Zločini ustaša nad stanovništvom Sarajeva
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Građani Sarajeva obešeni od ustaša pre povlačenja 2. aprila 1945.
Zločini ustaša nad stanovništvom Sarajeva predstavljaju primer masovnih zločina genocida nad jevrejskim i srpskim stanovništvom, kao i masovnih ratnih zločina nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Sarajeva, koje je sprovodio ustaški režim Nezavisne Države Hrvatske, tokom Drugog svetskog rata. Mnogi stanovnici Sarajeva, koji su bili žrtve režima NDH, stradali su kao komunisti i antifašisti, bez obzira na etničko poreklo.
Tokom Drugog svetskog rata stradalo je najmanje 10.789 stanovnika glavnog grada Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja stradalih poznata je odgovornost za smrt 9.110 stradalih. Od ovog broja, oružane formacije NDH odgovorne su za smrt 95,87% stradalih Sarajlija.
Za zločine nad stanovništvom Sarajeva naročito je karakterističan velik broj stradalih sarajevskih Jevreja od strane oružanih formacija NDH. Državne vlasti Nezavisne Države Hrvatske najodgovornije su za sprovođenje Holokausta nad sarajevskim Jevrejima. Tokom Drugog svatskog rata stradalo je najmanje 8.776 sarajevskih Jevreja. Ova brojka predstavlja poslednju publikovanu poimenično poznatu brojku stradalih sarajevskih Jevreja, ali je konačan broj stradalih Sarajlija u Holokaustu svakako veći.
Najveći broj stanovnika Sarajeva stradao je u ustaškim logorima: Jasenovac, Stara Gradiška i Đakovo.
Numeričko određenje broja stradalih[uredi - уреди | uredi izvor]
Etnička struktura:
Jevreji 8.776 (81,34%)
Srbi 1.029 (9,54%)
Hrvati 473 (4,38%)
Muslimani/Bošnjaci 410 (3,80%)
ostali i nepoznati 101 (0,94%)
Napomena: kako napominje istoričar Dragan Cvetković, kustos Muzeja žrtava genocida iz Beograda, među stradalim licima koja su u posleratnim popisima registrovana kao Hrvati primetan je nemali broj lica za koja se može pretpostaviti da su jevrejskog (aškenaskog) porekla.
Rodna struktura:
muškarci 5.828 (54,02%)
žene 4.961 (45,98%)
Od 10,789 žrtava 411 su pali borci NOVJ, među kojima su zastupljeni pripadnici svih većih etničkih grupa koje su živele u Sarajevu. Najveći broj stradalih su bili civili - najmanje 10.362 stanovnika Sarajeva.
Najveći broj pripadnika NOVJ je stradao 1945. - 145 boraca (35,28%), dok je najmasovnije stradanje civilnog stanovništva zabeleženo u prve dve godine rata - 1941: 1,250 stanovnika, i 1942: 7,831 stanovnik.
Najveći broj Jevreja stradao je u drugoj ratnoj godini (1942) kada je stradalo najmanje 7.469 Jevreja grada Sarajeva, dok je najveći broj Srba stradao u prvoj ratnoj godini (1941) kada je stradalo najmanje 292 sarajevskih Srba. Ipak, 1941. je najviše stradalo Jevreja - najmanje 774 lica.
Odgovornost za stradanje poznata je za 9.110 lica (84,44% slučajeva):
Oružane snage NDH 8,734 (95,87%)
Oružane snage Trećeg Rajha 339 (3,72%)[1]
Stanovništvo glavnog grada Bosne i Hercegovine je ubedljivo najviše stradalo od strane oružanih formacija Nezavisne Države Hrvatske. Ovaj podatak treba posmatrati u svetlu činjenica da je ogromna većina sarajevskih Jevreja stradala u ustaškim, a ne u nemačkim nacističkim logorima. Takođe, najveći broj sarajevskih Srba, ali i velik broj sarajevskih Bošnjaka, ubijen je od strane ustaša.
Najveći broj stanovnika Sarajeva stradao je u ustaškim logorima: Jasenovac, Stara Gradiška i Đakovo.
Ovako su postupali prema mojim sugradjanima ustsaki koljaci, izdajnici i Hitlerove sluge
