) - 4 milijarde dolara
Milijarder Mat Ishbia i njegov brat Justin preuzeli su Phoenix Sunse (zajedno s WNBA ekipom Phoenix Mercury) od dotadašnjeg vlasnika Roberta Sarvera. Posao je zaključen početkom 2023. godine pri procjeni vrijednosti kluba od 4 milijarde dolara, čime su Sunsi nakratko držali rekord najskuplje prodanog NBA tima.
5. Milwaukee Bucks (2023.) – 3,5 milijardi dolara
Suvlasnik NFL tima Cleveland Browns, Jimmy Haslam, i njegova Haslam Sports Group kupili su 25% udjela u Milwaukee Bucksima od Marca Lasryja. Posao je skopljen u aprilu 2023. godine, a čitava je franšiza u sklopu te transakcije procijenjena na 3,5 milijardi dolara.
Od prodaja koje su blizu top 5 ili su nekad bile dio istih izdvojićemo prodaju Dallas Mavericksa 2023. godine, kada je Mark Cuban prodao većinski udio porodici Adelson za 3,5 milijardi dolara, kao i prodaju Houston Rocketsa 2017. godine za 2,2 milijarde dolara Tilmanu Fertitti, što je tada bio rekord lige.
Oslobodjenje
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Hugh Jackman pregovara o kupovini udjela u Norwich Cityju
Holivudski glumac Hugh Jackman rekao je u četvrtak da pregovara o kupovini udjela u engleskom fudbalskom klubu Norwich Cityju, koji se takmiči u Championshipu.
"Veoma sam, veoma zainteresiran i upravo sada razgovaramo o tome", rekao je Jackman za britansku televiziju talkSPORT.
"Vi ste prvi koji to zna. Ovo je mala ekskluziva", dodao je.
Ovaj 57-godišnjak nije otkrio veličinu niti potencijalnu vrijednost udjela o kojem se pregovara.
Jackman, najpoznatiji po ulozi Wolverinea u filmskom serijalu X-Men, rekao je da navija za Norwich od svoje sedme godine, objasnivši da je odabrao taj klub jer njegova majka, rođena u Velikoj Britaniji, potječe iz tog grada.
Također je blizak prijatelj glumca Ryana Reynoldsa, koji je suvlasnik Wrexhama, rivala Norwicha u Championshipu, zajedno s glumcem Robom Macom.
"Svaka čast Ryanu, ti radi svoje, ja sam sav za 'kanarince'", rekao je Jackman, misleći na nadimak Norwicha.
Jackman je 2011. godine rekao da je odbio poziv da postane manjinski investitor u klubu, koji je dobio otprilike godinu ranije.
"Ponekad napravim velike greške", rekao je tada.
Jackman je objasnio da je samo jednom posjetio stadion Carrow Road u Norwichu te da je tada smatrao da bi postati suvlasnik kluba bilo malo pretjerano.
Norwich je većinski u vlasništvu kompanije Norfolk Holdings, investicijske grupe koju predvodi američki biznismen Mark Attanasio, koja kontroliše približno 85 posto redovnih dionica kluba.
Attanasio je također predsjednik i većinski vlasnik bejzbolskog kluba Milwaukee Brewers iz Major League Baseballa.
Bivši direktori Norwicha Delia Smith i Michael Wynn Jones zajedno zadržavaju deset posto udjela nakon što su se povukli iz uprave i okončali 28 godina aktivnog vođenja kluba 2024. godine.
Preostale dionice u vlasništvu su drugih dioničara, uključujući navijače.
Norwich se trenutno takmiči u Championshipu, drugom rangu engleskog fudbala.
AA/federalna.ba
Holivudski glumac Hugh Jackman rekao je u četvrtak da pregovara o kupovini udjela u engleskom fudbalskom klubu Norwich Cityju, koji se takmiči u Championshipu.
"Veoma sam, veoma zainteresiran i upravo sada razgovaramo o tome", rekao je Jackman za britansku televiziju talkSPORT.
"Vi ste prvi koji to zna. Ovo je mala ekskluziva", dodao je.
Ovaj 57-godišnjak nije otkrio veličinu niti potencijalnu vrijednost udjela o kojem se pregovara.
Jackman, najpoznatiji po ulozi Wolverinea u filmskom serijalu X-Men, rekao je da navija za Norwich od svoje sedme godine, objasnivši da je odabrao taj klub jer njegova majka, rođena u Velikoj Britaniji, potječe iz tog grada.
