Wikipedia - pouzdan izvor?

[Maja]

Prema najnovijem istraživanju, šest od deset članaka objavljenih na Wikipediji sadrži netačne informacije.

Broj grešaka zaista je previsok te pokazuje koliko je zapravo nepouzdana. Uprkos tome, svi koriste Wikipediju, od učenika kojima treba za domaću zadaću, do zaposlenika raznih firmi. Poznato je da podatke na Wikipediju stavljaju svi koji žele, stoga ovaj postotak grešaka ne čudi. Osim nesvjesnih, ima i onih koji svjesno griješe pri postavljanju podataka na ovu mrežu.

Mnogi korisnici Wikipedije žale se i na sporost administratora, koji dugo čekaju dok ne izmjene neku pogrešnu činjenicu, prenosi Index. Istraživanje je proveo Public Relations Journal na više od hiljadu čitatelja koji koriste Wikipediju. "Status quo nikome ne odgovara. Ovo se ne može nastaviti. Visok postotak grešaka ne pomaže nikome, pogotovo korisnicima koji se uzdaju u tačnost podataka na Wikipediji", rekao je profesor DiStaso.

[Maja]

Eto........čak sam greškom istu vijest postavila dva puta

[Sheval]

Ja sam pronašao jedno stotinjak grešaka.

[carobnjak N]

Najveća fora je što mnogi namjerno koriste te greške u raspravama po forumima kao "dokaz" neke svoje gluposti.
Tako imamo izmišljotinu čak iz srednjeg vijeka da se djed Muhameda a.s. zvao "Alah" ,što nema nikakve veze sa stvarnošću jer je to naziv za Boga kod arapa još iz drevnih vremena ili da je Muhamed a.s. bio katolik ,a katoličanstvo nastalo vjekovima nakon njegove smrti itd. Međutim to je neko unio na wikipediu namjerno kao još gomilu laži i to kad se ukuca pojam "Ćaba" ,što znači da je taj neko sa isključivo našeg govornog područja.

[STrendzer]

A kome jos uopste vjerovat,ustvari,postoji li istina,ona prava istina?!...ja mislim da ne postoji.
Moja generacija nije zapamtila II svjetski rat,znam samo ono sto mi se serviralo u skolsikim udzbenicima,Historija itd.,a ono sto tu pise se toliko razlikuje od onoga sto su mi neki stariji ljudi koji su dozivjeli rat ispricali,tj. osjetili rat na svojoj kozi.

Znam da Historiju pise pbjednik i ona mora da bude takva kakvu je doticni pobjednik zeli,mora njemu da pase,sto znaci da je istina nebitna i stoga sam i izgubio povjerenje u takve stvari.Ako pogledamo ovaj zadnji rat u Bosni,mnogi od nas su ga licno dozivjeli,a pogledajte koliko lazi i neistine se pise o tom ratu.
Jednostavno covjek nema pojma vise sta se zaista tacno desavalo a to je samo nesto preko 20-tak godina od kraja rata.Ako imamo ovu cinjenicu na umu onda slijedom toga da se zakljucit da je istina o onim dogadjajima,vaznim dogadjajima,koji su se desavali prije 100,200,500 i vise hiljada godina skor pa nikakva...,ustvari izmisljena!
I tada je pobjednik pisao svoju istinu koja se kroz vjekove sto puta okretala tako da danas zbilja nista se tacno ne zna.

Znaci pola bacit u vodu,a od one druge polovine pola je laz,onu preostalu cetvrtinu uzmi sa velikom dozom skepsisa,sto znaci,i vjeruj i ne vjeruj.

[tetovirane_ruke]

užasnut sam
činjenicom da je wikipedija na bosanskom jadna i siromašna.
količinom grešaka na wikipediji pisanoj na južnoslavenskim jezicima....


npr. na hrvatskoj piše u Molierovoj biografiji da je rođen 1622 a umro 1673, što je tačno.
međutim u istom tekstu ispod njegove slike piše da je rođen 1622 a umro 1881.
na istom mjestu se navodi kao period njegovog pisanja 1855-1881.
znači živio je preko 250 godina.....
takvih grešaka sam našao puno (previše) tako da je wikipedija dosta nepouzdana.

mada.....wikipedija na engleskom je .....fan ta sti čna!

