Bosanski forum

Najbrže rastuće drvo na svijetu - drvo budućnosti

Zemlja porijekla: srednja i zapadna Kina. (Kad im se rodi dijete obavezno posade paulovniju)


– Raste 5 do 9 metara za godinu dana

- Nadmorska visina - do 2000 metara

- Temperatura - od -25 do +40

- Cvijetovi su lijepi (ljubičasti), bogati nektarom i antioksidansima -Medonosna biljka (među tri najbolja meda na svijetu)

- Listovi apsorbiraju 10 puta više emisije ugljendioksida nego druge vrste drveća

- Crpi i akumulira teške metale iz zemlje te obnavlja tlo nakon erozije i kultivira gnojišta

Za što se koristi paulovnija?

- za izradu muzičkih instrumenata
- u brodogradnji i avio industrijii
- za izradu dasaka za jedrenje, montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, furnira, namještaja, igračaka i drugih predmeta od drveta...
- za izradu peleta i bioetanola, budući da ima iznimno visoku energetsku vrijednost.
-kao stočna hrana zbog visokog udjela bjelančevina (20%) i različitih mikroelemenata, što je čini izuzetno kvalitetnim i probavljivim krmivom.
-cvjetovi se koriste i u farmaceutskoj industriji.
-listovi promjera oko 70 centimetara sadrže do 15 % azota pa se rabe i u proizvodnji kvalitetnog humusa.

Med od paulovnije se koristi u liječenju bronhitisa i drugih respiratornih bolesti, a također poboljšava rad žuči i jetre i probave općenito.

Cvijeta, dvadeset dana prije bagrema (početak aprila), prije listanja.

U Federaciji BiH je zabranjena vrsta dok je u RS njen uzgoj dozvoljen. (SDA-HDZ stručnjaci se boje da ne pojede naše autohtono drveće)
Ovog ljeta su inspektori u okolini Hlivna spalili veliku količinu rasadnog materijala.

Nisam znao da je kod nas zabranjeno.
Još ja konto, da zasadim par komada
Joj, čini mi se da mi je Badema nešto govorila o ovom drveću, ali izgleda da ni ona ne zna za zabranu

Nisam baš najupućeniji, ali možda ta zabrana ima osnova. Naša je šuma korisna i svojom je strukturom jako dobra, pošto najveći dio nje otpada na crnogorično drvo, hrast i bukvu. Preciznije, sve ono što je iskoristivo u industriji, pa čak je i na zavidnoj cijeni, na tržištu. Takve šume nećete naći u većini zemalja Evrope.

Krokodil Behko wrote:Nisam znao da je kod nas zabranjeno.
Još ja konto, da zasadim par komada
Joj, čini mi se da mi je Badema nešto govorila o ovom drveću, ali izgleda da ni ona ne zna za zabranu

Nisam baš najupućeniji, ali možda ta zabrana ima osnova. Naša je šuma korisna i svojom je strukturom jako dobra, pošto najveći dio nje otpada na crnogorično drvo, hrast i bukvu. Preciznije, sve ono što je iskoristivo u industriji, pa čak je i na zavidnoj cijeni, na tržištu. Takve šume nećete naći u većini zemalja Evrope.

Zabrana postoji ,ali se sadi na sve strane.U Hercegovini ima nekoliko plantaža, doduše u Berkovićima (RS), a kod nas individualno, već je ima po parkovima. Vidio sam desetak sadnica u Tuzli oko Klinike za srce. Profesor Tanović. sa profesorima Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i Mostaru, već nekoliko godina, bezuspješno, vodi borbu sa federalnim ministarstvom da se legalizuje njena sadnja.

KOMESAR wrote:

Krokodil Behko wrote:Nisam znao da je kod nas zabranjeno.
Još ja konto, da zasadim par komada
Joj, čini mi se da mi je Badema nešto govorila o ovom drveću, ali izgleda da ni ona ne zna za zabranu

Nisam baš najupućeniji, ali možda ta zabrana ima osnova. Naša je šuma korisna i svojom je strukturom jako dobra, pošto najveći dio nje otpada na crnogorično drvo, hrast i bukvu. Preciznije, sve ono što je iskoristivo u industriji, pa čak je i na zavidnoj cijeni, na tržištu. Takve šume nećete naći u većini zemalja Evrope.

Zabrana postoji ,ali se sadi na sve strane.U Hercegovini ima nekoliko plantaža, doduše u Berkovićima (RS), a kod nas individualno, već je ima po parkovima. Vidio sam desetak sadnica u Tuzli oko Klinike za srce. Profesor Tanović. sa profesorima Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i Mostaru, već nekoliko godina, bezuspješno, vodi borbu sa federalnim ministarstvom da se legalizuje njena sadnja.

