Nova planeta

[Heidi]

Uh, kakva li ce nam bit opozicija u horoskopu
Zlatokosa kvadrat Pluton (lupam )

[storm]

...ako ima srba, hrvata i bošnjaka tamo....piši propalo

da džabe ne putujemo

[Julia-Klara]

svjedocit cemo novoj eri ovih superbogatih koji ce imati love da razervisu mjesto u tim spejsatlovima koji ce ih prebaciti gore.....)a i ...valja im po komad zemlje kupiti) .................kada ovdje nastane apokalipsa i sva ostala sranja .

nesh ti svjedocit nicemu

[storm]

svjedocit cemo novoj eri ovih superbogatih koji ce imati love da razervisu mjesto u tim spejsatlovima koji ce ih prebaciti gore.....)a i ...valja im po komad zemlje kupiti) .................kada ovdje nastane apokalipsa i sva ostala sranja .

nesh ti svjedocit nicemu

...neće onaaa niđe (k'o ni mi )

[Julia-Klara]

ma nec eni docekat da se pocne naseljavat,ali to odmah neke teorije zavjere ...Tigris ko Tigris

[storm]

ma nec eni docekat da se pocne naseljavat,ali to odmah neke teorije zavjere ...Tigris ko Tigris

Jednom vjerujem da svakako hoće...tehnologija progresivno napreduje pa ni te udaljenosti u svjetlosnim godinama neće biti nepremostive...no teško za naših generacija..
a teorija ima koliko i ljudi...
neki dan čitam ispovjest marinca (uss marine corps)
kako se borio protiv vanzemaljaca na marsu 17 godina čuvajući koloniju bogatih zemljana

[Julia-Klara]

pa o tome i govorim, nece biti za nasega vakta

a marinci boga pitaj koliko je i kakve droge taj pojeo

[Krokodil Behko]

Piše u zadnjim rečenicama.
Već sad, ako pošalju male letjelice, stići će tamo za 20 godina.
To znači da dok te letjelice sitgnu tamo i pošalju podatke, ovdje će tehnologija već uznapredovati, pa bi i veće letjelice mogle odletjeti tamo za toliko vremena.
Ostaje problem zemljine teže. Kako sagraditi i lansirati veliki brod sa vlastitim farmama, plus proglem g1 gravitacije, na samom brodu.

[Julia-Klara]

ma ja ba... suplja za sad...nemamo nista od ovog otkrica

[Krokodil Behko]

Ugledni astronom Stephen Kane sa univerziteta San Francisco State objavio je u najnovijem izdanju časopisa "Astrophysical Journal" rezultate istraživanja solarnog sistema oko zvijezde Wolf 1061.

Kane, jedan od vodećih "lovaca na planete", se fokusirao na zvijezdu udaljenu 14 svjetlosnih godina od Zemlje oko koje kruže tri planete, a Kaneovo istraživanje pokazalo je da se jedna od njih nalazi u nastanjivoj zoni.

"Planetarni sistem oko zvijezde Wolf 1061 je važan jer je veoma blizu i pruža nam mogućnost da u budućnosti ustanovimo da li tamo postoji život", rekao je Kane.

Jedna od tri planete, Wolf 1061c, je u potpunosti u nastanjivoj zoni. Radi se o "super Zemlji", čiji je prečnik veći za 64% od naše planete.

"Kada tražimo planete na kojima bi moglo biti života, jedan od prvih uslova koji mora ispunjavati je da se nalazi u nastanjivoj zoni. To znači da mora biti veoma slična Zemlji. Mora biti stjenovita i nalaziti se na optimalnoj udaljenosti od svoje zvijezde. Ako je preblizu, zbog vručine će život biti nemoguć, kao na Veneri, koja je vjerovatno nekada imala mora i okeane poput Zemlje, ali su oni isparili. Ako je predaleko, bit će prehladno i voda bi bila smrznuta, kao na Marsu", rekao je Kane.

No, Kane ipak nije optimista kada je u pitanju život na planeti Wolf 1061c.

"Vjerovatno se radi o planeti sličnoj Veneri, a loša vijest je da smo uočili da su klimatske promjene na njoj veoma česte i burne. Znači da tamo vjerovatno vlada pravi haos, veoma brzo planeta se zagrijava i hladi. No, za sve ovo trebat ćemo dodatne informacije koje ćemo dobiti u budućnosti, a mnogo će nam pomoći novi James Webb teleskop", dodao je Kane.

(klix)

[Heidi]

I ako bude nudila uslove za zivot, mi obicni smrtnici tamo necemo ni primirisati.
Mi smo u ulozi pokusnih kunica za atomsku bombu

[Krokodil Behko]

I ako bude nudila uslove za zivot, mi obicni smrtnici tamo necemo ni primirisati.
Mi smo u ulozi pokusnih kunica za atomsku bombu

Može.. Bitno je da te prepariraju makar, pa da te pošalju u pravcu te planete, pa poslije nekih 600-700 godina, tvoj će DNK aterirati na tu planetu

Ok, postoji i neka teorija o tahion-ima, ali to je samo teorija

[Bla]

pa poslije nekih 600-700 godina, tvoj će DNK aterirati na tu planetu

Rekorder u brzini do sada je letjelica Juno koja je dostizala brzinu od oko 253000km/h,
a sljedeće godine je u planu slanje jedne prema Suncu koja bi trebala da dostigne nekih 724000km/h.

