Bosanski forum

Da li neko zna ako si zaposlen u firmi u Njemackoj koja ti placa kurs njemackog i ako padnes dva puta njemacki jezik, da li ce produziti vizu i ici ces na kurs treci put ili? A uvjet je B2.

koliko cujem...tamo su ti sad neki drugi jezici IN....

A ma da, stvarno, wow, hvala

Na prvo pitanje nemam odgovor

malena wrote:Da li neko zna ako si zaposlen u firmi u Njemackoj koja ti placa kurs njemackog i ako padnes dva puta njemacki jezik, da li ce produziti vizu i ici ces na kurs treci put ili? A uvjet je B2.

Koliko znam uvjet za produzenje vize je poznavanje jezika, tako da... Samo ne znam ako vec radis tamo sta ti je jezik toliki problem Plus rece da ti firma placa kurs ... Gdje je problem?

Nece da uci.

Mrsko to ocima gledati. Neko bi dao sve da mu se pruzi takva saMsa, grdne rane.

sta galamite na curicu,mozda se zaljubila pa nije stigla ucit..

Pasaga wrote:koliko cujem...tamo su ti sad neki drugi jezici IN....

To mora da je neka glupa firma kad placa i kad padnes dva puta. I ja sam polagala nekad jedan ispit u svojo firmi,a ko nije polozio drugi put je sam placao. I posteno. Zasto bi neko nagradjivao lijenost?

Ja bih to gledala kako cu kuci poslati odmah,kad ti neces teke da se fatis kako si produktivan/a kao radnik uopce?
Sta ces doprinijeti?
Kako vas nije sramota uzeti platu? Ili vas nije sram da ljudi placaju dva puta?

Tesko ti nauciti?

zasto uopce razmisljas ako padnem dva puta? Lati se i ne pustaj,nocivaj nad knjigom. Ili radije razmisljaj:sta ako me kamion udari,pa nemoj nikako ni ustati iz kreveta. To vam je ionako hobi danas. Uzas.

Ne ucite njemacki niposto. Mi ucimo vase jezike.

malena wrote:Da li neko zna ako si zaposlen u firmi u Njemackoj koja ti placa kurs njemackog i ako padnes dva puta njemacki jezik, da li ce produziti vizu i ici ces na kurs treci put ili? A uvjet je B2.

Zavisi koliko si im bitan kao radnik. Ako mijenjaš izolaciju na visokonaponskim vodovima, dok su isti pod naponom, dovešće ti ljudi 5 prevodilaca.

Njemačka u sljedećih 40 godina treba 260.000 useljenika godišnje kako bi nadoknadila manjak radne snage, proizlazi iz jedne studije Zaklade Bertelsmann objavljene u utorak.
„Njemačka je u budućnosti ovisna ne samo o useljenicima iz zemalja Europske unije nego i izvan“, stoji u studiji Zaklade Bertelsmann. U protivnom će se, kako nadalje stoji u studiji, broj zaposlenih u Njemačkoj do 2060. smanjiti za 13 milijuna.

Prema studiji koju su za Zakladu Bertelsman proveli Institut za istraživanje tržišta rada i Visoka škola u Coburgu, broj useljenika iz zemalja Europske unije bi sa sadašnjih 250.000 godišnje mogao u sljedećim godinama biti prepolovljen. Stoga se Njemačka mora pojačano orijentirati prema useljenicima izvan Europske unije.

„Trenutno svega 38.000 stručnjaka godišnje dolazi iz zemalja koje nisu članice EU-a. Taj broj bi se trebao povećati na 150.000“, stoji u studiji, prenosi Hina.

Kao jedan od glavnih razloga drastičnog smanjenje stručnjaka se navodi odlazak u mirovinu generacije tzv. baby-boomera koji su rođeni između sredine pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Studija već polazi od toga da će granica za odlazak u mirovinu biti podignuta na 70 godina i da će se ujednačiti broj muškaraca i žena koji rade. Studija političarima sugerira da se zakon o useljavanju stručne radne snage, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri, što prije počne primjenjivati u punom snagom.

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) koja zajedno s demokršćanskom Unijom CDU/CSU sudjeluje u radu vlade, apelirala je na koalicijskog partnera da ubrza stupanje useljeničkog zakona, koji je u kabinetu prihvaćen krajem prošle godine, na snagu.

Prema informacijama Savezne agencije za zapošljavanje Njemačkoj osim visokokvalificiranih stručnjaka nedostaju radnici sa srednjom stručnom spremom u tehničkom i građevinskom sektoru.

Pripadnici desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) koja se protivi svakom obliku useljavanja, odbacili su zahtjeve za pojačanim useljavanjem i ukazala na 2,1 milijuna nezaposlenih u Njemačkoj koje bi, prema AfD-u, trebalo integrirati u tržište rada.



(Vijesti.ba / FENA)

I Bosni također ako ne i vise

Briga me vala, nit mi trebaju naši ni njihovi

Ivan Lovrić iz Allensbacha u novom videu, koji je podijelio na YouTubeu, detaljno je izložio vlastite troškove života u Njemačkoj, ali je naveo i koliko visoki bi općenito mogli biti troškovi života u Njemačkoj za bilo koga ko živi tamo ili se želi preseliti.