De ti meni reci, ako ja to posadim na proljeće, hoće li tu do oktobra, biti nekoliko metara ogrijeva?

Mogu ti reći da razumijem ministra. Obzirom da ovo drvo raste abnormalno brzo, šta bi bilo da se raširi?
Nema svaka zemlja unutar svoje šume 3/4 industrijskog drveta. Primjera radi, u Srbiji je to svega 1/4.

Krokodil Behko wrote:

KOMESAR wrote:

Krokodil Behko wrote:Nisam znao da je kod nas zabranjeno.
Još ja konto, da zasadim par komada
Joj, čini mi se da mi je Badema nešto govorila o ovom drveću, ali izgleda da ni ona ne zna za zabranu

Nisam baš najupućeniji, ali možda ta zabrana ima osnova. Naša je šuma korisna i svojom je strukturom jako dobra, pošto najveći dio nje otpada na crnogorično drvo, hrast i bukvu. Preciznije, sve ono što je iskoristivo u industriji, pa čak je i na zavidnoj cijeni, na tržištu. Takve šume nećete naći u većini zemalja Evrope.

Zabrana postoji ,ali se sadi na sve strane.U Hercegovini ima nekoliko plantaža, doduše u Berkovićima (RS), a kod nas individualno, već je ima po parkovima. Vidio sam desetak sadnica u Tuzli oko Klinike za srce. Profesor Tanović. sa profesorima Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i Mostaru, već nekoliko godina, bezuspješno, vodi borbu sa federalnim ministarstvom da se legalizuje njena sadnja.

De ti meni reci, ako ja to posadim na proljeće, hoće li tu do oktobra, biti nekoliko metara ogrijeva?

Mogu ti reći da razumijem ministra. Obzirom da ovo drvo raste abnormalno brzo, šta bi bilo da se raširi?
Nema svaka zemlja unutar svoje šume 3/4 industrijskog drveta. Primjera radi, u Srbiji je to svega 1/4.

Ako je posadiš u proljeće već za tri godine ćeš je moći sjeći kao ogrevno drvo. I tako punih sedamdeset godina. Narvno, moraš znati neke osnovne stvari vezano za njen uzgoj:
-ne podnosi podzemne vode (2 metra)
-prve dvije godine se zaljeva dva puta sedmično,poslije više ne,jer joj korjen raste u dubinu do 12 metara
-odmah po sadnji se mora čepirati (odsječe se do jedan cm iznad zemlje)
-iz posječenog stabla izrastu izdanci od kojih se izabere najači za sljedeći rast

p.s.
Struka kaže da je to jedna od najboljih biljaka za tlo i okoliš,a politika da je štetna.

KOMESAR wrote:

Krokodil Behko wrote:

KOMESAR wrote:

Krokodil Behko wrote:Nisam znao da je kod nas zabranjeno.
Još ja konto, da zasadim par komada
Joj, čini mi se da mi je Badema nešto govorila o ovom drveću, ali izgleda da ni ona ne zna za zabranu

Nisam baš najupućeniji, ali možda ta zabrana ima osnova. Naša je šuma korisna i svojom je strukturom jako dobra, pošto najveći dio nje otpada na crnogorično drvo, hrast i bukvu. Preciznije, sve ono što je iskoristivo u industriji, pa čak je i na zavidnoj cijeni, na tržištu. Takve šume nećete naći u većini zemalja Evrope.

Zabrana postoji ,ali se sadi na sve strane.U Hercegovini ima nekoliko plantaža, doduše u Berkovićima (RS), a kod nas individualno, već je ima po parkovima. Vidio sam desetak sadnica u Tuzli oko Klinike za srce. Profesor Tanović. sa profesorima Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i Mostaru, već nekoliko godina, bezuspješno, vodi borbu sa federalnim ministarstvom da se legalizuje njena sadnja.

De ti meni reci, ako ja to posadim na proljeće, hoće li tu do oktobra, biti nekoliko metara ogrijeva?

Mogu ti reći da razumijem ministra. Obzirom da ovo drvo raste abnormalno brzo, šta bi bilo da se raširi?
Nema svaka zemlja unutar svoje šume 3/4 industrijskog drveta. Primjera radi, u Srbiji je to svega 1/4.

Ako je posadiš u proljeće već za tri godine ćeš je moći sjeći kao ogrevno drvo. I tako punih sedamdeset godina. Narvno, moraš znati neke osnovne stvari vezano za njen uzgoj:
-ne podnosi podzemne vode (2 metra)
-prve dvije godine se zaljeva dva puta sedmično,poslije više ne,jer joj korjen raste u dubinu do 12 metara
-odmah po sadnji se mora čepirati (odsječe se do jedan cm iznad zemlje)
-iz posječenog stabla izrastu izdanci od kojih se izabere najači za sljedeći rast

p.s.
Struka kaže da je to jedna od najboljih biljaka za tlo i okoliš,a politika da je štetna.

