Izrael

[harlekin]

Na ovoj temi rijetke pozitivne vijesti al ev ponekad se da naletjet,jos dvije dzukele otisle trckarat po zelenim pasnjacima,fino fino

[The 51st State]

cifuti rade svoje, onda ce usa i nasi dupeslisci ala insomnija pricati kako izrael ima pravo da se brani, obrisi behko jos koji post na ukrajini i vicite slava

[Krokodil Behko]

Izraelske snage na okupiranoj Zapadnoj obali ubile su novinarku Al Jazeere Shireen Abu Akleh, saopštilo je palestinsko ministarstvo zdravlja.

Prema ministarstvu i novinarima Al Jazeere, pogođena je metkom u glavu dok je pokrivala izraelske napade na grad Jenin, nakon čega je prevezena u bolnicu u kritičnom stanju.

No, tamo je proglašena mrtvom, navelo je ministarstvo.

Okolnosti njene smrti još nisu jasne, ali video snimak događaja pokazuje da je Abu Akleh pogođena u glavu, tvrdi Al Jazeerina Nida Ibrahim.

„Ono što zasad znamo je da je palestinsko ministarstvo zdravlja objavilo njenu smrt. Shireen Abu Akleh je izvještavala o događajima koji su se odvijali u Jeninu, tačnije, izraelskom napadu na grad na sjeveru okupirane Zapadne obale, kada je pogođena metkom u glavu”, rekla je Ibrahim iz palestinskog grada Ramallaha.

„Kao što možete zamisliti, ovo je šok za sve novinare koji su radili s njom“.

Govoreći u suzama, Ibrahim je kazala da je Abu Akleh bila „veoma poštovana novinarka“ koja je radila za Al Jazeeru od početka druge palestinske Intifade 2000. godine.

Šef ureda Al Jazeere u Ramallahu Walid al-Omary, rekao je da nije bilo pucnjave od strane Palestinaca, suprotstavljajući se izraelskim tvdnjama o događaju, u kojima je vojska spomenula i tu mogućnost.

Izraelska vojska navela je da je, tokom operacije u Jeninu, bila pod napadom iz vatrenog oružja i eksplozivom, te da je uzvratila.

Giles Trendle, direktor Al Jazeere, rekao je da je Mreža „šokirana i ožalošćena“ zbog smrti Shireen Abu Akleh, te je pozvao na transparentnu istragu o događaju.

(SB)

[TAFKAP]

ma jok, nije moguće, gdje bi oni, garant ih je gađala mikrofonom

[Koraci_u_noci]

Sta je to njima, cas posla

[greeneyes]

Rahmet joj dusi

[spacebound]

Jadni ti ljudi, a od svih zaboravljeni i napusteni

[TAFKAP]

Kaže Bennett "Velika vjerovatnoća da su je ubili palestinski teroristi"

[Masamune]

Zašto BiH nema jasnu politiku prema Izraelu i kakva bi ona trebala biti



Izrael je jedna od najutjecajnijih država na svijetu, a za koju su naši sagovornici saglasni da je među onima prema kojima Bosna i Hercegovina nema jasnu vanjsku politiku. Pitali smo ih kakvu bismo politiku trebali imati prema ovoj državi.

Profesor Jahja Muhasilović te novinar i diplomata Hajrudin Somun su u razgovoru za Klix.ba govorili o tome zašto se Bosna i Hercegovina nije jasno odredila prema Izraelu.

Muhasilović smatra da su ovom slučaju, kao i u mnogim drugim, vanjskopolitički odnosi, kako je izjavio, taoc etničkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Primjera radi, napomenuo je da su politički predstavnici Srba monopolizirali odnose s Rusijom, dok su politički predstavnici Bošnjaka monopolizirali odnose s Turskom.

"Odnosi s Izraelom nikada nisu bili jasno definisani zbog etničkih odnosa. Postoji nedržavni sektor koji vrlo često ima simpatije prema palestinskom pitanju. To nije ozbiljnije kontaminiralo odnose s Izraelom", dodaje Muhasilović.

