Dogodilo se na današnji dan...

[adacta]

976. - Osnovana austrijska kneževska loza Babenberga, koja je vladala Austrijom do 1246. godine. Njihov porodični arhiv postao je osnovni fond današnjeg Državnog arhiva u Beču (Wien).
1542. - Papa Pavao III formirao inkviziciju - kongregaciju kardinala s ovlaštenjima da progone heretike, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.
1588. - Engleska flota porazila špansku Armadu.
1718. - Zaključen Požarevački mir između Turske, Austrije i Mletačke Republike, nakon turskog poraza u ratu 1714-18. godine. Tim mirom Turska je prepustila Austriji sjevernu Srbiju, južno od Save, Banat i dio Srema.
1773. - Papa Klement XIV (Clement XIV) izdao papsku bulu "Dominus ac Redemptor" kojom je raspustio jezuitski red.
1774. - Sklopljen Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat između Rusije i Turske 1768-74. godine, u kojem je turska vojska doživjela niz poraza.
1796. - Umro škotski pjesnik Robert Barns (Robert Burns), posljednji veliki škotski književnik koji je pisao na škotskom dijalektu.
1798. - Nakon pobjede u bici kod piramida, Napoleon Bonaparte zavladao Egiptom.
1816. - Rođen Paul Julijus fon Rojter (Julius von Reuter), osnivač britanske novinske agencije Reuters.
1820. - Danski fizičar Hans Kristijan Ersted (Hans Christian Oersted) predstavio svoje otkriće - elektromagnetizam.
1831. - Belgija dobila nezavisnost od Holandije, a Leopold I postao kralj.
1897. - Princ od Velsa (Wales) otvorio “Tate Galery” u Londonu.
1899. - U američkoj državi Ilinoj (Illinois) rođen američki pisac Ernest Miler Hemingvej (Ernest Miller Hemingway), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. godine. Poznat je po svojim izuzetnim romanima i novelama, ali i po uzbudljivom životu, koji je 2. jula 1961. godine okončan samoubistvom ("Za kim zvona zvone", "Sunce se ponovo rađa", "Starac i more”).
1904. - Kemil Jenci (Cammile Jenatzy), vozeći 100 kilometara na sat, postavio novi svjetski rekord u brzini vožnje automobilom.
1904. - Završena gradnja Transsibirske željeznice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka (oko 9.300 kilometara). Gradnja je trajala 13 godina.
1921. - U Delnicama ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) Milorad Drašković. Atentat je, u znak protesta zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad Komunističkoj i drugim ljevičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik ljevičarske organizacije "Crvena pravda".
1940. - Sovjetski savez anektirao Estoniju, Latviju i Litvaniju.
1949. - Američki Senat ratificirao stvaranje NATO-a.
1954. - Na pregovorima u Ženevi (Geneva), Francuska dala nezavisnost Sjevernom i Južnom Vijetnamu.
1960. - Sirimavo Bandaranaike, nakon ubistva njenog muža Solomona, izabrana za premijera Cejlona (Šri Lanka) i tako postala prva žena predsjednica vlade u historiji britanskog Komonvelta (Commonwelth).
1960. - U Africi uspostavljena država Katanga.
1965. - Pakistan, Iran i Turska potpisali regionalni pakt.
1967. - Pod točkovima voza poginuo Albert Džon Lutuli (Albert John Luthuli), južnoafrički političar, borac protiv aparthejda. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1960. godine.
1973. - Uprkos protestima svjetskog javnog mišljenja, Francuska počela seriju nuklearnih proba na atolu Muroroa u južnom Pacifiku.
1974. - Grčka prihvatila Rezoluciju UN o prekidu vatre na Kipru, jedan dan nakon turske invazije. Turska je prihvatila istu rezoluciju narednog dana.