Liči da bi to trebalo držati podalje od kuće, zbog prejakog korijena?
Dobro bi mi došlo par komada "vižkuće", ima slijeganja tla. Već imam poveliki orah tudi

Krokodil Behko wrote:
Liči da bi to trebalo držati podalje od kuće, zbog prejakog korijena?
Dobro bi mi došlo par komada "vižkuće", ima slijeganja tla. Već imam poveliki orah tudi

Paulovnija ima uzak,ali dubok korjen i možeš je saditi tik uz kuću, a istina je da je pogodna za sadnju na klizištima.

Paulovnija kao stočna hrana sadi se u proredu 4.000 sadnica na jedan hektar. Kad dostigne visinu 70 cm kosi se i silažira. I tako 7 puta godišnje. Prinos je oko 100 tona po hektaru,tj može izhraniti 100 krava.

Koja struka, drvosječka možda

Uvođenje bilo koje vrste (kako biljne tako i životinjske) u novo stanište može rezultirati totalnim disbalansom i uništenjem ekosistema.Ne može se gledati samo jedna biljka, u pitanju su sve vrste života na određenom području, od mikroorganizama pa da onih velikih.

Bla wrote:Koja struka, drvosječka možda

Uvođenje bilo koje vrste (kako biljne tako i životinjske) u novo stanište može rezultirati totalnim disbalansom i uništenjem ekosistema.Ne može se gledati samo jedna biljka, u pitanju su sve vrste života na određenom području, od mikroorganizama pa da onih velikih.

Tačnije nauka.
Svi eminentni profesori svijeta odobravaju njenu sadnju i uzgoj.

Koja nauka?
U Sjevernoj americi je izrazito invazivna biljka.
https://www.invasivespeciesinfo.gov/pla ... tree.shtml
Pa nije ni čudo što je drugdje gdje se nije raširila, zabranjena.

Možemo eventualno pričati o tome šta su invazivne biljke.

Kod nas su proljetos posadili drvored uz zaobilaznicu pored Kladušnice te popunili prazine po parku.

Ispada drvenasti "korov" ta paulovnija, jel' ?

Da

Šteta, jer je prelijepa.

Tako sam bila oduševljena nekakvim crvenim drvcetom koje sam gledala svaki put kad idem u Cazin pred jednom kućom. Jedne prilke kad sam bila sama zaustavim se
i lijepo s domaćinima popričam i dobijem malu sadnicu.
Pazila je i mazila pored balkona, došla moja mama nakon mjesec dana sva u čudu šta će mi taj korov,
nekontrolisano se širi i bla-bla-bla ...
I na paulovniju sam se bila nameračila, čitav red posaditi uz parcelu na selu, pored lavandu i u toj ljepoti pčelice ....

Bla wrote:Koja nauka?
U Sjevernoj americi je izrazito invazivna biljka.
https://www.invasivespeciesinfo.gov/pla ... tree.shtml
Pa nije ni čudo što je drugdje gdje se nije raširila, zabranjena.

Možemo eventualno pričati o tome šta su invazivne biljke.

A,koja se to biljka ne širi?

Ja ne držim ni jednu stranu, ali ako je naši političari zabranjuju to je iz nekih drugih razloga. Paulovnija je jedna od najmedonosnijih biljaka, odmah poslije evodije.Svima je poznat uvoznički lobi koji uvozi med iz Kine kao i izvoznički koji izvozi trupce.Paulovnija bi mnogima pomrsila račune,jer počinje cvjetati već treće godine,a sedme je već industrijska biljka.

Chloe wrote:Šteta, jer je prelijepa.

Tako sam bila oduševljena nekakvim crvenim drvcetom koje sam gledala svaki put kad idem u Cazin pred jednom kućom. Jedne prilke kad sam bila sama zaustavim se
i lijepo s domaćinima popričam i dobijem malu sadnicu.
Pazila je i mazila pored balkona, došla moja mama nakon mjesec dana sva u čudu šta će mi taj korov,
nekontrolisano se širi i bla-bla-bla ...
I na paulovniju sam se bila nameračila, čitav red posaditi uz parcelu na selu, pored lavandu i u toj ljepoti pčelice ....

Nemaš ti čega da se plašiš.Mnogo je opasniji lješnik od paulovnije.

Nije to dzaba zabranjeno.da valja bilo bi je po tapadnoj evropi na svakom cosku.

Luna. wrote:Nije to dzaba zabranjeno.da valja bilo bi je po tapadnoj evropi na svakom cosku.

U Velikoj Britaniji je hit ovih dana.