Vijesti iz kulture i umjetnosti..

[Shadow]

Pa dobro, umetnost drugarice i drugovi. Ima i losijih.


A ima li gdje slika to...kad je oci nacrtao

[ironman]

[The 51st State]

Izreklamirace se ovo ko konceptuaska umjetnost i bice jos skuplja.

A zastitaru svaka cast, cojek ipo.

[Matan]

Sve je umjetnost, dok ima ko da plati..
kad moze neka slicica dosegnuti vrijednost od milion dolara, ili neki strip..
onda ga jebaji..

[Naseef Mushroom]

Ova me umjetnost sa tri glave podsjeća na

[Maja]

Ovo je meni i dalje hit…Isto Mr.Bean

Ne bih smjela zanociti u istoj prostoriji s ovom slikom. Nekako strasna.

[Shadow]

Lenny Kravitz

[Ljiljan]

Hahhaha Dobar. Nije ni cudo sto je fraer konto da je neka skrabotina.

Prekoputa Monaliza hanume u Louvreu preko cijelog zida Svadba . To je umjetnost. Ne moraju i ne mogu biti svi kao Veronese, Michelangelo itd, ali vala ne mogu ove "savremene" ni na kasiku.

[HAVANA]

Pa ko i bolje sa ovim okicama.

[Masamune]

Ovo je meni i dalje hit…Isto Mr.Bean

Sociolog kad spijunira forumasice

[ina]

Nevjerovatno Ljudskoj gluposti doista nema granica

[Nora Ibsenova]

Vandalizam. Mislim, nije bitno bila neka vrhunska skupa umjetnost, ili izložba dječijih radova, škrabat po nečijem tuđem što je još kao i izloženo je isti vandalizam kao kad poškrabate po nečijem zidu kuće, novoj zgradi i slično.

[Dori]

Znaci bravo zastitar....Isto policajac iz viceva

"Zbilja sam vjerovao da su autori tih slika neki mladi ljudi. Zato sam i pitao te cure jesu li to njihova djela, a one su mi odgovorile: 'Da'. Dale su mi kemijsku olovku i ja sam nacrtao oči. Mislio sam da su to samo crteži nečije djece", iskren je Aleksander.

[ironman]

Rano je suditi.
Svi veliki umjetnici su postali cijenjeni nakon smrti..
Tako da..
Par tackica moze dostici milione za 50 godina

[Odraz]

Hahhaha Dobar. Nije ni cudo sto je fraer konto da je neka skrabotina.

Prekoputa Monaliza hanume u Louvreu preko cijelog zida Svadba . To je umjetnost. Ne moraju i ne mogu biti svi kao Veronese, Michelangelo itd, ali vala ne mogu ove "savremene" ni na kasiku.

Pa ne znaju ljudi ovako crtati pa crtaju kako znaju ... ja to razumijem ...

Ne razumijem one koji plate takve slike tolike pare i daju im mjesto u ozbiljnoj galeriji.

[greeneyes]

Ma treba im dati dnevnicu 100 maraka i koliko si radio i vozdra ta mi ti tu milione trazis

[Hurija]

Gledam mural iscrtane i postavljen na Grbavici Jovanu Divjaku,čovjek bas ne liči na sebe .

[Maja]

Golemo

Broadway nakon 35 godina prestaje prikazivati svoju najdugovječniju predstavu



"Fantom iz opere" - najdugovječnija predstava na Broadwayu u historiji - prestat će se prikazivati nakon 35 godina.

Glasnogovornik je rekao da će mjuzikl, koji je bio kultni događaj od 1988. godine, imati svoje posljednje izvođenje 18. februara 2023. godine.

To je dosad najveća žrtva postpandemijskih problema pozorišta u New Yorku - koja dolazi manje od mjesec dana nakon njegove 35. godišnjice.

Uprkos trajnim recesijama, ratovima i kulturnim promjenama, mjuzikl je skup za održavanje sa svojim razrađenim scenografijama i kostimima, kao i velikom glumačkom ekipom i orkestrom.

Prihodi na blagajnama su oscilirali zbog čega su donijeli odluku o prekidu prikazivanja.

Mjuzikl Andrewa Lloyda Webbera prenosi priču o deformiranom kompozitoru koji opsjeda parišku Operu i ludo se zaljubljuje u nevinu mladu sopranisticu Christine.

Baziran je na romanu Gastona Lerouxa i sadrži neke od najpoznatijih pjesama uključujući "Masquerade", "Angel Of Music", "All I Ask Of You" i "The Music Of The Night"

Prvi put je prikazana u Londonu 1986. godine, a predstavu je od tada vidjelo više od 145 miliona ljudi u 183 grada i izvedena je na 17 jezika.