1983. - U Poljskoj ukinuto ratno stanje, uvedeno u decembru 1981. godine.
1985. - U Beogradu umro Zoran Radmilović, jedan od najvećih glumaca sa prostora bivše SFR Jugoslavije. Upamćen je po nizu briljantnih uloga, poput kralja Ibija, Radovana III, Trigorina u "Galebu", Laze Kostića u "Santa Maria della Salute"…
1985. - Umro Aleksandar Vučo, jedna od najznačajnijih ličnosti srpske i jugoslovenske književnosti u 20. vijeku. Pjesnik, romanopisac i aktivni učesnik nadrealističkog pokreta, smatra se i rodonačelnikom moderne poezije za djecu ("Gluho doba", "Poziv na maštanje", "Mastodonti", "Ako se još jednom sjetim").
1992. - Predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović potpisali u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i saradnji dvije države. Jedna od odrednica tog akta je ulazak oružanog dijela Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u sastav Oružanih snaga (OS) BiH pod zajedničkom komandom.
1993. - U poplavama i klizištima, prouzrokovanim jednomjesečnim kišama, u Indiji, Bangladešu i Nepalu poginulo oko 1.000 ljudi, a više miliona osoba prinuđeno da napusti svoje domove.
1994. - Ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin stigao u Moskvu, nakon dvomjesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je prije 20 godina otišao u egzil.
1995. - Predstavnici 16 zemalja na Međunarodnoj konferenciji o BiH u Londonu upozorili bosanske Srbe da će, ako napadnu "zaštićenu zonu" UN Goražde, biti suočeni s "odlučnim uzvraćanjem, koje uključuje i upotrebu zračne sile".
1997. - Nakon više sedmica političkih pregovora, u Mostaru formirana zajednička kantonalna policija, čime je učinjen veliki korak ka uspostavi zajedničke policije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK).
1998. - Umro američki kosmonaut Alen Šepard (Alan Shepard), prvi Amerikanac koji je poletio u Svemir (1961) i jedini čovjek koji je igrao golf na Mjesecu.
2001. - U dvodnevnim borbama između nasilnih demonstranata i snaga reda, tokom Samita grupe G-8 u Đenovi (Genoa, Italija), poginula jedna osoba, oko 400 ih je ranjeno, a 67 demonstranata uhapšeno je pod optužbom za pokušaj ubistva.
2002. - Zbog pomjeranja graničnog tima Državne granične službe (DGS) BiH 50 metara od rijeke Une prema Unčici na području Bosanske Kostajnice, što je naložila Međunarodna policija UN u BiH (IPTF), Skupština opštine (SO) Bosanska Kostajnica, koja je u stalnom sazivu, uputila zahtjev Vladi Republike Srpske (RS), Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH da ne dozvole da se dogodi incident koji bi mogao ugroziti odnose između BIH i Hrvatske.
2002. - Oslanjajući se na avijaciju i tzv. pametne bombe, Amerikanci u Afganistanu greškom pobili stotine civila.
2002. - Vozač “Ferraria” Mihael Šumaher (Michael Schumacher) osvojio petu titulu svjetskog šampiona “Formule 1”, pobijedivši na trci za Veliku nagradu (VN) Francuske. Šumaher je po broju titula izjednačio rekord s Brazilcem Huanom Manuelom Fanđom (Juan Manuel Fangio).
2003. - UNICEF saopćio da je više od 1.000 djece u Iraku ubijeno ili povrijeđeno od zaostalih i neeksplodiranih mina.
2008. - Poslije 13 godina skrivanja u Beogradu je uhapšen bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i izrućen Haškom tribunalu pred kojim je optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u Bosni i Hercegovini, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje međuanrodnih talaca.