[Krokodil Behko]

Wikipedia može biti pouzdan izvor ako je riječ o osnovnim informacijama. Znaju i pogriješiti ali dosta puta olakšaju traganje ako su neke jednostavnije stvari u pitanju, kao što su datumi, razne biografije, diskografije ili neki važniji događaji. Inače, pouzdati se u njih ako je neka jača forumska rasprava u pitanju, to ne bih nikome preporučio. Niko ih ne priznaje kao relevantan izvor.

[DobriČajevi]

Čuo sam priču da je neka profesorica (demokratije čini mi se) skontala da njeni studenti na ispitima prepisuju s Wikipedije, budući da su ispite radili na kompu. Primjetila žena da nije u pitanju par studenata već da je to uzelo maha pa je pred jedan ispit namjerno izmjenila sadržaj na stranicama odakle bi mogli prepisati, i naravno skoro svi su pali

Wikipedia je postala bojno polje za razne interesne grupe, ide se do toga da se unajmljuju osobe (najčešće studenti) koje će lobirati i izmjenjivati sadržaj tamo gdje im treba.

[Bambi]

Wikipedija je prije bila pouzdan izvor koliko - toliko... Ja odem na englesku wikipediju pa tamo tražim šta me interesuje,jer uglavnom tamo niko ne piše i ne dodaje... A kako svi mogu pisati i prepravljati wikipediju,nije baš toliko siguran izvor...

[Rockefeller]

Wikipedia može biti pouzdan izvor ako je riječ o osnovnim informacijama. Znaju i pogriješiti ali dosta puta olakšaju traganje ako su neke jednostavnije stvari u pitanju, kao što su datumi, razne biografije, diskografije ili neki važniji događaji. Inače, pouzdati se u njih ako je neka jača forumska rasprava u pitanju, to ne bih nikome preporučio. Niko ih ne priznaje kao relevantan izvor.

Tačno tako.

[Bla]

Jedan period sam pisao za bosansku wikipediju.

Greške se dešavaju na ovaj ili na onaj način, ali se isto tako i ispravljaju. Ne vidim ništa sporno u tome.
Ako mislite da kada uzmete bilo koju štampanu enciklopediju, da je bezgrešna, onda ne mislite dovoljno duboko.

Veći broj osoba koje rade na istoj temi daje kvalitetniju informaciju. Naravno da ne mora uvijek biti tačna, ali kada uočiš grešku, ispraviš je.
Obični korisnici stvari gledaju površno a najčešći komentar je: Može svako napisati šta hoće...
Najčešće zato što nisu uopšte upućeni na koji način djeluje zajednica koja stoji iza toga.

Ljudi koji rade na stvaranju kontenta se konstantno dogovaraju i slijede neka pravila na koji način da informacije poboljšaju, spriječe greške, ili ukažu na nereferencirane podatke itd, tako da skoro svaki tekst vrijedan pomena ima i reference na koje se poziva itd. Naravno da nije svaka tema u istoj fazi razvoja. Neki tekst koji po prvi put osvane danas će za godinu dana vjerovatno biti puno kvalitetniji itd.
Namjerno ubacivanje pogrešnih podataka se po tamošnjoj terminologiji naziva vandalizam, koji je u počecima bio prava pošast, ali su u međuvremenu smišljene raznorazne tehnike za borbu protiv istog.

Sve u svemu, masovnost daje bolji kvalitet, pa se najčešće, ako nismo spriječeni jezikom, obraćamo engleskoj wikipediji ako tražimo informaciju.

Mislim da ima tu dosta subjektivnog, ako neko npr. ne preispituje informaciju koja se nalazi u štampanom izdanju nego je uzima zdravo za gotovo. Psiha je čudo.