Također je blizak prijatelj glumca Ryana Reynoldsa, koji je suvlasnik Wrexhama, rivala Norwicha u Championshipu, zajedno s glumcem Robom Macom.
"Svaka čast Ryanu, ti radi svoje, ja sam sav za 'kanarince'", rekao je Jackman, misleći na nadimak Norwicha.
Jackman je 2011. godine rekao da je odbio poziv da postane manjinski investitor u klubu, koji je dobio otprilike godinu ranije.
"Ponekad napravim velike greške", rekao je tada.
Jackman je objasnio da je samo jednom posjetio stadion Carrow Road u Norwichu te da je tada smatrao da bi postati suvlasnik kluba bilo malo pretjerano.
Norwich je većinski u vlasništvu kompanije Norfolk Holdings, investicijske grupe koju predvodi američki biznismen Mark Attanasio, koja kontroliše približno 85 posto redovnih dionica kluba.
Attanasio je također predsjednik i većinski vlasnik bejzbolskog kluba Milwaukee Brewers iz Major League Baseballa.
Bivši direktori Norwicha Delia Smith i Michael Wynn Jones zajedno zadržavaju deset posto udjela nakon što su se povukli iz uprave i okončali 28 godina aktivnog vođenja kluba 2024. godine.
Preostale dionice u vlasništvu su drugih dioničara, uključujući navijače.
Norwich se trenutno takmiči u Championshipu, drugom rangu engleskog fudbala.
AA/federalna.ba
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Rekordan nagradni fond od 3,5 miliona evra na Evropskom atletskom prvenstvu 2028.
Evropsko prvenstvo u atletici 2028. godine u Poljskoj imaće najveći nagradni fond u istoriji takmičenja vrijedan 3,5 miliona evra. Novčane nagrade biće dodijeljene atletičarima koji zauzmu jedno od prvih osam mjesta u svih 50 disciplina, što je novina, saopštila je Evropska atletika.
U saopštenju se ističe da revidirani sistem za 2028. godinu obezbjeđuje jednak tretman svih disciplina i da će sada odgovarajuće priznanje biti ukazano ne samo osvajačima medalja, već svim atletičarima koji se plasiraju među osam najboljih.
Osvajači zlatnih medalja zaradiće 30.000 evra, srebrna medalja donijeće 15.000, a bronzana 10.000 evra.
Atletičari koji zauzmu od četvrtog do osmog mjesta dobiće nagrade od 5.000, 4.000, 3.000, 2.000 i 1.000 evra.
Nagradni fond na posljednjem prvenstvu, održanom u avgustu ove godine u Birminghamu, nije podrazumijevao standardne nagrade za svako mjesto koje donosi medalju, prenio je BBC.
Umjesto toga, ukupni fond od 500.000 evra ravnomjerno je podijeljen među 10 najboljih rezultata u 10 kategorija - pet u muškoj i pet u ženskoj konkurenciji, određenih prema bodovnim tablicama Svjetske atletike.
Evropsko prvenstvo biće održano početkom juna, šest nedjelja prije početka Olimpijskih igara u Los Angelesu 2028.
Beta
Evropsko prvenstvo u atletici 2028. godine u Poljskoj imaće najveći nagradni fond u istoriji takmičenja vrijedan 3,5 miliona evra. Novčane nagrade biće dodijeljene atletičarima koji zauzmu jedno od prvih osam mjesta u svih 50 disciplina, što je novina, saopštila je Evropska atletika.
U saopštenju se ističe da revidirani sistem za 2028. godinu obezbjeđuje jednak tretman svih disciplina i da će sada odgovarajuće priznanje biti ukazano ne samo osvajačima medalja, već svim atletičarima koji se plasiraju među osam najboljih.
Osvajači zlatnih medalja zaradiće 30.000 evra, srebrna medalja donijeće 15.000, a bronzana 10.000 evra.
Atletičari koji zauzmu od četvrtog do osmog mjesta dobiće nagrade od 5.000, 4.000, 3.000, 2.000 i 1.000 evra.
Nagradni fond na posljednjem prvenstvu, održanom u avgustu ove godine u Birminghamu, nije podrazumijevao standardne nagrade za svako mjesto koje donosi medalju, prenio je BBC.