[Del Boy]

1992. - Predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović potpisali u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i saradnji dvije države. Jedna od odrednica tog akta je ulazak oružanog dijela Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u sastav Oružanih snaga (OS) BiH pod zajedničkom komandom.

[Maja]

GODIŠNJICA SMRTI VEDRANA PULJIĆA



Godinu dana prošlo je od jedne od najvećih tragedija u bosanskohercegovačkom sportu, kada je pri gostovanju FK Sarajevo u Širokom Brijegu ubijen navijač sarajevskog kluba, Vedran Puljić.
Na žalost, počinioc ovog zlodjela još uvijek nije uhapšen, a sve je manje i informacija o eventualnoj potrazi za njim.

[valter]

GODIŠNJICA SMRTI VEDRANA PULJIĆA



Godinu dana prošlo je od jedne od najvećih tragedija u bosanskohercegovačkom sportu, kada je pri gostovanju FK Sarajevo u Širokom Brijegu ubijen navijač sarajevskog kluba, Vedran Puljić.
Na žalost, počinioc ovog zlodjela još uvijek nije uhapšen, a sve je manje i informacija o eventualnoj potrazi za njim.

R.I.P.

[adacta]

21. oktobar (listopad) (21.10.)

Događaji

* 1992. - Odlukom Predsjedništva BiH formiran Peti korpus Armije RBiH
Rođenja

* 1772 - Samuel Taylor Coleridge, engleski književnik
* 1790 - Alphonse de Lamartine, francuski pisac, pjesnik i političar
* 1832 - Gustav Langenscheidt, njemački izdavač
* 1833 - Alfred Nobel, švedski izumitelj i industrijalac
* 1917 - Dizzy Gillespie, američki muzičar
* 1925 - Celia Cruz, kubanska pjevačica
* 1926 - Leo Kirch, njemački medijski mogul
* 1931 - Stjepan Džalto, bosanski pisac
* 1945 - Nikita Mihalkov, ruski režiser
* 1958 - Julio Médem, španski režiser i scenarist

Smrti

* 1984 - François Truffaut, francuski režiser i glumac
* 1986 - Lionel Murphy, australijski političar

[zvrcka]

Na današnji dan: 20. oktober

Po smrti cezara Karla VI. je godine 1740 oblast v Avstriji preuzela njegova cerka Marija Terezija

[Maja]

Mostar: 17 godina od rušenja Starog mosta


Na današnji dan prije 17 godina, 9. novembra 1993. godine, u 10.16 sati, sa atriljerijskih položaja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na brdu Stotina, tenkovskim projektilima potpuno je srušen Stari most u Mostaru - remek-djelo osmanske arhitekture na Balkanu i jedan od najvrjednijih kulturno-historijskih spomenika u svijetu.

Samom činu rušenja prethodilo je višednevno granatiranje Starog mosta i starog gradskog jezgra Mostara. U momentu rušenja, Stari most bio je star oko 427 godina.

Zajedničkim naporom praktično cijelog svijeta, odnosno vlada nekoliko zemalja sa više kontinenata, uz podršku UNESCO-a, Stari most je obnovljen i svečano otvoren 24. jula 2004. godine.

Rušenje Starog mosta jedan je od događaja kojim se bavi i Haški tribunal na suđenju šesterici Hrvata, civilnih i vojnih lidera samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna.

[adacta]

Generalna skupština UN-a je 20. novembra 1989. godine prihvatila "Konvenciju o pravima djeteta", i od tada UN svake godine taj dan obilježava kao Međunarodni dan djece.

[adacta]

25. novembar ( studeni )

Dan državnosti Bosne i Hercegovine je praznik u Bosni i Hercegovini, koji se obilježava svakog 25. novembra. Na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu su udareni moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar jugoslavenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

[Cici]