[Rum]

[spacebound]

DOPRINOS AFIRMACIJI BOSANSKOG JEZIKA: U Sarajevu upriličen naučni skup o Aliji Isakoviću


Naučni skup posvećen Aliji Isakoviću organiziran je u povodu 120. godišnjice osnivanja Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka, istovremeno podsjećajući i na jubileje vezane za život i djelo Alije Isakovića.



Učesnici naučnog skupa o temi "Neminovnosti: Aliji Isakoviću u čast”, koji se danas održava u Sarajevu u organizaciji BZK "Preporod", iznova su skrenuli pažnju na Isakovićevo višestruko značajno književno djelo, na njegov ustrajni i historijski važni rad na očuvanju te afirmaciji jezičkog i književnog naslijeđa oblikovanog na bosanskom jeziku.


Eminentni profesori i akademici podsjetili su na njegov pripovjedački, romaneskni, dramski, putopisni, esejistički, antologičarski, urednički i ukupni kulturni opus i doprinos, teme vezane za život i djelo Alije Isakovića.

Predsjednik BZK “Preporod” Sanjin Kodrić je kazao da su afirmacija bosanskog jezika, bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti za Isakovića bili nerazdvojni procesi, a kroz književnu praksu bilo je moguće lakše skrenuti pažnju na suštinska pitanja jezika.

"Isaković je dao jedan od fundamentalnih doprinosa okončanju višedesetljetnog procesa priznavanja i negiranja bosanskog jezika te bošnjačke i bh. književnosti. Tako je postao jedna od središnjih figura savremene kako lingvističke, tako i književno-naučne bosnistike", istakao je Kodrić.

Jedan od vrhunaca njegova puta ka afirmiranju bosanskog jezika je i Rječnik karakteristične leksike o bosanskom jeziku iz 1992. godine. To je, podsjeća Kodrić, prvi savremeni riječnik bosanskog jezika kao takvog.

U predgovoru "Slovo o bosanskom jeziku" Isaković između ostalog piše: Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog, ni u okrilju hrvatskog jezika, nije njihova izvedenica, već jedna od objektivnih naporednosti.

Posebno interesovanje za avangardnu dramu Alije Isakoviće pokazala je profesorica Filozofskog fakulteta u Sarajevu Almedina Čengić, koja je podsjetila na prvi antologijski izbor muslimanske književnosti “Biserje” objavljen 1972. godine.

U Hercegovini, pojasnila je, biser ima posebno značenje - đurđevak, cvijet koji je specifičan, simbolizira rađanje proljeća, dok u jednoj varijanti bosanskog jezika ima naziv ‘bisredžik’.

"To je zanimljiv segment onoga što možemo prepoznati u Isakovićevoj zbirci 'Biserje' - ne biseri, ne niska, nego biserje. To ima alegoričan naziv u odnosu na blještavost Hercegovine koja pod kapima vode dobiva jedan drugi oblik, drugi smisao i stalno je prostorom istraživanja i tradicije i umjetnosti, historije na jedan specifičan način", istakla je Čengić.

Uz sve ostale aktivnosti, kako je kazala profesorica Dijana Hadžizukić, Alija Isaković je iznad svega bio izuzetan pripovjedač. Njegovi romani, a pogotovu njegove pripovijetke, pripadaju sferi bošnjačke i bosanskohercegovačke pripovijetke koju nazivamo avangardnom i modernom.

O književnom doprinosu Alije Isakovića govorili su i profesori Uzeir Bavčić, Hadžem Hajdarević, Enes Kujundžić, Sanja Merzić, Alen Kalajdžija, Alija Pirić i drugi.

Poznata djela Alije Isakovića osim kultnog "Biserja" i Riječnika su: Sunce o desno rame (1963), Semafor (1966), Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme (1967), Prednost imaju koji ulaze (1971), Građa za bibliografiju Muslimanske književnosti 1883-1971 (1972), Hodoljublje (1973), Edhem Mulabdić: Izabrana djela (1974), Bibliografija radova o Hasanaginici 1774-1974 (1975), Taj čovjek (1975), Osman - Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Miličević): Izabrana djela (1980) i druga.

Naučni skup posvećen Aliji Isakoviću organiziran je u povodu 120. godišnjice osnivanja Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka, istovremeno podsjećajući i na jubileje vezane za život i djelo Alije Isakovića.

Prošle godine je obilježena 90. godišnjica Isakovićeva rođenja i 25. godišnjica njegove smrti (1932.–1997.), odnosno 50. godišnjica Isakovićeve antologije "Biserje" (1972.) i 30. godišnjica njegova Rječnika karakteristične leksike u bosanskome jeziku (1992.), kao prve antologije bošnjačke književnosti i prvog savremenog rječnika bosanskog jezika.


slobodna bosna