Umjesto toga, ukupni fond od 500.000 evra ravnomjerno je podijeljen među 10 najboljih rezultata u 10 kategorija - pet u muškoj i pet u ženskoj konkurenciji, određenih prema bodovnim tablicama Svjetske atletike.
Evropsko prvenstvo biće održano početkom juna, šest nedjelja prije početka Olimpijskih igara u Los Angelesu 2028.
Beta
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Manchester United ukinuo više od 300 radnih mjesta: Dugovi premašili 1,28 milijardi eura
Manchester United nastavio je s velikim rezovima pod vodstvom Sir Jima Ratcliffea. Finansijski izvještaj za sezonu 2025/26. pokazuje da je broj zaposlenih u klubu smanjen za čak 322, odnosno gotovo 29 posto, dok ukupni dug i preostale obaveze za transfere sada premašuju 1,28 milijardi eura.
United je u periodu od dvije godine broj zaposlenih smanjio sa 1.127 na 805, koliko ih je klub imao zaključno s 30. junom 2026. godine.
Najveći rezovi napravljeni su u klupskom medijskom i komercijalnom sektoru, gdje je broj zaposlenih smanjen za 45, odnosno 44 posto.
Ukinuta 161 pozicija u administraciji
Veliki broj radnih mjesta nestao je i u administraciji te povezanim sektorima, uključujući prodaju ulaznica.
Na tim poslovima ukinuta je ukupno 161 pozicija.
Rezovi nisu zaobišli ni fudbalski sektor, koji je ostao bez 60 zaposlenih. Među njima su bili skauti, ali i treneri zaposleni u klupskoj akademiji.
Istovremeno je United tokom prošle sezone angažovao 2.614 privremenih radnika, uglavnom za poslove povezane s organizacijom utakmica.
Ratcliffe je politiku snažnog smanjenja troškova započeo nakon što je u februaru 2024. godine, poslije kupovine manjinskog udjela od porodice Glazer, preuzeo kontrolu nad svakodnevnim poslovanjem kluba.
Rezovi donijeli veliki pomak u operativnom poslovanju
Mjere štednje već su vidljive u finansijskim rezultatima.
United je od operativnog gubitka od približno 81,3 miliona eura iz 2024. godine stigao do operativne dobiti od oko 26,3 miliona eura.
Smanjeni su i izdaci za plate, koji su prošle sezone iznosili približno 351 milion eura.
Ipak, očekuje se da će troškovi plata ponovo porasti zbog povratka Manchester Uniteda u Ligu prvaka i ugovornih povećanja primanja povezanih s nastupom u elitnom evropskom takmičenju.
Sedmu godinu zaredom završili u minusu
Uprkos poboljšanju operativnog rezultata, ukupna finansijska slika i dalje predstavlja veliki izazov.
Manchester United je sezonu 2025/26. završio s gubitkom prije oporezivanja od približno 54,6 miliona eura, što znači da klub već sedmu uzastopnu godinu posluje s gubitkom.
Značajan teret predstavljaju i finansijski troškovi. Oni su, između ostalog zbog promjena valutnih kurseva povezanih s dugovanjima izraženim u američkim dolarima, porasli na približno 80,9 miliona eura.
Od toga je oko 45,2 miliona eura potrošeno samo na kamate na kredite.
Dug i obaveze premašili 1,28 milijardi eura
Posebno upečatljiv podatak odnosi se na ukupnu zaduženost.
Kada se saberu dug i preostale obaveze povezane s transferima igrača, iznos premašuje 1,28 milijardi eura.
United se dodatno zadužio za oko 104,6 miliona eura kako bi pomogao finansirati ljetna pojačanja.
Istovremeno je klub ovog ljeta na nove fudbalere potrošio približno 222,8 miliona eura kada se uračunaju provizije agenata i naknade Premier lige.
Ratcliffeova politika tako je značajno smanjila broj zaposlenih i pojedine operativne troškove, ali Manchester United i dalje nosi veliki finansijski teret dok istovremeno pokušava osigurati dovoljno sredstava za ulaganje u prvi tim.
N1BiH
Manchester United nastavio je s velikim rezovima pod vodstvom Sir Jima Ratcliffea. Finansijski izvještaj za sezonu 2025/26. pokazuje da je broj zaposlenih u klubu smanjen za čak 322, odnosno gotovo 29 posto, dok ukupni dug i preostale obaveze za transfere sada premašuju 1,28 milijardi eura.