1844. - Rodjen je Karl Fridrih Benc (Friedrich Benz), njemački automobilski inženjer, osnivač fabrike automobila Benc (Benz) preteče Deimler-Benz-a, i Deimler-Chrysler-a.
1952. - U Londonu je prvi put izvedena "Mišolovka" Agate Kristi (Aghata Ćristie), pozorišni komad koji se i danas prikazuje u pozorištima širom sveta. U londonskom pozorištu Sent Martin neprekidno se izvodi već 50 godina.
1963. - Sahranjen je Džon F. Kenedi (John F Kennedy), bivši američki predsednik, poslje atentata izvršenog na njega.
1969. - Član "Bitlsa" Džon Lenon (John) vratio je titulu Reda Britanske Imperije koju mu je 1965. dodelila kraljica Elizabeta II (Elizabeth), u znak protesta zbog podrške Velike Britanije agresiji SAD u Vijetnamu i britanske politike u nigerijskoj provinciji Bijafra.

[adacta]

29. novembar
Današnji dan se u nekadašnjoj Jugoslaviji decenijama praznovao kao Dan Republike. Dan Republike obilježavao je godišnjicu 2. zasjedanja AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine.

Tada su predstavnici partizanskoga pokreta otpora proglasili federalno uređenje Jugoslavije, te ustavotvornu skupštinu Federativne Narodne Republike Jugoslavije 29. novembra 1945. godine.

[valter]

Danas je 9 godina od smrti jednog od najvećih sportista bivše Jugoslavije,velikog košarkaša i još većeg čovjeka,našeg Tuzlaka Mirze Delibašića.Imao sam priliku da i uživo gledam našeg košarkaškog Mocarta,našeg Mirzu i da se divim njegovim košarkaškim umijećima,Kindje-hvala ti.


Mirza Delibašić je bivši bosansko-hercegovački košarkaš i sportista. Rođen u Tuzli, 9. januara 1954. godine, preminuo u Sarajevu 8. decembra 2001. godine.

Blistavu sportsku karijeru započeo je 1968. godine, kada je postao pionirski prvak Bosne i Hercegovine u tenisu. Član košarkaškog kluba Sloboda iz Tuzle postao je 1968. i u ovom klubu ostao je do 1972. godine, kad postaje član Bosne, kada je odigrao i prvu utakmicu protiv Jugoplastike iz Splita. Za Bosnu je odigrao 700 utakmica i postigao oko 14.000 koševa.
Bio je prvak Jugoslavije i Evrope i osvojio Kup Jugoslavije. U dresu reprezentacije Jugoslavije bio je prvak Balkana, Evrope, svijeta i olimpijski pobjednik. Dobitnik je mnogih sportskih i društvenih priznanja. Četiri puta biran je za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine da bi onda dobio specijalno priznanje kao as izvan serije i postao član žirija za izbor sportiste. Godine 1980. izabran je za najboljeg košarkaša u Jugoslaviji. Sa ekipom Bosne bio je i vicešampion svijeta.
Sportska dvorana u sarajevskoj Skenderiji danas nosi naziv "Dvorana Mirza Delibašić".

[adacta]

Međunarodni dan planina proglasila je opća skupština UN-a 2003. godine, 11. prosinca, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.

[Amazonka]

Engleska je kruna na ovaj dan potresena prvorazrednim skandalom kada je 1936. godine kralj Edward VIII abdicirao kako bi se mogao oženiti ženom svog života, Wallis Simpson.

Svega pet godina kasnije rat je već naveliko bjesnio Europom, a Njemačka i Italija su odgovorili na poziv svojih dalekoistočnih saveznika Japanaca i objavili rat Sjedinjenim Američkim Državama, kao odgovor na njihovu objavu rata Japanu nekoliko dana prije.

Godinu dana nakon kraja Drugog svjetskog rata svijet je bio prepun djece bez obitelji, nastradalih u vihoru krvavih svjetskih zbivanja. Ujedinjeni narodi reagirali su osnivanjem svoje agencije koja će se baviti isključivo djecom i njihovim potrebama, UNICEF-a.

Rođendani poznatih osoba na današnji dan uključuju kompozitora Hectora Berlioza, nobelovca i disidenta Aleksandra Solženjicina i velikana francuskog filma Jean-Louisa Trintignanta.