Najbliža zvijezda je udaljena oko 2 svjetlosne godine.

Haj da zaokružimo malo brojeve pa da kažemo da prva preleti za sat koliko otprilike svjetlost za sekundu, a druga koliko svjetlost za dvije sekunde.

Ako svjetlosti treba dvije godine dana da dođe odavde do prve zvijezde, prvoj letjelici bi trebalo oko 3600 puta toliko. 5200 godina. A drugoj oko 3600.
Koliko bi im trebalo do te 14 svjetlosnih godina udaljene je za domaću zadaću.

[Melek]

Jasta. Bolje sjedit s mirom

[Krokodil Behko]

pa poslije nekih 600-700 godina, tvoj će DNK aterirati na tu planetu

Pa evo, i sam si rekao.

Rekorder u brzini do sada je letjelica Juno koja je dostizala brzinu od oko 253000km/h,
a sljedeće godine je u planu slanje jedne prema Suncu koja bi trebala da dostigne nekih 724000km/h.

Prije letjelice Juno, rekord je držao New horizonts, ako se ne varam.

Primjetiš li ti tu da će ta letjelica prema suncu biti odjednom brža za oko 180% i sve to u roku od nekoliko godina.

U sastavni dio mog odgovora, ulazi činjenica, da sam preračunao u sekunde i tih 724.000km/h, znači putovati oko 201km/s-... E sad, čini mi se da je Apollo prema mjesecu putovao oko 1.5km/s i to znači da je ova letjelica brža od Apolla oko 130 puta.

Zašto ovo govorim?
Mi tu tretiramo ogromne vremenske periode, a za svega nekoliko godina, brzina leta u svemiru se utrostručila, pa tako da tvoje pitanje nema baš neke logike.
Možeš danas biti u pravu, a iduće godine, stidjet se svog posta :perezube

Za kraj, čini mi se da je bilo govora o nekim nano letjelicama, koje bi trebale odletjeti do tamo za cca 20-ak god.. Pobrzo, kako mi se čini.

[Melek]

Zavisi dosta i do izabranog cilja. Spucati do mjeseca 201km/s kad je udaljenost do njega max 406 000 km bi bilo malo onako.. Prvo treba dostici tu brzinu, to se moze tek kad se odvoji od zemljine gravitacije. A onda treba i prikociti u Mjesecevu orbitu, za sve to treba energija, tako da sto se te brzine putovanja prema Mjesecu tice to je, barem po meni, vise stvar izbora nego tehnoloskog dometa. Putovanje prema Suncu je vjerovatno kombinacija aktivnih motora koji konstantno rade i proizvode akceleraciju ali isto tako i Sunceve gravitacije. Sad ne znam koliko su se motori usavrsili, ima li tu mjesta za nuklearni reaktor (kolicina ulozene energije spram mase goriva - jedna je stvar kad ti treba gorivo plus kiseonik koji su i teski i glomazni i brzo se trose a druga kad imas male kolicine nuklearnog goriva koje je daleko efektivnije, ili nesto trece..)

Haj' znadni...

[Bla]

Juno je dobio na brzini prolijetanjem pored zemlje nešto više od 2 godine nakon lansiranja.

https://www.youtube.com/watch?v=sYp5p2oL51g

[Krokodil Behko]

Zavisi dosta i do izabranog cilja. Spucati do mjeseca 201km/s kad je udaljenost do njega max 406 000 km bi bilo malo onako.. Prvo treba dostici tu brzinu, to se moze tek kad se odvoji od zemljine gravitacije. A onda treba i prikociti u Mjesecevu orbitu, za sve to treba energija, tako da sto se te brzine putovanja prema Mjesecu tice to je, barem po meni, vise stvar izbora nego tehnoloskog dometa. Putovanje prema Suncu je vjerovatno kombinacija aktivnih motora koji konstantno rade i proizvode akceleraciju ali isto tako i Sunceve gravitacije. Sad ne znam koliko su se motori usavrsili, ima li tu mjesta za nuklearni reaktor (kolicina ulozene energije spram mase goriva - jedna je stvar kad ti treba gorivo plus kiseonik koji su i teski i glomazni i brzo se trose a druga kad imas male kolicine nuklearnog goriva koje je daleko efektivnije, ili nesto trece..)

Haj' znadni...

Pa jesi ti u pravu, samo što ja ipak govorim o principu napretka tehnologije.
sad da pošalješ letjelicu na Alpha centaury, trebalo bi joj 30.000 godina, a za 100 godina, tehnologija će vjerovatno napredovati i prispjeće letjelica koja će do tamo odletjeti znatno brže. Znači, preteći će ovu koju bi poslali sad i to za hiljade godina, a u srazmjerama ljudskog vijeka, puno je i nekoliko godina zar ne.

Ali nema veze.

Za tačno dvije godine, New horizons će presresti u Kuplerovom pojasu jedan zanimljiv objekat.

[posmatrac]

Zavisi dosta i do izabranog cilja. . Prvo treba dostici tu brzinu, to se moze tek kad se odvoji od zemljine gravitacije.

Ma zamisli

[Melek]

Zavisi dosta i do izabranog cilja. . Prvo treba dostici tu brzinu, to se moze tek kad se odvoji od zemljine gravitacije.

Ma zamisli

Opet te faca naka retardacija ?!?