United je u periodu od dvije godine broj zaposlenih smanjio sa 1.127 na 805, koliko ih je klub imao zaključno s 30. junom 2026. godine.
Najveći rezovi napravljeni su u klupskom medijskom i komercijalnom sektoru, gdje je broj zaposlenih smanjen za 45, odnosno 44 posto.
Ukinuta 161 pozicija u administraciji
Veliki broj radnih mjesta nestao je i u administraciji te povezanim sektorima, uključujući prodaju ulaznica.
Na tim poslovima ukinuta je ukupno 161 pozicija.
Rezovi nisu zaobišli ni fudbalski sektor, koji je ostao bez 60 zaposlenih. Među njima su bili skauti, ali i treneri zaposleni u klupskoj akademiji.
Istovremeno je United tokom prošle sezone angažovao 2.614 privremenih radnika, uglavnom za poslove povezane s organizacijom utakmica.
Ratcliffe je politiku snažnog smanjenja troškova započeo nakon što je u februaru 2024. godine, poslije kupovine manjinskog udjela od porodice Glazer, preuzeo kontrolu nad svakodnevnim poslovanjem kluba.
Rezovi donijeli veliki pomak u operativnom poslovanju
Mjere štednje već su vidljive u finansijskim rezultatima.
United je od operativnog gubitka od približno 81,3 miliona eura iz 2024. godine stigao do operativne dobiti od oko 26,3 miliona eura.
Smanjeni su i izdaci za plate, koji su prošle sezone iznosili približno 351 milion eura.
Ipak, očekuje se da će troškovi plata ponovo porasti zbog povratka Manchester Uniteda u Ligu prvaka i ugovornih povećanja primanja povezanih s nastupom u elitnom evropskom takmičenju.
Sedmu godinu zaredom završili u minusu
Uprkos poboljšanju operativnog rezultata, ukupna finansijska slika i dalje predstavlja veliki izazov.
Manchester United je sezonu 2025/26. završio s gubitkom prije oporezivanja od približno 54,6 miliona eura, što znači da klub već sedmu uzastopnu godinu posluje s gubitkom.
Značajan teret predstavljaju i finansijski troškovi. Oni su, između ostalog zbog promjena valutnih kurseva povezanih s dugovanjima izraženim u američkim dolarima, porasli na približno 80,9 miliona eura.
Od toga je oko 45,2 miliona eura potrošeno samo na kamate na kredite.
Dug i obaveze premašili 1,28 milijardi eura
Posebno upečatljiv podatak odnosi se na ukupnu zaduženost.
Kada se saberu dug i preostale obaveze povezane s transferima igrača, iznos premašuje 1,28 milijardi eura.
United se dodatno zadužio za oko 104,6 miliona eura kako bi pomogao finansirati ljetna pojačanja.
Istovremeno je klub ovog ljeta na nove fudbalere potrošio približno 222,8 miliona eura kada se uračunaju provizije agenata i naknade Premier lige.
Ratcliffeova politika tako je značajno smanjila broj zaposlenih i pojedine operativne troškove, ali Manchester United i dalje nosi veliki finansijski teret dok istovremeno pokušava osigurati dovoljno sredstava za ulaganje u prvi tim.
N1BiH
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Ugašen jedan od najtrofejnijih klubova u historiji slovenskog nogometa
Nogometno društvo Gorica, jedan od najtrofejnijih klubova u historiji slovenskog nogometa, otišao je u stečaj, čime je i formalno okončano višegodišnje razdoblje finansijskih problema i neizvjesnosti oko njegove budućnosti.
Početak stečajnog postupka objavljen je na slovenskoj poslovnoj stranici Ajpes, a slovenski mediji navode da klub u sezoni 2026/27. više nema nijednu takmičarsku selekciju.
Gorica je prošle sezone ostala bez licence za nastup u drugoj slovenskoj ligi zbog neispunjavanja finansijskih kriterija. Iako je klub nakon toga pokušavao pronaći mogućnost nastavka rada u nižem rangu, situacija se dodatno pogoršala tokom ljeta.
Početkom augusta klub je povukao i mlađe selekcije iz takmičenja pod okriljem Nogometnog saveza Slovenije i Međukomunalnog nogometnog saveza, dok su aktivnosti omladinskog pogona počele biti prebacivane na Društvo mladih nogometaša Gorica (DMNG).