[Amazonka]

1503. Rođen francuski astrolog Mišel de Notr Dam, poznat kao Nostradamus, najpoznatiji prorok u istoriji, autor knjige "Proročanstva". Bio lekar francuskog kralja Šarla IX i dvorski astrolog Katarine Mediči.

1799. Umro Džordž Vašington, prvi predsednik SAD, koji je u ratu za nezavisnost od Engleske komandovao vojskom kolonista. Odbivši da se treći put kandiduje za predsednika Amerikacima uputio "Oproštajnu besedu".

1822. U Veroni završen Kongres Svete Alijanse na kojem je odlučeno o intervenciji protiv građanske revolucije u Španiji. Pomoć Grčkoj u borbi za oslobođenje od Turske nije izglasana.

1900. Nemački fizičar Maks Plank objavio "Kvantnu teoriju", prema kojoj energija radijacije potiče iz nevidljivih delića, kvanata, i nije kontinuirana, kako se ranije mislilo.

1911. Norveški istraživač Ruald Amundsen postao prvi čovek koji je stigao na Južni pol, pretekavši engleskog polarnog istraživača Roberta Skota, koji je na Južni pol stigao 18. januara 1912.

1916. Danci glasali da Danska Zapadna Indija bude prodata SAD za 25 miliona dolara.

1918. U Velikoj Britaniji prvi put na izborima glasale žene i dobile pravo da se kandiduju za Parlament. Prva žena koja je izabrana bila grofica Markievič, irski nacionalista, ali nije mogla da zauzme svoje mesto u Parlamentu jer je bila u zatvoru.

1927. Velika Britanija priznala nezavisnost Iraka i podržala prijem te zemlje u Ligu naroda.

1935. Prvi predsednik Čehoslovačke Tomaš Masarik podneo ostavku, a na položaj šefa države četiri dana kasnije izabran dotadašnji šef diplomatije Eduard Beneš.

1937. Japan uspostavio marionetsku kinesku vladu u Pekingu.

1939. Liga naroda isključila SSSR zbog agresije na Finsku.

1950. Osnovan Komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice.

1959. Arhiepiskop Makarios III postao prvi predsednik Kipra.

1960. Potpisana Pariska konvencija o osnivanju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Konvencija stupila na snagu u septembru 1961.

1962. Kenet Kaunda u Severnoj Rodeziji formirao prvu vladu kojom su dominirali Afrikanci.

1981. Izrael anektirao Golansku visoravan koju je oteo od Sirije u ratu 1967.

1989. Umro ruski nuklearni fizičar Andrej Dmitrijevič Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava i protivnik nuklearnih eksperimenata. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975.

1989. Opozicioni lider Patrisio Ajlvin izabran za predsednika Čilea na prvim slobodnim izborima u toj zemlji od 1970. Prethodni demokratski izabran šef države, socijalista Salvador Aljende, ubijen u vojnom puču 1973, a na vlast je došao general Augusto Pinoče.

1994. Predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio od bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera da posreduje u postizanju mira u Bosni i Hercegovini.

1995. U Jelisejskoj palati u Parizu potpisan mirovni sporazum o okončanju 44-mesečnog rata u Bosni, koji je postignut 21. novembra u Dejtonu, SAD. Potpise na sporazum stavili predsednici Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević. Tim sporazumom BiH podeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, a nadgledanje sprovođenja mira povereno snagama NATO.

1998. U oružanom napadu maskiranih osoba na kafić u centru Peći na Kosovu ubijeno šest mladića srpske nacionalnosti.

1998. U sukobu Vojske Jugoslavije i naoružanih Albanaca u blizini Prizrena poginulo 36 Albanaca, šest povređeno.

2001. Tužilaštvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu objavilo optužnicu protiv generala Vojske Republike Srpske Vinka Pandurevića. Pandurević optužen za genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995.