[Krokodil Behko]

Knjige tradicionalnih enciklopedija sve češće prikupljaju prašinu, djelomično i zbog postojanja Wikipedije, internet izvora znanja dostupnog iz svakog dijela svijeta, pokrenutog prije tačno 15 godina.

Entuzijasta Jimmy Wales i programer Larry Sanger 15. januara 2001. pokrenuli su Wikipediju s uzvišenim ciljem stvaranja sveobuhvatne zbirke svjetskog znanja dostupne svima.

Petnaest godina kasnije, njen osnivač nada se da će da cilj održi živim - i besplatnim.

"Nadamo se da će tako ostati. Nemamo nikakvih planova to da promijenimo. Zadovoljni smo stvarima kakve jesu", rekao je Wales.

Wikipedia danas ima više od 37 miliona članaka na gotovo 300 jezika. Financira se isključivo donacijama, a ne reklamama. Wales kaže da mu nije žao što je Wikipediju održao besplatnom iako je gledao kako neki drugi internet inovatori postaju milijarderi.

"Vrlo samo zadovoljan ishodom. Imam sjajan život i uživam u svakoj minuti", rekao je Wales.

Iako je djelotvorno zamijenila nekada sveprisutne štampane enciklopedije, Wikipedia je suočena s nekim izazovima u budućnosti.

Na primer, ne radi dovoljan broj žena, što je slučaj i u mnogim drugim tehnološkim kompanijama, no ističu da su u stalnoj potrazi za većim brojem saradnica.

Žene čine samo 15 posto "zajednice", kako se kolektivno nazivaju osobe koje dobrovoljno doprinose internet enciklopediji.

"Zajednica stvarno želi da se promijeni, ali promjene dolaze sporije nego što bismo htjeli", rekao je Wales.

Wikipedia se nada da će i proširiti svoj uticaj na populaciju koja rapidno dobiva pristup internetu.

"U razdoblju smo kada broj korisnika interneta u svijetu u razvoju raste nevjerojatnom brzinom i u skladu sa time, jednako brzo raste i broj korisnika Wikipedije u tim zemljama", ističe Wales.

Najavljuje i kako će se Wikipedija više fokusirati na mobilne proizvode kako bi doprla do korisnika koji računaremijenjaju telefonima.

"Moramo posvetiti mnogo pažnje našoj mobilnoj aplikaciji i omogućiti da bude kvalitetna kako bi nam i pristup sa telefona bio dobar", napominje Wales.

Želi li se ostvariti krajnji cilj, da zbirka svjetskog znanja zaista bude dostupna svakome, Wikipedia mora pratiti digitalne trendove.

"Stalni tehnološki napredak stvarno je moćna sila u zbližavanju ljudi, učenju i podjeli znanja", smatra Wales.


(Vijesti.ba)

[Maja]

Nisam znala da je tako mlada.
Sta su prije nje internet filozofi kopirali i pejstali u raspravama

[ina]

"Jos malo" pa se nista vise nece ni stampati na obicnom papiru.
Slova ce nam biti poznata samo na tastaturi.
No profit dura neko odredjeno vrijeme ali ko zna...

[Sheval]

Ma kakva wikipedija...ne kazem da se nema sta pametno nauciti ali...ukucas npr. Mostar,dobijes 7 verzija.

[xcalibre]

Čim svako može editovati, znači da baš i nije pouzdano...

[Bla]

A ako ne može editovati onda je pouzdano? Ma bravo!

[Krokodil Behko]

Valjda editor mora biti član ekipe, pa čak i tada vjerovatno postoje neke grupe/sekcije, admini, modovi, hepeci.

[Bla]

Više sam mislio na fazon tipa: Dnevni avaz ne može editovati svako... Ili bilo koji od mase portala koji ugošćuju, pardon, upošljavaju nadrinovinare, knjige, časopise itd.
Što samim tim pobija tezu da sloboda editovanja odnosno nedostatak iste nije nikakav garant vjerodostojnosti informacije.

[greeneyes]

Ja bome svašta pametnog naJdjem na wikipediji. Pogotovo kad je sport u pitanju. I zasad su dosta tačni po tom pitanju.