Za Somuna nije samo stvar o dojmu da ne postoji jasno određena politika, već da je, kako je naveo, četvrt vijeka istina da Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu vanjsku politiku. Podsjetio je da druge država, koje imaju više regija, imaju jedinstvenu vanjsku politiku.

"Šefovi država ili vlada, a u nas članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine bi trebali da kreiraju vanjsku politiku, diplomatija da je izvršava, a ovako kako im je omogućio rogobatni dejtonski ustav, oni se ponašaju po izreci 'ko u klin, a ko u ploču'. Pošto su odnosi Bosne i Hercegovine i Izraela tema, tu su razlike između 'vanjskih politika', koje vode članovi Predsjedništva, drastične gotovo istovjetno kao u odnosu na invaziju Rusije u Ukrajinu. Uzmimo za primjer jednu od izraelskih zračnih invazija na palestinsku Gazu prije tačno godinu dana. U znak podrške jednoj ili drugoj strani, sa sarajevske Vijećnice i Starog mosta sijale su se palestinske boje, a u Banjoj Luci boje izraelske zastave", istakao je.

Smatra da je tada bila ispravna konstatacija Klix.ba "I deset godina kasnije ista meta - isto odstojanje".

"Mislio se na to da to traje deceniju, a u stvari decenijama. Kad je Izrael 2014. sravnio dijelove Gaze, Milorad Dodik je poslao čestitku premijeru Benjaminu Netanyahuu, kao što se danas raduje ruskoj invaziji na Ukrajinu. Do sredine aprila, dakle za dva mjeseca okrutnog rata, ocjene su da je u Ukrajini stradalo 400, a prema UN-u 202 djece. Doduše, dvije trećine ih je izbjeglo s majkama. U Gazi, od samo 1,8 miliona stanovnika, uglavnom izbjeglica, na prostoru manjem od jednog manjeg kantona u Bosni i Hercegovini, za dva-tri dana od izraelskog bombardovanja 2014. smrtno ih je stradalo 538", podsjetio je Somun.

Kakva bi politika trebala biti

Tema razgovora je bilo i to kakva bi bosanskohercegovačka politika trebala biti prema Izraelu. Muhasilović je naglasio da ona treba biti zasnovana na nacionalnim interesima Bosne i Hercegovine, ali da je problem u tome što Bosna i Hercegovina nije definisala nacionalne interese.

"Imamo opći stav da su nam euroatlantske integracije prioritet. Svijet je mnogo širi od Evropske unije i NATO-a. Postoje ozbiljne regionalne sile koje nisu članice EU i NATO-a, a među njima je upravo Izrael", rekao je.

Na pitanje da li bi se poboljšavanjem odnosa s Izraelom poboljšao i status Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima, odgovorio je da niko niti jednu državu ne spečava da ima preference.

"Građenje bilateralnih odnosa s Izraelom nosi i određene rizike. Treba biti oprezan, jer mi nismo velika sila. Treba odrediti koji model odnosa želimo imati s ovom zemljom", ukazao je i dodao da bi trebalo balansirati između Izraela i arapskog svijeta.

Za Somuna je Švedska primjer kako ti odnosi trebaju izgledati, a pozvao se i na primjer Srbije. I on je pozvao na vođenje uravnotežene politike.

"Uzmimo za primjer susjednu Srbiju koja, iako to zvuči nevjerovatno, ima uravnoteženiju politiku i prema Izraelu i prema Palestincima. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne bi poslao onu čestitku Netanyahuu, iako je s njim imao razumijevanje oko priznanja Kosova. Bosna i Hercegovina je prisutna i u Izraelu i među Palestincima na 'narodnoj ravni'. Postoje tamo sarajevski Jevreji, među njima i moji školski drugovi, koji vole svoju bivšu domovinu, bez obzira na politiku. Postoji na Zapadnoj obali Palestinaca koji su se školovali u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini. Imaju i svoje udruženje, iako je aktivnije ono vezano za rodbinu svojih srbijanskih supruga", ukazao je.

Mišljenja je da je na državnom nivou, kako je kazao za Klix.ba, nemoguće uskladiti politiku dok Republika Srpska ima svoje posebno predstavništvo za koje je naveo da je Dodik putem njega uspostavljao, kako je rekao, poslovne veze i pokušavao da posredno lobira kod američkih Jevreja za svoju razbijačku politiku u Bosni i Hercegovini.