2001. Pisac nemačkog porekla, britanski akademik Vinfrif Georg Maks Sebald, poginuo u saobraćajnoj nesreći. Poznat po knjigama koje su se uglavnom bazirale na tragičnim događajima u proteklih 200 godina.

2003. U Iraku u svom skloništu u Tikritu uhapšen svrgnuti irački predsednik Sadam Husein. Potraga za njim trajala skoro devet meseci, od invazije američko-britanskih snaga na Irak.

[Maja]

Godišnjica smrti Džemala Bijedića



Džemal Bijedić, jedan od vodećih funkcionera bivše Jugoslavije poginuo je prije 34 godine na današnji dan, u avionskoj nesreći. Bio je čovjek kojeg su svi voljeli i sigurno je jedan od najomiljenijih političara iz komunističkog vremena, pogotovo u našoj zemlji za koju se oduvijek borio.

Potpisnik je letaka za borbu za autonomiju BiH u međuratnom periodu do 1941 godine. Nakon rata postaje pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Vlade BiH, potom 1948. načelnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KPBiH. Bio je i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća BiH, predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju predsjednik Saveznog izvršnog vijeća 1971 godine. Iako nikada nije imao priliku da ga upozna, Džemal Bijedić njegov unuk, po kojem je i dobio ime, sa velikim zadovoljstvom priča o svom dedi.

- Toliko vremena je prošlo od njegove pogibije, a ljudi ga i dalje stalno spominju. Ono što je još važnije jeste da nikada nisam čuo da je neko rekao nešto loše o njemu - kaže Bijedić za "San", naglašavajući da njegovog dedu poštuju u svim zemljama bivše države.

- Gdje god da otputujem, bilo u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju svi ga hvale. Ono što se najčešće može ćuti, jeste da su jedino njemu vjerovali i Srbi i Hrvati i Muslimani. To dovoljno govori kakav je bio čovjek - kazao je Bijedić, dodajući da će uskoro izaći knjiga o životu Džemala Bijedića.

- Grupa autora radi na knjizi koja će brzo biti gotova. Tu će biti obuhvaćen njegov cijeli život te će se spominjati veliki broj anegdota, koje se i danas pričaju o njemu. Bit će govora i o avionskoj nesreći u kojoj je poginuo i nikad do kraja razjašnjenim okolnostima kako se to desilo - rekao je Bijedić.

On kaže da je porodica pokušala doći do dokumenata o pomenutoj nesreći, koji se nalaze u Beogradu, ali tamošnje vlasti to nisu dozvolile.

- Nekoliko puta tražili smo da vidimo izvještaj o nesreći, ali svaki put smo odbijeni, bez ikakvog objašnjenja. Čak ni dijelove aviona nismo mogli vidjeti. Sve to ukazuje da je pri padu aviona bilo dosta sumnjivih radnji - istakao je Bijedić, koji kaže da je njegov dedo najviše volio da se druži sa običnim ljudima.

- Čuo sam stotinu puta da je često volio pobjeći od svakodnevnih obaveza, kako bi razgovarao sa ljudima i podijelio njihove probleme. Također, bio je porodičan čovjek i gdje god da je išao nije se odvajao od svoje supruge Razije, koja je poginula zajedno s njim - rekao je Bijedić.

Na sarajevskom groblju Bare danas će se okupiti poštovaoci lika i djela Džemala Bijedića, kako bi odali počast ovom velikom čovjeku.

- Kao i do sada, polaganjem cvijeća na dan pogibije svi oni koji poštuju lik i djelo Džemala Bijedića još jednom će ga se prisjetiti. Doći će i članovi Udruženja Džemal Bijedić iz Austrije, koje već dugi niz godina postoji u Beču - rekao je Bijedić.

[adacta]

Prvi peep show s pokretnim slikama patentiran je upravo na današnji dan daleke 1861. godine, a lukavi poduzetnik zvao se Samuel Goodale iz Cincinnatija.