Iz kluba su ranije poručivali da žele sačuvati seniorski nogomet i postaviti temelje za dugoročnu stabilizaciju. Međutim, ti planovi nisu realizirani, a početak stečajnog postupka sada predstavlja formalni kraj ND Gorica.
Finansijski problemi bili su ključni razlog urušavanja kluba. Prema pisanju slovenskih Primorskih novica, dug Gorice je već ranije premašio pola miliona eura.
ND Gorica je jedan od najuspješnijih klubova u historiji slovenskog nogometa. Osvojio je četiri titule prvaka Slovenije – u sezonama 1995/96, 2003/04, 2004/05. i 2005/06. – kao i tri trofeja u Kupu Slovenije.
Posebno uspješan period klub je imao početkom 2000-ih, kada je redovno nastupao i u evropskim takmičenjima. Kroz omladinsku školu Gorice prošli su brojni slovenski reprezentativci i igrači koji su kasnije ostvarili međunarodne karijere.
Ipak, stečaj ND Gorice ne znači i kraj nogometa u Novoj Gorici. Slovenski izvori navode da bi se omladinski nogomet trebao nastaviti kroz Društvo mladih nogometaša Gorica, dok ostaje otvoreno pitanje na koji će način biti obnovljen seniorski nogomet i pod kojim imenom.
AA/federalna.ba
Nogometno društvo Gorica, jedan od najtrofejnijih klubova u historiji slovenskog nogometa, otišao je u stečaj, čime je i formalno okončano višegodišnje razdoblje finansijskih problema i neizvjesnosti oko njegove budućnosti.
Početak stečajnog postupka objavljen je na slovenskoj poslovnoj stranici Ajpes, a slovenski mediji navode da klub u sezoni 2026/27. više nema nijednu takmičarsku selekciju.
Gorica je prošle sezone ostala bez licence za nastup u drugoj slovenskoj ligi zbog neispunjavanja finansijskih kriterija. Iako je klub nakon toga pokušavao pronaći mogućnost nastavka rada u nižem rangu, situacija se dodatno pogoršala tokom ljeta.
Početkom augusta klub je povukao i mlađe selekcije iz takmičenja pod okriljem Nogometnog saveza Slovenije i Međukomunalnog nogometnog saveza, dok su aktivnosti omladinskog pogona počele biti prebacivane na Društvo mladih nogometaša Gorica (DMNG).
Iz kluba su ranije poručivali da žele sačuvati seniorski nogomet i postaviti temelje za dugoročnu stabilizaciju. Međutim, ti planovi nisu realizirani, a početak stečajnog postupka sada predstavlja formalni kraj ND Gorica.
Finansijski problemi bili su ključni razlog urušavanja kluba. Prema pisanju slovenskih Primorskih novica, dug Gorice je već ranije premašio pola miliona eura.
ND Gorica je jedan od najuspješnijih klubova u historiji slovenskog nogometa. Osvojio je četiri titule prvaka Slovenije – u sezonama 1995/96, 2003/04, 2004/05. i 2005/06. – kao i tri trofeja u Kupu Slovenije.
Posebno uspješan period klub je imao početkom 2000-ih, kada je redovno nastupao i u evropskim takmičenjima. Kroz omladinsku školu Gorice prošli su brojni slovenski reprezentativci i igrači koji su kasnije ostvarili međunarodne karijere.
Ipak, stečaj ND Gorice ne znači i kraj nogometa u Novoj Gorici. Slovenski izvori navode da bi se omladinski nogomet trebao nastaviti kroz Društvo mladih nogometaša Gorica, dok ostaje otvoreno pitanje na koji će način biti obnovljen seniorski nogomet i pod kojim imenom.
AA/federalna.ba
-
pizarro
- sportski urednik
- Posts: 19988
- Joined: 08 Nov 2019, 18:06
- Has thanked: 8222 times
- Been thanked: 10053 times
- Status: Offline
Re: Ekonomija sporta
Regulator upozorio na velike finansijske rizike u engleskom fudbalu
Finansije engleskog fudbala opasno su izložene rizicima, a većina klubova posluje na rubu finansijskog kolapsa, navodi se u izvještaju Nezavisnog regulatora za fudbal (IFR), objavljenom u utorak.
Izvještaj o stanju fudbala pokazao je da je 94 posto klubova u pet najviših liga Engleske poslovalo s gubicima u sezoni 2025/2026, a više od 60 posto klubova Engleske fudbalske lige (EFL) i Nacionalne lige tehnički je bilo insolventno.