"Za razliku od nekih zemalja Srednjeg istoka, posebno bogatih arapskih, pa i Turske, koje podržavaju radikalno vodstvo Hamasa u Gazi - čime idu na ruku, ako ne i uz ruku Izraelu - Bosna i Hercegovina bi trebala da, kao i zemlje EU i Sjedinjene Američke Države, podržavaju isključivo vladu u Ramalahu u njenom otporu izraelskoj okupacijskoj politici i praksi, istovremeno ne odričući pravo Izraelu na postojanje u okvirima prije okupacije palestinskih teritorija 1967.", ocijenio je Somun.

Pitanje ambasade

Muhasilović i Somun su se osvrnuli i na to što je Ambasada Izraela za Bosnu i Hercegovinu u Tirani, a ne u Sarajevu. To je slučaj uprkos tome što je jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini bila jedna od većih i značajnih u ovom dijelu Evrope.

Muhasilović je mišljenja da je historija dobra osnova za građenje odnosa, podsjetivši da su Jevreji na početku 20. stoljeća činili 10 posto od ukupnog stanovništva Sarajeva. To što je ambasada u Tirani je njemu pokazatelj diplomatske neaktivnosti Bosne i Hercegovine.

Na pitanje šta znači to što je ambasada u glavnom gradu Albanije, Somun je odgovorio:

"A Palestina ima, kao da hoćete da kažete. Ne bih rekao da je to zato što na palestinskoj ambasadi u Sarajevu stoji da je to Ambasada Države Palestine, koju Izrael ne priznaje, a njene okupacijske vlade i ne žele da postane država".

Smatra da je odluka da ambasada bude u Tirani više ekonomski motivisana. Prema Somunovim riječima, Izraelci znaju da štede, da računaju gdje imaju više ekonomskih, nego političkih interesa. Poručio je da se od njih može mnogo toga naučiti, pa i to kako diplomatski djelovati.

"Uostalom, neke od velikih azijskih država u cijeloj Evropi imaju dvije-tri ambasade. Sjetih se tuniskog predsjednika Habiba Burgibe iz 50-ih godina koji je na pitanje zašto cijelu Aziju pokriva ambasadom iz Turske, odgovorio: 'Tamo nemamo interesa dok god ne dobijemo neki posao'", konstatovao je Somun.

Za napomenuti je i to da su utjecajni Jevreji, ne samo u SAD-u, već i širom svijeta lobirali za Bosnu i Hercegovinu. To je posebno bio slučaj tokom posljednjeg rata.

klix.ba

[insomnia]

Muhasilović je naglasio da ona treba biti zasnovana na nacionalnim interesima Bosne i Hercegovine, ali da je problem u tome što Bosna i Hercegovina nije definisala nacionalne interese.

Profesore kako se kaze mala zmija?

[Ljiljan]

Misljenja sam da trebamo gledat sta je najbolje za nas. Imati Izrael za politickog ili ekonomskog partnera ne moze biti losa stvar. Vidjeti Azere.

Bosna i Hercegovina ima mnogo prostora za izgradnju dobrih odnosa sa drzavom Izrael. Mnoge stvari vezu Bosnjake, Bosnu i Jevreje i da je zrna pameti, drzavotvornosti i vizije naucili bismo toliko toga od njih. Umjesto toga, Bosnjo je izgradnju odnosa sa Izraelom prepustio dusmanskoj strani koja ih temelji iskljucivo na "vekovnom stradanju srpskog i jevrejskog naroda", "ugrozenosti od zlih muslimana" i slicnim polu-ispraznim konstrukcijama. Sreca pa se Izraelcima zivo jebe i za jedne, i za druge, a vala i za trece.

RSovci su se satrali da osnuju nekakvu tzv kancelariju rsa u Jeruzalemu. Svim silama su se trudili lobirati, izvuci neku finansijsku i politicku korist, ali to nikada nije zazivjelo. Dodik se spandjao kroz zna se kakve tokove sa svojim savjetnikom, inace bivsim logorasem u Ausvicu, danas pokojnikom imena Arie Livne koji je do zadnjih dana cak i u Izraelu bio nepozeljan, medjutim rezultat svega su izraelske investicije u rs od samo 2,5 miliona KM za osam godina. Vise Djevicanska ostrva investirala.