Ozbiljnija štampa pojavila se dosta kasnije. Reader's Digest možda je u današnje vrijeme izgubio svoj utjecaj, no nakon prvog broja 1922. godine, slijedećih sedamdesetak godina bio je možda i jedna od najcitiranijih tiskovina, a novinari koji su pisali za Digest stvarali su trendove i mitove.

Treća ekspedicija na Mjesec stigla je na današnji dan 1971. godine, pristavši lunarnim modulom blizu Fra Maura. Alan Shepard i Edward Mitchell hodali su Mjesečevom površinom 4 sata, skupljajući uzorke.

Iako je iz današnje perspektive putnika avionom maltretiranje na aerodromu normalna stvar, skidanje cipela i nemogući redovi za ulazak u duty free zonu nešto što je svakodnevna stvar, zapravo je obavezni pregled uveden na današnji dan ne tako davne 1972. godine na letovima u SAD-u.

Rođendani poznatih osoba na današnji dan uključuju Johna Boyda Dunlopa, izumitelja guma punjenih zrakom, Andre-Gustave Citroena, čije prezime govori sve, Zsu Zsu Gabor, glumicu Jennifer Jason Leigh i nogometaša Cristiana Ronalda.

[adacta]

Dvije godine nakon završetka rata za oslobođenje Francuska je priznala novostvorene Sjedinjene Američke Države, koje je i podržavala cijelim tijekom borbe za neovisnost. Reakcija britanske krune bila je brza i očekivana: poslali su Francuzima objavu rata.

Svi ljubitelji stripova prije ili kasnije sreli su se s braćom Dalton, negativcima u serijalu o spretnom kauboju Lucky Lukeu (Taličnom Tomu za starije generacije). Zanimljivo je da su upravo na današnji dan zloglasna braća izvela svoju prvu pljačku vlaka. No, sličnost sa stripom ovdje zapravo tek počinje, jer su sva četvorica, ironično, tijekom mladosti bili ne samo na strani zakona nego i njegovi predstavnici.

Od velikih požara koji su uništavali metropole, na današnji se dan dogodio onaj u Constantinopolu, današnjem Istanbulu, koji je najveći dio stanovnika ostavio bez krova nad glavom, 1911. godine.

Dvadeset i dvije godine kasnije majka svih oluja na Pacifiku je uspjela podići najveći izmjereni val u povijesti koji nije posljedica tsunamija, 34 metra visoko čudovište u moru kraj Manile.

Tužan dan za Old Trafford, navršava se 52. godina od pada aviona u kojem je 7 igrača Manchester Uniteda izgubilo život.

Rođendani poznatih osoba na današnji dan uključuju pjesnika Džoru Držića, redatelja Francoisa Truffauta, Boba Marleyja i rockera Axl Rosea. Na današnji dan rođen je i slavi igrač baseballa Babe Ruth, američki predsjadnik Ronald Reagan

[adacta]

Emile Zola na današnji je dan 1898. godine izašao pred sud u Parizu zbog svog pamfleta J'Accuse kojim je optužio francusku vladu za antisemitizam i nepravedno utamničenje Alfreda Dreyfusa, časnika generalštaba francuske vojske koji je optužen za špijunažu. Zola je tvrdio da je Dreyfus optužen bez dokaza, no na kraju je proglašen krivim i pobjegao je u Englesku kako bi se spasio zatvora.

Na današnji dan 1907. godine održan je i poznati Marš blata, prvo veliko javno okupljanje koje su organizirale američke sufražetkinje, preteče feministica, kako bi se izborile za ženska prava. Na žalost, u nekim visoko razvijenim zemljama prava žena počela su se poštovati puno, puno kasnije, pa su tako 1971. godine žene dobile pravo glasa u Švicarskoj!

