Turska pod vodstvom premijera Redžepa Erdoana okreće leđa EU i svoju politiku usmjerava na region jugoistočne Evrope, upozorio je ugledni njemački list "Frankfurter Allgmeine Zeitung".
U svojoj analizi povodom otvaranja Ambasade Turske u Berlinu, najveće u svijetu, dopisnik lista iz Frankfurta, analizirajući politiku Erdoanove partije u proteklih nekoliko mjeseci, ističe da se u Turskoj sve manje govori o EU, a sve više o zemljama jugoistočne Evrope.
"Sve jasnije i očiglednije se Turska u spoljnoj politici okreće jugoistoku, a sve manje sjeverozapadu. To se jasno vidjelo na pompeznom stranačkom skupu krajem septembra po listi pozvanih gostiju, koji su iz Iraka, Sudana i Pakistana, a iz Evrope pozvani su muslimanski političari iz BiH i dominantno islamskog srbijanskog Sandžaka", piše FAZ. Kako navodi, iz Njemačke je došao samo bivši njemački kancelar Gerhard Šreder, i to više, kako FAZ citira istambulskog publicistu i novinara Mehmeda alija Biranda, kao predstavnik ruskog "Gazproma", iako je u pozivnici naveden kao bivši kancelar.
"Poglavlje o EU je zatvoreno. Nije ni bilo predstavnika Evrope. Samo Šreder", navodi Ali Birand.
FAZ podsjeća i na kontroverzni Erdoanov dvoiposatni govor na tom partijskom skupu, o kojem je bilo riječi i u našim medijima, a u kojem je podvukao ciljeve svoje politike.
"EU uopšte nije bila tema. Erdoan je pozdravio Sarajevo, Prištinu, Skoplje i Arbil. Nije pozdravio Atinu. Njemačku i Francusku je spomenuo samo u negativnom kontekstu. Kritikovao ih je da se ne zauzimaju dovoljno protiv islamofobije", piše FAZ.
Danas se oglasio i sam Erdoan upozorivši da će EU izgubiti Tursku ako joj ne odobri članstvo do 2023. godine.
"Vjerovatno nas neće držati na čekanju toliko dugo. Ali ako i budu, EU će biti na gubitku", rekao je Erdoan tokom panel diskusije u Berlinu.
Miloš Marković, ekspert za tursku spoljnu politiku iz Beograda, smatra da je upravo Erdoanov govor na partijskom kongresu otvoreno pokazao da mu EU nije prioritet.
"To je bilo prvi put da u jednom takvom govoru premijer Turske nijednom rečju ne spomene EU. Delegatima je tom prilikom podeljen jedan plan za budući rad i EU se spominje u samo jednoj tački. Kada pogledate njihovu politiku, ona je više fokusirana na Bliski istok nego na EU. Što se tiče Evrope, fokusirani su prvenstveno na prostor jugoistočne Evrope", istakao je on.
On je ocijenio da postoji otvorena sumnja da EU, a pogotovo SAD svjesno dopuštaju uticaj Turske na Balkan kao "kompenzaciju" za turski neulazak u EU, a da se ujedno spriječi jači uticaj Rusije.
"Prvenstveno će SAD forsirati tu priču, jer im je Turska veliki saveznik. Ali mnogo će zavisiti šta će biti u Siriji, jer tu ima nekih razmimoilaženja sa SAD i mogućeg turskog kretanja prema Iranu. To su novi momenti nakon susreta Erdoana sa Ahmedinedžadom u Bakuu", naveo je Marković.
Iako Turska uvijek zvanično demantuje da ima bilo kakve aspiracije prema Balkanu i BiH, Marković podsjeća na izjave visokih turskih funkcionera.
"Sećate se Erdoanove izjave da mu je Alija Izetbegović ostavio BiH, a imate i izjavu na Kosovu zamenika premijera kad je obnovljeno turbe sultana Murata da je upravo na tom mestu u Kosovskoj bici postavljen temelj neraskidivog i trajnog prijateljstva Kosova i Turske", rekao je Marković.
Nekoliko profesora političkih nauka iz Sarajeva s kojima smo kontaktirali nisu mogli govoriti o ovoj temi, jer, kako su istakli, nemaju dovoljno informacija.