S druge strane, sa pozicije Sarajeva zaista ima mnogo plodnog tla za uspostavljanje odlicnih odnosa na obostranu korist, al' dje ce Bosnjo s Izraelom...

Cirkusijada o rs i Izraelu:

[Ljiljan]

Arie Livne. Bivsi Dodin ahbab, svojevremeno zabranjen i u Izraelu. Sef nepostojece takozvane “kancelarije rs u Izraelu”.

“Moja plata od Republike Srpske je 4 000 maraka sto je jedna od najnizih plata u Izraelu i sigurno ne zivim od nje”.



Njemu u cast, jos za zivota, Dodo za dinamicnu jevrejsku zajednicu uzurbanog banjaluckog metropolisa pravi prvu sinagogu i Jevrejski kulturni centar “Arie Livne” od kojeg su zapravo 97% stanovi i poslovni prostori, te majusni frtalj prostor za molitvu i kulturu za ono dvoje-troje bl. jevreja.

[Krokodil Behko]

POTPUNA OKUPACIJA: Izraelski doseljenici provalili na palestinsku zemlju, postavljaju kolonijalno naselje....

Izraelski doseljenici u srijedu navečer provalili su na palestinsku zemlju u blizini sela Al-Lubban al-Gharbi, zapadno od Ramallaha, kako bi postavili novo kolonijalno naselje, prema lokalnim izvorima.

Palestinska novinska agencija WAFA piše kako je konvoj autobusa u kojima je bilo stotine doseljenika, pod vojnom zaštitom, upao u palestinsku zemlju u blizini sela, a drugi su dovezli svoja vozila na to mjesto kao uvod u preuzimanje velikog dijela palestinske zemlje i uspostavljanje nove predstraže kolonijalnog naselja.



U okrugu Ramallah, doseljenici su napali Palestince na raskrsnici Ein 'Ayub u blizini sela Ras Karkar, zapadno od grada, dok su podizali palestinske zastave u znak protesta protiv izgradnje novog naselja.

Ranije u srijedu, doseljenici su otrovnim hemikalijama posuli imanje koje pripada farmeru Jamalu As‘adu u zemljištu grada al-Khader, južno od Betlehema.

Nasilje izraelskih doseljenika protiv Palestinaca i njihove imovine uobičajena je pojava na Zapadnoj obali, a izraelske vlasti ga rijetko procesuiraju.

[insomnia]

[insomnia]

Izrael danas izveo zracne napade na pojas Gaze. Ciljajuci pripadnike “Islamskog dzihada”. Ima poginulih civila
Ovi sada za osvetu rokaju po Izraelu. Preko 100 raketa ispaljeno na Izrael

[insomnia]

[insomnia]

U danasnjim napadima 15 mrtvih. Među njima i petogodisnja djevojcica.
U izraelu nema povrjedjenih

[immuno]

74 godine ih ubijaju, istjeruju... Tone zakona, rezolucija, zabrana, apela.... Ljudi umiru u svojoj zemlji, u svojoj kuci za koje neko tvrdi da je njihovo I jos kazu da su ugrozeni

[Krokodil Behko]

74 godine ih ubijaju, istjeruju... Tone zakona, rezolucija, zabrana, apela.... Ljudi umiru u svojoj zemlji, u svojoj kuci za koje neko tvrdi da je njihovo I jos kazu da su ugrozeni

Odnekud nam zvuči poznato?
Al nećeš mi vjerovati, čak i oni imaju svoje fanove među nama.

[Mundzira]

74 godine ih ubijaju, istjeruju... Tone zakona, rezolucija, zabrana, apela.... Ljudi umiru u svojoj zemlji, u svojoj kuci za koje neko tvrdi da je njihovo I jos kazu da su ugrozeni

Odnekud nam zvuči poznato?
Al nećeš mi vjerovati, čak i oni imaju svoje fanove među nama.

Imena?