IFR je upozorio da opasna kombinacija rastućeg duga i sve veće zavisnosti od finansiranja vlasnika dovodi klubove i njihove navijače u rizik.
U izvještaju se navodi da 66 posto klubova ne bi moglo opstati duže od 90 dana bez novih finansijskih sredstava svojih vlasnika, dok je 29 posto klubova navelo da ne bi moglo opstati duže od 30 dana. Također je utvrđeno da 60 posto klubova nema poslovni plan.
"Sedamnaest klubova sada posluje tako da bi bankrotirali čak i kada bi njihovi igrači igrali besplatno, zbog troškova koji nisu povezani s igračima. Trideset dva kluba raspolažu gotovinom dovoljnom za samo 30 dana. Ako vlasnik odluči da na kraju mjeseca ne uplati novac, ti klubovi će bankrotirati", rekao je predsjednik IFR-a David Kogan za BBC Sport.
Kazao je da nalazi pokazuju da su reforme potrebne prije nego što se klubovi suoče s još većom finansijskom krizom.
Izvještaj je ukazao i na sve veće finansijske razlike unutar engleske fudbalske piramide. Prosječni klub Premier lige sada ostvaruje više od osam puta veće prihode od prosječnog kluba Championshipa.
Upozorio je i da rastući neto dug po osnovu transfera, odgođena plaćanja transfera i finansiranje transfera stvaraju finansijske veze između klubova, vlasnika i kreditora, čime se povećava rizik od širenja finansijskih problema u cijelom fudbalu.
"Niko u fudbalu već 100 godina nije vjerovao da fudbal posluje na solventan i efikasan način. Ali mislim da sada, kada je uključeno toliko više novca, krajnosti postaju još izraženije", rekao je Kogan.
IFR je saopćio da su temelji engleske fudbalske piramide pod snažnim pritiskom i da zahtijevaju hitnu reformu.
AA/federalna.ba
Finansije engleskog fudbala opasno su izložene rizicima, a većina klubova posluje na rubu finansijskog kolapsa, navodi se u izvještaju Nezavisnog regulatora za fudbal (IFR), objavljenom u utorak.
Izvještaj o stanju fudbala pokazao je da je 94 posto klubova u pet najviših liga Engleske poslovalo s gubicima u sezoni 2025/2026, a više od 60 posto klubova Engleske fudbalske lige (EFL) i Nacionalne lige tehnički je bilo insolventno.
IFR je upozorio da opasna kombinacija rastućeg duga i sve veće zavisnosti od finansiranja vlasnika dovodi klubove i njihove navijače u rizik.
U izvještaju se navodi da 66 posto klubova ne bi moglo opstati duže od 90 dana bez novih finansijskih sredstava svojih vlasnika, dok je 29 posto klubova navelo da ne bi moglo opstati duže od 30 dana. Također je utvrđeno da 60 posto klubova nema poslovni plan.
"Sedamnaest klubova sada posluje tako da bi bankrotirali čak i kada bi njihovi igrači igrali besplatno, zbog troškova koji nisu povezani s igračima. Trideset dva kluba raspolažu gotovinom dovoljnom za samo 30 dana. Ako vlasnik odluči da na kraju mjeseca ne uplati novac, ti klubovi će bankrotirati", rekao je predsjednik IFR-a David Kogan za BBC Sport.
Kazao je da nalazi pokazuju da su reforme potrebne prije nego što se klubovi suoče s još većom finansijskom krizom.
Izvještaj je ukazao i na sve veće finansijske razlike unutar engleske fudbalske piramide. Prosječni klub Premier lige sada ostvaruje više od osam puta veće prihode od prosječnog kluba Championshipa.
Upozorio je i da rastući neto dug po osnovu transfera, odgođena plaćanja transfera i finansiranje transfera stvaraju finansijske veze između klubova, vlasnika i kreditora, čime se povećava rizik od širenja finansijskih problema u cijelom fudbalu.
"Niko u fudbalu već 100 godina nije vjerovao da fudbal posluje na solventan i efikasan način. Ali mislim da sada, kada je uključeno toliko više novca, krajnosti postaju još izraženije", rekao je Kogan.
IFR je saopćio da su temelji engleske fudbalske piramide pod snažnim pritiskom i da zahtijevaju hitnu reformu.
AA/federalna.ba
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 0 guests