Najveći trošak u Njemačkoj, prema njegovim riječima, je stan. On lično plaća 715 eura za svoj stan koji ima dvije spavaće sobe i dnevni boravak, a u tu cijenu su uključeni voda i grijanje. Inače, cijene stanova u Njemačkoj kreću se od 450 eura do 1500 eura ili više, ovisno o lokaciji i veličini stana.

Ivanova porodica za struju mjesečno izdvaja 56 eura. Za internet i televiziju plaća se između 15 eura mjesečno, pa sve do 50 ili više eura, ovisno o paketu. Ivan plaća od 50 do 60 eura, no s obzirom da je isključio opciju njemačke televizije uskoro će plaćati 35 eura samo za brzi internet.

Njegova supruga i on koriste i dva mobitela za koja plaćaju 50 eura. U to je uračunat 1GB internetskog prometa u Evropi, a u Njemačkoj imaju neograničen internet. Inače, trošak za mobitele može biti od 10 pa do 150 eura.





Za lično osiguranje, u što su uračunati on, njegova supruga i djeca, plaća 65 eura te su s tim osigurani na 100.000 eura.

Automobil je za Ivanovu porodicu veliki trošak budući da imaju dva automobila te troše puno goriva za put do posla i prijevoz djece. Za dva automobila plaćaju osiguranje 1300 eura, oko 200 eura goriva mjesečno, 76 eura poreza te servis 90 eura za manji automobil i 240 eura godišnje za veći automobil.

Za vrtić Ivanova porodica izdvaja 90 eura mjesečno plus 40 do 60 eura za užinu jer u njemačkim vrtićima obično nije uračunata hrana. Školu za kćer ne plaća budući da je škola u Njemačkoj većinom besplatna. Inače, troškovi vrtića i jaslica mogu biti od 0 do 300 ili više eura. Ivan je ranije za sina trebao plaćati 250 eura jaslice, koje su skuplje od vrtića. Međutim, s obzirom da je to bilo u vrijeme kada je manje zarađivao, država ga je subvencionirala sa 190 eura.

Važno je napomenuti da se u Njemačkoj plaća porez na psa koji iznosi 100 do 300 ili više eura.

Oko 400 eura Ivanova porodica potroši na hranu, no moguće je preživjeti u Njemačkoj i s 50 ili čak i manje eura. Kada je on došao u Njemačku nije imao puno novaca, no preživio je cijeli mjesec s 34 eura.

Za aktivnosti u slobodno vrijeme, poput odlaska u kino ili na večeru, izdvajaju oko 150 eura, a za kćer izdvajaju 34 eura za trening rukometa i 30 eura mjesečno za ples. I dok oni ne troše ništa novaca za javni prijevoz, autobus i voz, inače se za ovu uslugu plaća do 100 ili više eura.

U konačnici, računica je pokazala da Ivanovi mjesečni troškovi boravka u Njemačkoj iznose 2323 eura.

(SB)

Realne cifre. U Svedskoj je u zadnje vrijeme struja ekstremno skupa, drzava pustila elektrokompanije da rade sta hoce.
Tako imamo smijesne situacije na sjeveru zemlje sa jako niskim temperaturama gdje se ljudi doslovno pocinju bojati upotrebe
svakog elektricnog aparata, narocito zimi

Melek wrote: 24 Feb 2019, 09:59 Realne cifre. U Svedskoj je u zadnje vrijeme struja ekstremno skupa, drzava pustila elektrokompanije da rade sta hoce.
Tako imamo smijesne situacije na sjeveru zemlje sa jako niskim temperaturama gdje se ljudi doslovno pocinju bojati upotrebe
svakog elektricnog aparata, narocito zimi

...gledah neku vece na 4-oki... jednu anketu,gore negdje...
oni penzioneri vele,uskoro cemo od penzije samo moci platit struju ...

Pasaga wrote: 24 Feb 2019, 10:01

Melek wrote: 24 Feb 2019, 09:59 Realne cifre. U Svedskoj je u zadnje vrijeme struja ekstremno skupa, drzava pustila elektrokompanije da rade sta hoce.
Tako imamo smijesne situacije na sjeveru zemlje sa jako niskim temperaturama gdje se ljudi doslovno pocinju bojati upotrebe
svakog elektricnog aparata, narocito zimi

...gledah neku vece na 4-oki... jednu anketu,gore negdje...
oni penzioneri vele,uskoro cemo od penzije samo moci platit struju ...

Jesi vidio onog tipa sto su mu nakalemili da plati preko 18 000kr za jedan mjesec?

nisam to ...
ako su oni zarezali toliko.... morat ce ....
nema te sile koja ce to umanjit,promjenit...
znas i sam ....


prije koju god. poznam par ljudi,koji su uzimali kredite da plate ....
zalbe,revizije .....ubleha ....

..ja prodjem ..oko hiljadarke ....sad u zimskim uslovima ....
u ljetnim mjesecima vrlo povoljno .....

Jedino im je stan dosta skup... Ostalo iste cijene kao tu, hrana i jeftinija, uz barem duplo veće plaće
(iz slo perspektive)