Da ne bi sve bilo tamno, pobrinuli su se u Hasbru, preciznije u njihovoj podružnici Parker Brothers koji su na današnji dan 1935. godine izbacili na tržište jednu od najdugovječnijih i najpopularnijih igara na svijetu, Monopoly.

Pet godina kasnije održala se premijera drugog dugometražnog animiranog filma u povijesti, Disneyevog Pinocchia. Uspjeh prvog, Snjeguljice i sedam patuljaka, ponukao je Walta Disneya da uloži sve potencijale svog studija u stvaranje nove uspješnice prema legendarnom predlošku. Film je osvojio dva Oscara, za originalnu muziku i naslovnu pjesmu When You Wish upon a Star.

Na današnji dan dogodile su se i dvije vrlo značajne stvari za budućnost Europe: 1990. godine Centralni komitet Komunističke partije Sovjetskog Saveza pristao je na održavanje višestranačkih izbora, a dvije godine kasnije potpisan je Ugovor iz Maastrichta koji je označio početak stvaranja Europske Unije.

Rođendani slavnih osoba uključuju poznatog britanskog književnika Charlesa Dickensa, nenadmašnog američkog komičara Chrisa Rocka, zvijezdu country muzike Gartha Brooksa, engleskog vizionara Sir Thomasa Mora, psihologa Alberta Adlera, zadnjeg kineskog cara Pu Yia i glumca Jamesa Spadera.

[adacta]

Mletački dužd Domenico Selvo 1075. godine protjerao je Normane iz dalmatinskih gradova koji su mu se svečano obvezali da nikada više neće dovoditi niti Normane niti druge strance u Dalmaciju čime su potvrdili vlast Venecije nad svojim teritorijima.

Na jugu engleske pokrajine Devon na današnji dan 1855. godine snježni pokrivač ujutro je osvanuo prekriven misterioznim tragovima koje su mještani pripisali ni manje ni više nego samom Nečastivom. Glavnu ulogu u tom nikada riješenom slučaju igralo je praznovjerje, ali usprkos sumnji u posjet od strane palog anđela nitko nije uspio objasniti tko je, ili što, ostavilo potkovaste tragove koji su se gotovo pravocrtno uz prekide protezali u duljini od stotinjak milja, a bilo ih je kako po livadama tako i po rubovima prozora i krovovima.

Na današnji dan 1952. Godine nakon smrti oca Georgea VI., Elizabeta II. proglašena je kraljicom Ujedinjenog Kraljestva. Krunidbu je imala tek godinu dana kasnije, a također na današnji dan, ali 1960. godine Elizabeta je izdala objavu kojom se njezina obitelj proziva House of Windsor, a njezini naslijednici od toga dana nose prezime Mountbatten-Windsor.

U Orangeburgu u američkoj saveznoj državi Južnoj Karolini 1968. godine odvila se tragedija poznata pod nazivom Orangeburški masakr. Radilo se o masovnom linčovanju crnih studenata sa sveučilišta Južne Karoline koji su pred gradskom dvoranom za kuglanje prosvjedovali protiv rasne segregacije. Iako su zbog ubojstva tri i teško ozlijeđivanje 31 osobe po prvi put na sudu završili policajci, njih devetorica, svi su usprkos svjedocima koji su vidjeli kada su bez provoda pucali u masu studenata, oslobođeni.

Fotograf Rick Smolan je na današnji dan 1996. godine održao projekt '24 Hours in Cyberspace' koji od tada prati laskava titula najvećeg jednodnevnog on-line eventa. Projekt je bio zamišljen kao virtualno okupljanje najpoznatijih i najboljih svjetskih fotografa, urednika, programera i interaktivnih dizajnera kako bi stvorili digitaliziranu on-line vremensku kapsulu onovremenog života.

Među poznate osobe rođene na današnji dan ubrajaju se francuski književnik Jules Verne, ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, hrvatski književnici Josip i Ivan Kozarac, te američki glumci James Dean i Nick Nolte.